Konafesi Aoao
O Le Faafesoota’ia o Poloaiga Sili e Lua
Konafesi aoao ia Aperila 2024


O Le Faafesoota’ia o Poloaiga Sili e Lua

O lo tatou tomai e mulimuli ia Iesu Keriso e faalagolago i lo tatou malolosi ma le mana e ola ai i poloaiga muamua ma le lona lua, i le tuuto paleni ma tutusa.

Faatomuaga

A ma malaga ma lo’u toalua o Lesa i tofiga i le lalolagi atoa, ma te fiafia lava i le avanoa e feiloai ai ma outou i potopotoga toatele ma toalaiti. O lo outou tuuto i le galuega a le Alii e uuna’ia ai i ma’ua ma tutu o se molimau i le talalelei a Iesu Keriso. Ma te toe taliu mai i le fale mai malaga taitasi ma mafaufau ai pe na tutusa le tele o mea na ma tuuina atu e faapei o mea na ma mauaina mai.

Ata
Alalaupapa Nuanua.
Ata
Alalaupapa o Tsing Ma.
Ata
Alalaupapa ’Olo.

Pe a [ma] malaga, e itiiti lava ni o ma’ua taimi mo ni matamataga. Peitai, pe a mafai ai, ou te faaaluina sina taimi i se mea e faapitoa ona ou fiafia i ai. Ou te fiafia i le tusiatafale ma le mamanuina o fausaga ma se faamemelo faapitoa i alalaupapa. O alalaupapa faatautau ou te maofa ai. Pe o le Alalaupapa Nuanua i Tokyo, le Alalaupapa Tsing Ma i Hong Kong, le Alalaupapa ’Olo i Lonetona, po o isi ua ou vaai i ai, ou te maofa lava i le atamai tele faaenisinia na fauina ai nei fausaga lavelave. O alalaupapa e avatu ai i tatou i nofoaga semanu e le mafai ona tatou o i ai. (Ae ou te le’i faaauau, ou te faapea atu, talu ona tapenaina lenei savali, sa tupu se faalavelave matautia i le alalaupapa i Baltimore. Tatou te faanoanoa i le faaumatia ai o soifua ma ofoina atu le faamaisega i aiga ua aafia.)

O Se Alalaupapa Faatautau Maoae

Talu ai nei lava, na ave ai au e se tofiga o se konafesi i Kalefonia, lea na ou toe sopoia ai le Alalaupapa lauiloa o le Faitotoa Auro, lea sa manatu i ai o se mea ofoofogia faaenisinia o le lalolagi. O lenei fausaga mata’ina e su’ifefiloi ai elemene matagofie, o faamoemoega aoga, ma le faaenisinia faalematua o faiva. O se alalaupapa faatautau tulaga ese e faafesootai e keipo i ni ‘olo se lua ae lagolagoina e ni uafu tetele. O ‘olo e lua o loo tauaveina le mamafa maoae, matautia, o loo tumatila i luga a’e o le vasatele, o uluai elemene ia na fauina. La te tauaveina faatasi le avega o le falōina o keipo autu i le va o ‘olo ma keipo e faataupe ifo mai keipo autu, ia e taofimau ai le auala i lalo ifo. O le malosiaga mautu tulagaese—o le malolosi o ‘olo—o le maneta lena o i tua atu o le fausaga ma le mamanu faaenisinia o le alalaupapa.

Ata
Alalaupapa o le Faitotoa Auro o loo fauina.

Itu o le Alalaupapa Faitotoa Auro

O uluai ata o le fauga o le alalaupapa o loo molimauina ai lenei mataupu faavae faaenisinia. O elemene taitasi o le alalaupapa, e maua le lagolago e tauave ai le mamafa mai ‘olo tutusa lelei e lua, e tau fai faalagolago le tasi i le isi.

Ata
Alalaupapa o le Faitotoa Auro o loo fauina.

