Konafesi Aoao
O Mea Uma mo lo Tatou Lelei
Konafesi aoao ia Aperila 2024


O Mea Uma mo lo Tatou Lelei

I le olaga nei ma le faavavau, o le faamoemoega o le Foafoaga ma le natura o le Atua Lava Ia o le aumaia faatasi o mea uma mo lo tatou lelei.

O le asō o le aso 6 o Aperila—o le aso soifua o Iesu Keriso ua toefuataiina Lana Ekalesia i aso e gata ai—ma ua avea o se vaega o le vaitau o le Eseta tatou te molimau fiafia atu ai le soifuaga atoatoa o Iesu Keriso, taulaga anapogi, ma le Toetu mamalu.

E amata le tala o se tagata Saina i le mauaina e lona atalii o se solofanua manaia.

“Matua’i laki,” le tala a tuaoi.

“Se’i iloa a,” fai mai ai le tamaloa.

Ona pa’ū ese lea o le atalii mai le solofanua ma manu’a tumau ai.

“Matua’i leaga foi,” le tala a tuaoi.

“Se’i iloa a,” fai mai ai le tamaloa.

Ua o’o mai se aufitafita e faamalosia ona ō, ae le’i avea le atalii manu’a.

“Matua’i laki,” le tala a tuaoi.

“Se’i iloa a,” fai mai ai le tamaloa.

E tele ina lagona e lenei lalolagi ese le mafatia, lē mautinoa, o nisi taimi e laki, ma—e tele na’ua foi taimi—e leaga ai. Peitai, i lenei lalolagi o faigata,1 “ua tatou iloa e galulue mea uma lava mo le lelei ia i latou o ē ua alolofa i le Atua.”2 E moni, a tatou savavali ma le faamaoni ma manatua a tatou feagaiga, “o le a galulue faatasi mea uma mo lo outou lelei.”3

O me uma lo lo tatou lelei.

Se folafolaga ina a manaia! Le faamautinoaga toafimalie mai le Atua lava Ia. I se ala faavavega, o le faamoemoega o le foafoaga ma le natura o le Atua o le iloa o le amataga ma le faaiuga,4 e aumaia ai mea uma o i ai mo lo tatou lelei; ma ia fesoasoani ia i tatou ia faapaiaina ma pa’ia e ala i le alofa tunoa ma le Togiola a Keriso.

O le Togiola a Iesu Keriso e mafai ona lavea’i ai ma togiolaina i tatou mai le agasala. Ae ua malamalama lelei foi Iesu Keriso i o tatou tiga uma, o mafatiaga, ma’i,5 faanoanoaga, ma le tuueseeseina. I le olaga nei ma le faavavau, o Lona manumalo i le oti ma seoli e mafai ona faasa’o ai mea uma.6 Ua fesoasoani o Ia e faamalolo ē loto nutimomoia ma tauemua, faalelei ē ita ma ua fevaevaea’i, faamafanafana e tuulafoaiina ma faaāunuua, faamalosiau i ē e lē mautinoa ma lē atoatoa, ma aumaia vavega e na o le Atua e mafai ai.

Tatou te pepese aleluia ma alalaga osana! Faatasi ai ma le mana e faavavau ma le agalelei e lē uma, i le fuafuaga a le Atua mo le fiafia, e mafai ai ona galulue mea uma mo lo tatou lelei E mafai ai ona tatou faafetauia ma le mautinoa ma le lē fefe le olaga.

O le tuua ai na o i tatou, e ono lē iloa ai e i tatou lo tatou lava lelei. Pe a “Ou filifilia a’u,” ua ou filifilia foi o’u lava mutaaga, vaivaiga, ma faaletonu. I le i’uga, o le faia o le lelei aupito sili, e tatau ai ona tatou lelei.7 Talu ai e leai se tasi vagana ai le Atua e lelei,8 tatou te sailia le atoatoaga ia Iesu Keriso.9 E avea i tatou ma tagata aupito moni, ma silisili i le na o le tuu ese o le tamaloa po o le fafine natura, ae avea o se tamaitiiti i luma o le Atua.

