Opći sabor
Braneći naš božanski nadahnuti Ustav
Opći sabor u travnju 2021.


Braneći naš božanski nadahnuti Ustav

Naše vjerovanje u božansko nadahnuće daje svecima posljednjih dana jedinstvenu odgovornost da podržavamo i branimo Ustav Sjedinjenih država i načela ustavnog sustava.

U ovo sam vrijeme nevolje osjetio kako trebam govoriti o nadahnutom Ustavu Sjedinjenih Država. Ovaj je Ustav od posebne važnosti našim članovima u Sjedinjenim Državama, ali je također zajednička baština ustavā diljem svijeta.

I.

Ustav je temelj vlasti. On pruža strukturu i ograničenja primjenjivanju moći vlasti. Ustav Sjedinjenih Država najstariji je pisani ustav koji je i dalje na snazi danas. Iako ga je prvotno primijenio samo mali broj kolonija, ubrzo je postao uzorak diljem svijeta. Danas su sve nacije osim njih tri prihvatile pisane ustave.1

U ovom govoru ne govorim u korist ijedne političke stranke ili druge skupine. Govorim u korist Ustava Sjedinjenih Država koji sam proučavao više od 60 godina. Govorim iz svojeg iskustva kao odvjetničkog vježbenika predsjednika Vrhovnog suda Sjedinjenih Država. Govorim iz svojih 15 godina iskustva kao profesor prava te iz 3 i pol godine iskustva kao sudac Vrhovnog suda savezne države Utah. Najvažnije, govorim iz 37 godina iskustva kao apostol Isusa Krista, odgovoran za proučavanje značenja božanski nadahnutog Ustava Sjedinjenih Država za djelo njegove obnovljene Crkve.

Ustav Sjedinjenih Država jedinstven je jer je Bog objavio da ga je on »uspostavi[o]« »radi pravā i zaštite svakog tijela« (Nauk i savezi 101:77; vidi i stih 80). To je razlog zbog kojega je ovaj Ustav od posebne važnosti za Crkvu Isusa Krista svetaca posljednjih dana diljem svijeta. Hoće li i kako njegova načela biti primjenjivana u drugim narodima svijeta na njima je da odluče.

Koja je bila Božja svrha u uspostavljanju Ustava Sjedinjenih Država? Vidimo to u nauku moralnog opredjeljivanja. U prvom su desetljeću obnovljene Crkve njezini članovi na zapadnoj granici patili zbog osobnoga i javnog progona. Djelomično je to bilo zbog njihova suprotstavljanja ljudskom ropstvu koje je tada postojalo u Sjedinjenim Državama. U tim je nesretnim okolnostima Bog objavio preko proroka Josepha Smitha vječne istine o svojemu nauku.

Bog je svojoj djeci dao moralno opredjeljivanje – moć da odluče i djeluju. Najpoželjniji uvjet za primjenjivanje tog opredjeljivanje maksimalna je sloboda za muškarce i žene da djeluju u skladu sa svojim osobnim odabirima. Tada, objašnjava se u objavi, »svaki čovjek mo[že] biti odgovoran za vlastite grijehe svoje u dan suda« (Nauk i savezi 101:78). »Zato«, objavio je Gospodin, »nije pravo da ijedan čovjek bude u ropstvu drugome« (Nauk i savezi 101:79). To očito znači da je ljudsko ropstvo pogrešno. I prema istom načelu, pogrešno je da građani nemaju pravo glasa u odabiru svojih vladara ili uspostavi svojih zakona.

II.

Naše uvjerenje da je Ustav Sjedinjenih Država bio božanski nadahnut ne znači da je božanska objava propisala svaku riječ ili izraz, poput odredbi kojima se određuje broj predstavnika iz svake države ili njihova minimalna dob.2 Ustav nije bio »potpuno razvijeni dokument«, rekao je predsjednik J. Reuben Clark. »Naprotiv«, objasnio je, »vjerujemo da se on mora razvijati i razrađivati kako bi udovoljavao mijenjajućim potrebama svijeta koji napreduje.«3 Na primjer, nadahnutim amandmanima ukinuto je ropstvo i ženama je dano pravo glasa. Međutim, ne vidimo nadahnuće u svakoj odluci Vrhovnog suda koji tumači Ustav.

Vjerujem da Ustav Sjedinjenih Država sadrži barem pet božanski nadahnutih načela.4

Prvo je načelo to da je narod izvor moći vlasti. U vrijeme kada se općenito pretpostavljalo da suverena moć dolazi od božanskog prava kraljeva ili vojne moći, pripisivati suverenu moć narodu bilo je revolucionarno. Filozofi su to zagovarali, no Ustav Sjedinjenih Država bio je prvi koji je to primijenio. Suverena moć u narodu ne znači da rulje i druge skupine ljudi mogu intervenirati kako bi zastrašile ili prisilile vlast na djelovanje. Ustavom je uspostavljena ustavna demokratska republika u kojoj narod primjenjuje svoju moć kroz svoje izabrane predstavnike.