Getty Images/Underwood Archives

Pe a ma’ea le alalaupapa, faatasi ma ‘olo malolosi e lua ua tutū mausali, ma uafu ua taulaina i se faavae o papatū, o se vaaiga lea o le malosiaga ma le matagofie.

Ata
Alalaupapa o le Faitotoa Auro.

O le asō ou te valaaulia outou e tagatagai i lenei alalaupapa matagofie—ma ona ‘olo maualuluga e lua ua fausia i luga o se faavae malosi—e ala i tioata o le talalelei.

I le tau faaiuiuga o le misiona a Iesu Keriso, i le vaitau ua tatou ta’ua nei o le Vaiaso Paia, sa fesili ai se Faresaio, o se loia1 i le Faaola i se fesili sa ia iloa sa toetoe a le mafai ona taliina:2 “Le Matai e, o le fea le poloaiga sili i le tulafono?” Sa “tofotofo o ia” e le loia ma sailia se tali faaletulafono, ma lona faamoemoega e foliga mai e taufaasese, ae na ia maua se tali faamaoni, paia, ma faalelagi.

“Ona fetalai atu ai lea o Iesu ia te ia, E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa.

“O le poloaiga muamua lena ma le sili.” Manatu i la tatou talafaatusa i le alalaupapa, o le ‘olo muamua!

“E faapena foi le lona lua, E te alofa atu i le lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe.” O le ‘olo lona lua lea!

“O na poloaiga e lua ua autu ai le tulafono uma ma le au perofeta.”3 O elemene o totoe o le alalaupapa!

Sei o tatou iloiloina poloaiga sili ta’itasi e lua, na faaalia ma faamatala atu i le tali a Iesu Keriso. A o tatou faia lena mea, ia vaai faalemafaufau i le ata o le alalaupapa faatautau maoae.

Alofa i le Alii

O le muamua, ia alofa i le Alii ma lou loto atoa, agaga, ma le mafaufau atoa.

I lea tali, o loo aotele ai e Iesu Keriso le ute o le tulafono o loo aofia ai i aoaoga paia o le Feagaiga Tuai. Ia alofa i le Atua e mua’i faatotonugalemu i lou loto—lou lava natura. Na poloai mai le Alii ia e alofa atu ma lou agaga atoa4—lou tagata atoa ua faapaiaina— ma le mea mulimuli, ia alofa atu ma lou mafaufau atoa—lou faautautaga ma le atamai. O le alofa i le Atua e le faatapulaaina pe muta. E le uma ma e faavavau.

Mo a’u, o le faaaogaaga o le poloaiga sili muamua e mafai i nisi taimi ona pei e na o faaupuga, pe e lofituina. O le mea e faafetai ai, pe a ou mafaufau i isi fetalaiga a Iesu, e atili ona faigofie ona malamalama lelei i ai lenei poloaiga: “Afai tou te alolofa mai ia te au, tausi i a’u poloaiga.”5 Ou te mafai ona faia lenei mea. E mafai ona ou alofa i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, lea e ta’ita’i atu ai i le tatalo, suesue i tusitusiga paia, ma tapuai i le malumalu. Tatou te alolofa i le Tama ma le Alo e ala i le totogiina o sefuluai, tausia ia paia le aso Sapati, ola i se olaga amiolelei ma le mama, ma ia usiusitai.

O le alofa i le Alii e tele ina fuaina i galuega laiti i aso taitasi, o tulagaaao i luga o le ala o feagaiga: mo le autalavou, o le faaaogaina o fesootaiga faaagafesootai e atia’e ai nai lo le tosoina i lalo; tuua o le patī, tifaga, po o se gaoioiga e ono lu’iina ai tulaga faatonuina; faaalia o le migao mo mea e paia.