Faatasi ai ma lo tatou talitonuga ma le faatuatua i le Atua, o tofotofoga ma puapuaga e mafai ona faapaiaina mo lo tatou lelei. O Iosefa, na faatauina atu e fai ma pologa i Aikupito, na lavea’ia mulimuli ane lona aiga ma ona tagata. O le faafalepuipuiina o le Perofeta o Iosefa Samita i le Falepuipui o Liperate na aoaoina ai o ia “o nei mea e te maua ai le poto masani, ma o le a avea mo ou lelei.”10 O le ola i le faatuatua, o tofotofoga ma taulaga tatou te le filifilia lava, e mafai ona faamanuiaina ai i tatou ma isi i ni ala tatou te le mafaufauina lava.11

E faateleina lo tatou faatuatua ma le faalagolago i le Alii e mafai ona galulue faatasi mea uma mo lo tatou lelei pe a tatou maua se vaaiga o le faavavau;12 malamalama i o tatou tofotofoga atonu e “mo na o sina taimi”;13 iloaina o mafatiaga e mafai ona faapaiaina mo lo tatou lelei;14 iloaina o faalavelave faafuasei, o le oti e le’i faamoemoeina, gasegase tugā ma faama’i o se vaega o le olaga nei; ma le talitonuina o lo tatou Tama Faalelagi alofa e le aumaia ai ni tofotofoga e faasala ai pe faamasinoina ai. Na Te le tuuina atu lava se ma’a i se tasi e ole mai mo se areto po o se gata i se tasi e ole mai mo se i’a.15

Pe a oo mai tofotofoga, e tele taimi o le mea sili tatou te mananao ai o se tasi lea e faalogo mai ma mafuta mai.16 I lea taimi, o tali ua pasiā e mafai ona lē aoga, tusa po o le a le mafanafana o lo latou faamoemoe. O nisi taimi tatou te naunau i se tagata o le a faavauvau, tiga, ma tagi faatasi ma i tatou; se’i o tatou faailoa atu le tiga, lē fiafia, o nisi taimi e oo lava i le ita; ma talia faatasi ma i tatou e i ai mea tatou te le o iloa.

Pe a tatou faalagolago i le Atua ma Lona alofa mo i tatou, e oo lava i o tatou tofotofoga aupito tetele e mafai ona galulue faatasi i le iuga mo lo tatou lelei.

Ou te manatua le aso na ou mauaina ai se tala e uiga i se faalavelave tautaavale matuiā na aofia ai i latou ou te alofa i ai. O taimi faapena, i mafatiaga ma le faatuatua, e mafai ona na ona tatou faapea atu ma Iopu, “Na foaiina mai e Ieova, ua aveeseina foi e Ieova; ia faamanuina le suafa o Ieova.”17

I le salafa o le Ekalesia, o loo i ai ni siteki ma itu e 3,500 ma ni uarota ma paranesi e 30,000 e maua ai le sulufaiga ma le saogalemu mai afā.18 Ae o totonu o a tatou siteki ma uarota, e tele aiga faamaoni ma tagata taitoatasi e fetaia’i ma luitau faigata, e ui lava foi ina iloa faapea (e aunoa ma le iloaina pe faapefea) ona galulue faatasi mea mo lo tatou lelei.

I Huddersfield, i Egelani, sa ta’u atu ai ia Samuel Bridgstock ua maua i le kanesa vaega-fa, ae le’i leva ae valaauina o ia o se peresitene fou o le siteki. I lenei faaiuga matautia, sa ia fesili ai i lona faletua, o Anna, pe aisea o le a alu ai e faatalanoaina.

“Aua,” na fai atu ai Sister Bridgstock, “o le a tofia oe o se peresitene o le siteki.”

Ata
Aiga o Bridgstock

Na muamua tuu atu i ai se tausaga pe lua e ola ai, ae ua i ai nei Peresitene Bridgstock (o loo i ai iinei i le asō) i le lona fa nei o tausaga o le auaunaga. E i ai ona aso lelei ma aso faigata. O loo galulue faatasi lana siteki ma le faatuatua faateleina, auaunaga, ma le agalelei. E le faigofie, ae o loo ola lona toalua ma le aiga i le faatuatua, lotofaafetai, ma le faanoanoa e malamalama lelei i ai, ua latou talitonu o le a avea ma olioli e faavavau e ala i le Togiola toefuatai a Iesu Keriso.19

Pe a tatou fifilemu, tatala, ma migao, e mafai ona tatou lagonaina le matagofie, faamoemoega, ma le toafilemu o le avea ma ni ō o le feagaiga ua ofoina mai e le Alii. I taimi paia, e mafai ona Ia faataga i tatou e tepa i le moni e faavavau telē atu lea e avea o se vaega o o tatou olaga i aso taitasi, ma galulue faatasi ai mea iti ma le faatauvaa mo le lelei o ē foai ma ē taliaina.

Na faasoa mai e Repeka, le afafine o la’u peresitene misiona muamua, le ala na tali ai e le Alii lana tatalo mo se faamafanafanaga, ma se avanoa e le’i mafaufauina e tali atu ai se tatalo a se isi tagata.