Mafaufau i le faataitaiga alofa lenei. O le Aso Sa anapogi a o ma tu’itu’i atu ma Vance6 i le faitotoa o se tama’i fale faatauvaa. Sa matou faamoemoe ma isi tiakono i le korama i upu, “Faamolemole sau i totonu,” o valaau mai ma le agalelei i se tautala faa-Siamani e lava le leotele e mafai ona lagona atu i le faitotoa. O Sister Muellar o se tasi o nai tina fāi mai i le uarota ua oti a latou tane. Sa le faigofie ona ia tatalaina le faitotoa, aua sa tauaso o ia. A o ma la’a atu i totonu o le fale e itiiti le malamalama, sa ia faafeiloaia i matou i ni fesili agalelei: O ai o oulua igoa? O a mai oulua? E te lua alolofa i le Alii? Sa ma tali atu ma faasoa atu sa ma o mai e avatu lana taulaga anapogi. E ui lava i lo matou talavou, sa iloagofie ona tulaga faatauvaa, ma o lana tali sa tumu i le faatuatua sa matua’i ootia lava: “Sa ou tuuina se sefulu sene i luga o le fata ananei i le taeao. Ou te matuā faafetai lava e ofo atu la’u taulaga anapogi. E mafai ona e tuuina i totonu o le teutusi ma faatumu la’u lisiti o le taulaga anapogi?” O lona alofa i le Alii na siitia ai o matou faatuatua i taimi taitasi matou te tuua ai lona fale.

Sa folafola mai e le Tupu o Peniamina le mana ofoofogia mo i latou o e mulimuli i le poloaiga sili muamua. “Ou te manao ia outou manatunatu i le tulaga manuia ma le fiafia o i latou o e e tausi i poloaiga. … E faamanuiaina i latou i mea uma, … ma afai latou te tutumau i le faamaoni e oo i le iuga, e talia i latou i le lagi, … i se tulaga o le fiafia e lē gata.”7

O le alofa i le Alii e ta’ita’i atu ai i le fiafia e faavavau!

Alofa i Lou Tuaoi

Ona fetalai atu lea o Iesu, “E faapena foi le lona lua, E te alofa atu i le lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe.”8 O le ‘olo lona lua lea o le alalaupapa.

O i lea e faafesoota’i atu ai e Iesu la tatou pulato’a faalelagi i lugā, ia alofa i le Alii, ma la tatou pulato’a faalelalolagi i fafo, ia alofa i o tatou uso o alii ma tamaitai. E faalagolago le tasi [pulato’a] i le isi. E le atoa le alofa i le Alii pe afai tatou te le amanaia o tatou tuaoi. O lea alofa i le lalolagi e aofia ai fanau uma a le Atua e aunoa ma le manatu i le itupa, faavasegaga faaagafesootai, lanu, tulaga feusuai, tupe maua, matua, po o le tagatanuu. Tatou te sailia i latou o ē o tiga ma nutimomoia, o ē ua faaaunu’ua, aua “e tutusa tagata uma i le Atua.”9 Tatou te “fesoasoani i e vaivai, sii i luga lima ua tautau i lalo, ma faamalosi tulivae ua vaivai.”10

Mafaufau i le faataitaiga lenei: Sa faate’ia Uso Evans11 ina ua uuna’ia o ia e faatu lana taavale ae tu’itu’i i se faitotoa na te le iloa o se aiga na te le iloaina. Ina ua tatala mai e se tina ua oti lana tane e to’a 10 le fanau le faitotoa, sa vave ona manino ia te ia o latou tulaga faigata ma tulaga manaomia tele. O le mea muamua sa faigofie, vali lo latou fale, na faapea ona sosoo ai ma le tele o tausaga o le auaunaga faaletino ma faaleagaga i lenei aiga.

Na tusia mulimuli ane e lenei tina lotofaafetai, e uiga i lana uo na auina mai le lagi: “Ua e faaaluina lou soifuaga e aapa mai ai i sē aupito itiiti o i matou. Oka so ta fia faalogo i mea e fetalai atu ai le Alii ia te oe a o Ia faaali atu Lona talisapaia o mea lelei na e faia i tulaga tautupe ma le faaleagaga, mo tagata ia e na o oe lava ma Ia o le a silafiaina. Faafetai atu mo le faamanuiaina o i matou i le anoanoa’i o ala, … mo mea na e tuuina atu mo faifeautalai. … E tele ina ou taumafaufau pe sa filifili ese lava oe e le Alii, pe ona na o oe lava le tagata na faalogo.”

O le alofa i ou tuaoi e aofia ai galuega faaKeriso o le agalelei ma le auauna atu. Pe o le a outou faate‘aeseina ea mea o faafatu’ulu, faamagalo i fili, talileleia ma auauna atu i o outou tuaoi, ma lagolago le au matutua? O le a tofu musuia outou a o outou fausia lau ‘olo o le alofa mo tuaoi.

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “O le tuuina atu o le fesoasoani i isi—i le faia o se taumafaiga lotofuatiaifo e popole mo isi e pei, pe sili atu nai lo le tatou popole ia i tatou lava—o lo tatou olioli lea. Aemaise lava, … pe a le faigofie ma pe a aveesea ai i tatou mai i o tatou tulaga ua masani ai. O le ola ai i lena poloaiga sili lona lua o le ki lea i le avea ai ma se soo moni o Iesu Keriso.”12

O Se Faalagolagomaga

Na toe aoao mai foi Iesu, “O na poloaiga e lua ua autu ai le tulafono uma ma le au perofeta.”13 E ese le manino o lenei mea. O loo i ai se faalagolagomaga taua i le va o le alofa i le Alii ma le alofa o le tasi i le isi. Mo le Alalaupapa Faitotoa Auro ina ia faatino lana galuega na mamanuina ai, e taufai tutusa le malolosi o ‘olo e lua ma e tutusa foi le mamafa la te tauaveina o keipo faatautau, le auala, ma taavale e uia le alalaupapa. A aunoa ma lenei mamanu mautu faaenisinia, e mafai ona le aoga le alalaupapa, ma oo atu ai lava ina malepe. Mo soo se alalaupapa faatautau ia faia le mea na fausia ai e fai, e tatau ona galulue faatasi ona ‘olo i le maopoopoga a’ia’i. E faapena foi, o lo tatou tomai e mulimuli ia Iesu Keriso e faalagolago i lo tatou malolosi ma le mana e ola i poloaiga muamua ma le lona lua, ma le tuuto paleni tutusa i ia poloaiga uma.

Ata
Alalaupapa o le Faitotoa Auro.

O le faateleina o le fefinauai i le lalolagi ua ta’u mai ai, e i ai taimi tatou te le vaai ai pe manatua lenei mea. O ni isi ua matua’i taulai i le tausiga o poloaiga ma ua itiiti ai lo latou amana’ia o i latou ua latou faapea e faalēamiotonu. E faigata i ni isi ona alolofa ia i latou ua filifili e ola i o latou olaga i fafo atu o feagaiga, pe ua filifili foi e le auai lava i soo se mea faalelotu.

I se isi itu, ua i ai foi i latou ua faamamafaina le taua o le alolofa i isi e aunoa ma le faailoaina, tatou te tali uma atu lava i le Atua. O ni isi ua matua’i teena lava le manatu faapea, e i ai se mea faapea o se mea moni a’ia’i, po o le sa’o ma le sese, ma talitonu ai na pau le mea e manaomia mai ia i tatou o le onosa’ia atoatoa ma le taliaina o filifiliga a isi. Soo se tasi o nei tulaga lē paleni e afua ai ona sipa lou ‘olo patino faaleagaga pe pa’ū ai foi.