Ata
Na foai e Repeka i le fafine le masini okesene a lona tina.

I le tuneva o se tasi po, a o faavauvau Repeka i le maliu talu ai o lona tina, sa ia maua se uunaiga manino e alu e faatau mai se kesi mo lana taavale. Ina ua ia taunuu i le pamu, sa la feiloai ma se olomatua o tauivi e manava i se tane okesene telē. Mulimuli ane, na mafai ona ave e Repeka i le fafine le masini okesene feavea’i a lona tina. Sa fai atu ma le lotofaafetai lenei tuafafine, “Ua e toe aumaia ia te au lo’u saolotoga.” E galulue faatasi mea uma mo le lelei pe a tatou auauna atu e faapei ona faia e Iesu Keriso.

Sa faamatala e se tamā na tofia faatasi ma lona atalii a’oa’o e fai ma soa auauna, “O le auaunaga o lo tatou o ese mai le avea ma tuaoi e ō ma ave kuki, ae avea ma uō faatuatuaina, ma tagata faaleagaga e ulua’i taunuu ma tali atu.” O le avea ma ni ō o le feagaiga ia Iesu Keriso e faamafanafana, fesootai, ma faapaiaina.

E oo lava i mala mata’utia, o tapenaga faaleagaga e mafai ona faamanatu mai ai ia i tatou na silafia lava e lo tatou Tama Faalelagi pe a tatou lagona le matua’i vaivai lava ma tuulafoaiina. Mo se faataitaiga, na maua mulimuli ane e se aiga sa ave se latou tamaitiiti i le falema’i, le mafanafana i le manatuaina na mua’i musumusu atu le Agaga Paia i le mea o le a tupu.

O nisi taimi o le meamoni faavavau e telē atu e faataga i tatou e le Alii e lagonaina, e aofia ai aiga i le isi itu o le veli. Sa maua e se tuafafine le olioli ina ua liua i le talalelei toefuatai a Iesu Keriso. Ae e lua ni mafatiaga na aafia loloto ai lona olaga—o le vaai i se faalavelave i se vaa ma le maliu mata’utia o lona tina, o le sa pule i lona lava ola.

Ata
Sa faatoilaloina e le tuafafine lona fefe ma sa papatisoina.

Ae na lava le faatoilalo e lenei tuafafine o lona fefe i le vai ma papatiso ai e ala i le faatofuina. Ma i le aso na avea ma aso fiafia tele, sa ia molimauina ai se tasi o fai ma sui e papatisoina lona tina ua maliu i le malumalu. “O le papatisoga i le malumalu na faamaloloina ai lo’u tina, ma sa faasaolotoina ai au,” o le tala lea a le tuafafine. “O le taimi muamua lea na ou lagonaina ai le filemu talu ona maliu lo’u tina.”

O loo ta’u mai e la tatou musika paia Lana faamautinoaga e mafai ona galulue faatasi mea uma mo lo tatou lelei.

Ia filemu, lo’u agaga: O loo tautai lou Atua

E taiala le lumanai e pei ona ia faia i le tuanai.

Lou faamoemoe, lou talitonuga ia le maluelue;

O nei mealilo o le a pupula mai lava.20

O mai, o mai, outou le Au Paia;

Galulue fiafia.

E ui ina mata faigata,

O le a manuia. …

A tatou oti ae lei au i ai,

Ua lelei, faafetai! Faafetai!”21

O le Tusi a Mamona o se faamaoniga e mafai ona tatou uuina i o tatou lima faapea, o Iesu o le Keriso ma e faataunuu e le Atua Ana valoaga. Na tusia e perofeta musuia o ē na vaai i o tatou aso, le Tusi a Mamona e amata i se tala lē tula’ia—o se aiga sa feagai ma feeseesea’iga ogaoga. Peitai, a o tatou suesue ma mafaufau loloto i le 1 Nifae 1 e oo i le Moronae 10, e tosina atu i tatou ia Iesu Keriso ma se molimau maumaututu e faapea, o le mea na tupu i lena taimi ma lenei, e mafai ona faamanuiaina ai i tatou i le taimi nei.

A o aumaia e le Alii e ala mai i Lana perofeta soifua le tele o isi maota o le Alii ia latalata mai i le tele o nofoaga, e galulue faatasi faamanuiaga o le malumalu mo lo tatou lelei. Tatou te o mai e ala i feagaiga ma sauniga i le Atua lo tatou Tama ma Iesu Keriso ma maua ai se vaaiga e faavavau i le olaga nei. E ta’itasitasi, o lea igoa ma lea igoa, a o tatou ofoina atu i tagata o aiga o ē pele—o tuaa—ia sauniga paia ma faamanuiaga o feagaiga i le mamanu a le Alii o faaola i luga o Mauga o Siona.22

A o latalata atili mai malumalu ia i tatou i le tele o nofoaga, o se taulaga faalemalumalu e mafai ona tatou ofoina atu, o le sailia soo lea o le paia i le fale o le Alii. Mo le tele o tausaga, sa tatou sefeina tupe, fuafua, ma ositaulaga e o mai i le malumalu. O le taimi nei, pe a faatagaina e o tatou tulaga, faamolemole ia o mai soo atili i le Alii i Lona maota paia. Tuu atu i tapuaiga ma auaunaga faifai pea i le malumalu ia faamanuia, puipuia, ma musuia oe ma lou aiga—le aiga ua ia te oe po o le aiga o le a e mauaina ma avea ai i se aso.

Ata
Tinamatua i fafo o le malumalu.

E le gata i lea, o mea e faatagaina ai e ou tulaga, faamolemole mafaufau i faamanuiaga o le i ai o ou lava lavalava o le malumalu.23 Sa fai mai se tinamatua mai se aiga maualalo, mai soo se mea i le lalolagi e sili ona ia manao ai, o ni ona lava lavalava o le malumalu. Fai mai le atalii o lana tama, “Na musumusu mai tinamatua, ‘O le a ou auauna atu i o’u lava lavalava o le malumalu, a ou oti foi, o le a tanu ai lava a’u i na ofu.’” Ma ina ua oo mai le taimi, sa faia lava.

E faapei ona aoao mai Peresitene Russell M. Nelson, “O mea uma tatou te talitonu i ai ma folafolaga uma na faia e le Atua i Lona nuu o le feagaiga e o mai faatasi i le malumalu.”24

I le olaga nei ma le faavavau, o le faamoemoega o le Foafoaga ma le natura o le Atua Lava Ia o le aumaia faatasi o mea uma mo lo tatou lelei.

O le faamoemoega faavavau lenei o le Alii. O Lona finagalo lea e faavavau. O Lana folafolaga faavavau lea.

A o’o ina lofituina le olaga ma le manino le faamoemoega, a o’o ina e manao e ola sili atu ae le iloa pe faapefea, faamolemole sau i le Atua lo tatou Tama ma Iesu Keriso. Talitonu o loo soifua i La’ua, e alolofa ia te oe, ma finagalo i mea uma mo lou lelei. Ou te molimau atu o lo La’ua finagalo lea, e le gata ma e faavavau, i le suafa paia o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai i le Ioane 16:33.

  2. Roma 8:28.

  3. Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:24. O le fasifuaitau lauiloa “O loo lelei mea uma” e tele ina ta’u mai ai o la e lelei ma sologa lelei mea, e aunoa ma le faauigaga tatau e mo lo tatou lelei.

  4. Tagai i le Mose 1:3.

  5. Tagai i le Alema 7:11.

  6. Tagai i le 2 Nifae 9:10–12. E faaaloalogia e le Atua le faitalia tatau, o nisi taimi e faatagaina ai e oo lava i faatinoga e le amiotonu a isi e aafia ai i tatou. Ae a o tatou sailia ma le naunautai e faia mea uma tatou te mafai, e mafai e le alofa tunoa o Iesu Keriso ma Lona togiola e mafai ai ona faamama, faamalolo, fusifusia, faaleleia ma i tatou lava ma le tasi ma le isi, i itu uma o le veli.

  7. Tagai i le Moronae 7:6, 10–12. Professor Terry Warner writes perceptively on this topic.

  8. Tagai i le Roma 3:10; Moronae 10:25.

  9. Tagai i le Moronae 10:32.

  10. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:4, 7.

  11. Tatou te aoao mai aafiaga tatou te le filifilia lava. O nisi taimi o le tauaveina o avega faatasi ma le fesoasoani a le Alii e mafai ai ona faateleina lo tatou gafatia e tauave na avega; Mosaea 24:10–15 o loo faapupula mai ai le folafolaga a le Alii e “asiasi mai i lo’u nuu i o latou puapuaga” ma “faamalolosia i latou ina ia mafai ona tauave a latou avega.” Alema 33:23 o loo aoao mai ai “e mafai ona māmā a tatou avega, e ala i le olioli o lona Alo.” Mosaea 18:8 o loo faamanatu mai ai “a tatou loto e tauave avega a le tasi ma le isi,” … “ia māmā.”