Na faamatala mai e Peresitene Dallin H. Oaks lenei mea ina ua ia saunoa: “Ua poloaiina i tatou ia alolofa i tagata uma, talu ai ona o le faataoto a Iesu i le Samaria agalelei o loo aoao mai ai o tagata uma o o tatou tuaoi. Ae o lo tatou naunau e tausia lenei poloaiga lona lua e le tatau ona mafua ai ona tatou faagalo le muamua, ia alofa i le Atua ma o tatou loto, agaga, ma mafaufau atoa.”14

Faaiuga

O le fesili la mo i tatou taitoatasi o le, E faapefea ona tatou fauina o tatou lava alalaupapa o le faatuatua ma le tuuto—e faatutu ai ‘olo maualuluga o le alalaupapa o le alolofa i le Atua ma le alolofa i o tatou tuaoi? Ia, o lea faatoa o tatou amata. O a tatou ulua’i taumafaiga e ono foliga i se atafuafua e tusia i tua o se solopepa, po o se tulaga amata o le alalaupapa ua tatou faamoemoe e fau. E ono aofia ai ni nai sini faamaoni e saili ia malamalama atili i le talalelei a le Alii pe tautino foi ia tuuitiitia le faamasino o isi. E leai se tasi ua laitiiti tele pe matua tele foi e amatalia.

Ata
Mamanu tosi o le alalaupapa

E mavae atu taimi, faatasi ai ma fuafuaga ma le lototatalo ma le faautauta lelei, e matua’i faaleleia ai manatu sa soona fai. E avea ma mausa ia faatinoga fou. O uluai auivi e avea ma atatosi faaiu atoatoa. Tatou te fauina o tatou alalaupapa faaleagaga patino faatasi ma loto ma mafaufau e tuuto i le Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele e Toatasi, faapea foi i o tatou uso ma tuafafine tatou te galulue, taaalo, ma ola faatasi.

I aso o i luma, pe a e pasia se alalaupapa faatautau maoae, pe e te vaai foi i se ata, ma ona ‘olo tumatila, ou te valaaulia oe ia manatua ia poloaiga sili e lua, na faamatala mai e Iesu Keriso i le Feagaiga Fou. Talosia ia musuia i tatou i aoaoga a le Alii. Talosia ia siitia a’e i luga o tatou loto ma mafaufau ia alolofa i le Alii, ma liliu i fafo atu, ia alolofa i o tatou tuaoi.

Talosia ia faamalolosia e lenei mea lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana Togiola, ou te molimau atu ai, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. “I le Feagaiga Fou, [o le faaupuga loia e] tutusa ma le tusiupu, o le tagata o lana galuega o le tagata a’oa’o ma se faiaoga o le tulafono, e aofia ai le tulafono tusitusia o le Pentateuch, faapea foi ‘uputuu a toeaina’ (Mataio 22:35; Mareko 12:28; Luka 10:25)” (Bible Dictionary, “Lawyer”).

  2. O aso anamua, sa faitauina e sikola Iutaia le 613 o poloaiga i le Tora, ma sa latou felafolafoa’i malosi ai i le taua o le tasi fuaiupu i le isi. Atonu na faamoemoe le loia e faaaoga le tali a Iesu e toe faasagatau ai ia te Ia. Afai e faapea mai o Ia e sili le taua o le tasi poloaiga, e ono faataga ai se avanoa e tu’ua’ia ai Iesu i le le amanaiaina o se isi itu o le tulafono. Peitai o le tali a le Faaola na gūgū ai i latou na o ane e maileia o Ia i se faaupuga faalefaavae faapea, o le asō, o le faavae lea o mea uma tatou te faia i le Ekalesia.

  3. Mataio 22:36–40.

  4. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:15.

  5. Ioane 14:15.

  6. Na suia igoa uma e lua i lenei tala ina ia puipuia ai le le faalauaiteleina.

  7. Mosaea 2:41.

  8. Mataio 22:39.

  9. 2 Nifae 26:33.

  10. Mataupu Faavae ma Feagaiga 81:5.

  11. Suia le igoa ina ia puipuia ai le le faalauaiteleina.

  12. Russell M. Nelson, “O le Poloaiga Sili Lona Lua,” Liahona, Nov. 2019, 100.

  13. Mataio 22.40.

  14. Dallin H. Oaks, “O Poloaiga Sili E Lua,” Liahona, Nov. 2019, 73–74.