  12. O loo tautala le perofeta o Isaia e uiga i le Mesia: “Ua i ou luga le Agaga o le Alii o Ieova; aua ua faauuina au e Ieova e talai le tala lelei i e ua tigaina, ua ia auina mai au e fufusi i e loto momomo, … E faamafanafana i le ua faanoanoa; e tofia i latou o e faanoanoa i Siona, e avatu ia i latou le matagofie mo le efuefu, le suauu o le olioli mo le faanoanoa, le ofu o le viiga mo le agaga faavauvau” (Isaia 61:1–3). E faapena foi, ua ofoina mai e le faisalamo le vaaiga folafolaina a le Alii: “E afe ane le tagi i le afiafi, a o le alaga fiafia i le taeao” (Salamo 30:5). E aofia ai ma folafolaga mamalu mo e amiotonu i le taeao o le Uluai Toetutu.

  13. Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:4. O le talitonu o tofotofoga atonu e mo se mea o i le faavavau o se “taimi itiiti” e le faapea ia tuuitiitia ai pe faaitiitia le taumafai pe lu’iina le tiga matuitui po o mafatiaga tatou te ono o’o i ai i lea aso ma lea aso i lenei olaga, o po e le maua ai se moe, po o le matautia o le le mautonu o aso fou taitasi. Atonu o le folafolaga e mafai ona toe tepa i tua ma vaai i o tatou mafatiaga i le olaga nei, ma le malamalama i le mutimuti alofa o le Atua ma le vaaiga i le faavavau, e faaopoopo ai sina vaaiga i lo tatou malamalama i le olaga nei ma lo tatou faamoemoe e tumau ma le faatuatua ma faalagolago ia te Ia seia oo i le iuga. E le gata i lea, pe a i ai o tatou mata e vaai ai, e tele lava lelei i le taimi nei; tatou te le tau faatalitali mo se taimi i le lumanai e vaai ai i le lelei.

  14. Tagai i le 2 Nifae 2:2.

  15. Tagai i le Mataio 7:9–10. O le tuu ia faamuamua le Atua i o tatou olaga e lē o se mea faapa’ole e talia ai soo se mea e oo mai. O le mea moni ia talitonu o le Tama Faalelagi ma lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, e finagalo e le aunoa mo le mea silisili mo i tatou. A o’o mai mala matautia, e mafai ona tatou ole atu i le faatuatua, ae le o le “Aisea ai a’u?” ae “O le a se mea e mafai ona ou aoaoina?” E mafai foi ona tatou faanoanoa ma loto momomo ma agaga salamo ma le iloa, i Lana ala ma le taimi, o le a oo mai ai faamanuiaga ma avanoa.

  16. Ua tatou osifeagaiga e faanoanoa ma i latou o e faanoanoa ma faamafanafana i latou o e manaomia le faamafanafanaga (tagai i le Mosaea 18:9).

  17. Iopu 1:21.

  18. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:6.

  19. O le faatuatua i mata o faigata o le faafeagai o le loto mafatia i totonu ma le faanoanoa o loo faamatala e le Tusi a Mamona i latou o e “upuleaga i le Atua, ma ua fia feoti,” ae “ua … tau ma le pelu mo o latou ola” (Mamona 2:14).

  20. “Be Still, My Soul,” Hymns, no. 124.

  21. ‘O Mai, Outou o le Au Paia,” Viiga, nu. 17. Mafaufau foi i le:

    E ma’eu le poto ma le alofa. …

    Le ata o le olataga,

    Faamasino tonu ma alofa

    Ua tasi i Lē paia!”

    (“Maeu le Poto ma le Alofa,” Viiga, nu. 109.)

    I le lotolotoi o tulaga le mautinoa o le olaga, ua tatou iloa o le mamanu atoatoa o le togiola o le a aumaia faatasi ai le faamasinogatonu, alofa, ma le alofa mutimutivale mo lo tatou lelei.

  22. Tagai i le Opetaia 1:21. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita: E faapefea ona avea i latou [le Au Paia o Aso e Gata Ai] ma faaola i le Mauga o Siona? E ala i le fausiaina o malumalu, faatuina o vai papatisoga, ma o atu i luma ma mauaina uma lava sauniga … e fai ma sui o o latou tuaa uma lava o e ua maliliu” (Teachings of Presidents of the Church: Joseph Smith [2007], 473).

  23. O tagata e auai atu i le malumalu mo le taimi muamua, e mafai ona faatau mai lavalava o le malumalu i se tau pa’ū tele.

  24. Russell M. Nelson, “O Le Malumalu ma Lou Faavae Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2021, 94.