Drugo nadahnuto načelo jest raspodjela delegirane moći između naroda i njegovih supsidijarnih država. U našem federalnom sustavu ovo je načelo bez presedana ponekada bilo izmjenjivano nadahnutim amandmanima, poput onih ranije spomenutih o ukidanju ropstva i pružanju prava glasovanja ženama. Značajno, Ustav Sjedinjenih Država ograničava nacionalnu vlast da primjenjuje moći dane joj izričito ili impliciranjem, a sve ostale moći vlasti pridržava »za zasebne Države ili narod«.5

Još jedno nadahnuto načelo jest razdvajanje moći. Znatno više od stoljeća prije naše Ustavotvorne skupštine 1787., engleski je parlament prvi uveo razdvajanje zakonodavne i izvršne vlasti kada su otrgnuli određene moći kralju. Nadahnuće u američkoj skupštini bilo je delegirati nezavisne izvršne, zakonodavne i sudske vlasti kako bi se ove tri grane mogle međusobno provjeravati.

Četvrto se nadahnuto načelo nalazi u skupu ključnih jamstava o pojedinačnim pravima i u posebnim ograničenjima ovlasti vlasti u Povelji o pravima prihvaćenoj po amandmanu samo tri godine nakon što je Ustav stupio na snagu. Povelja o pravima nije bila nešto novo. Ovdje je nadahnuće bila u praktičnoj primjeni načela prvi puta uvedenih u Engleskoj, počevši s Magna Cartom. Pisci Ustava bili su upoznati s ovime jer su neke od povelja kolonija imale takva jamstva.

Bez Povelje o pravima Amerika ne bi mogla služiti kao nacija domaćin Obnove evanđelja koja je počela samo tri desetljeća kasnije. Postojalo je božansko nadahnuće u prvotnoj odredbi da ne bi smjelo biti vjerskog uvjeta za javnu službu,6 ali je dodatak Prvom amandmanu o vjerskoj slobodi i jamstvima da nijedna vjeroispovijest neće postati državna bio ključan. Također vidimo božansko nadahnuće u slobodama govora i tiska u Prvom amandmanu te u osobnoj zaštiti u ostalim amandmanima, kao za kaznene progone.

Slika
Mi, narod

Peto i posljednje, božansko nadahnuće vidim u ključnoj svrsi cijelog Ustava. Trebamo biti upravljani zakonom, ne pojedincima, a naša je odanost Ustavu te njegovima načelima i postupcima, ne ijednom službeniku. Na ovaj način sve osobe trebaju biti jednake pred zakonom. Ova načela blokiraju autokratske ambicije koje su iskvarile demokraciju u nekim državama. Ona također znače da nijedna od triju grana vlasti ne bi smjela biti dominantna nad drugima ili sprečavati druge u vršenju njihovih primjerenih ustavnih dužnosti da se međusobno provjeravaju.

III.

Unatoč božanski nadahnutim načelima Ustava Sjedinjenih Država, kada su ih primjenjivali nesavršeni smrtnici, njihovi namijenjeni učinci nisu uvijek bili ostvareni. Federalna je vlada oduzela državama neke važne teme donošenja zakona, poput nekih zakona koji upravljaju obiteljskim odnosima. Jamstvo Prvog amandmana o slobodi govora ponekada je ublaženo zatomljivanjem nepopularnoga govora. Načelo razgraničenja moći oduvijek je bilo pod slabijim ili jačim pritiskom jedne grane vlasti koja primjenjuje ili onemogućava moći delegirane drugoj.

Postoje druge prijetnje koje narušavaju nadahnuta načela Ustava Sjedinjenih Država. Status Ustava umanjen je nastojanjima da se zamijene trenutni društveni trendovi kao razlog za njegovo utemeljenje, umjesto slobode i samouprave. Ovlast Ustava banalizira se kada kandidati ili službenici zanemaruju njegova načela. Dostojanstvo i snagu Ustava umanjuju oni koji se na njega pozivaju kao na test odanosti ili politički slogan, umjesto na njegov uzvišeni status kao izvora ovlaštenja i ograničenja za ovlasti vlasti.

IV.

Naše vjerovanje u božansko nadahnuće daje svecima posljednjih dana jedinstvenu odgovornost da podržavamo i branimo Ustav Sjedinjenih država i načela ustavnog sustava gdje god da živimo. Trebali bismo se uzdati u Gospodina i biti pozitivni oko budućnosti ove nacije.

Što drugo vjerni sveci posljednjih dana mogu činiti? Moramo se moliti Gospodinu da vodi i blagoslovi sve nacije i njihove vođe. To je dio našeg članka vjere. Biti podložni predsjednicima ili vladarima7 naravno ne predstavlja prepreku našem suprotstavljanju zasebnim zakonima ili pravilima. To zahtjeva da primjenjujemo svoj utjecaj na uljuđen i miran način, unutar okvira naših ustava i primjenjivih zakona. Oko osporavanih pitanja trebamo nastojati biti umjereni i ujedinjeni.

Postoje druge dužnosti koje su dio podržavanja nadahnutog Ustava. Trebali bismo naučiti i zagovarati nadahnuta načela Ustava. Trebali bismo tražiti i podržavati mudre i dobre osobe koje će podržavati ova načela u svojim javnim djelovanjima.8 Trebali bismo biti upućeni građani koji su aktivni u ostvarivanju da se naš utjecaj osjeća u društvenim predmetima.

U Sjedinjenim Državama i u drugim demokracijama politički utjecaj primjenjuje se kandidiranjem za službe (što potičemo), glasovanjem, financijskom podrškom, članstvom i služenjem u političkim strankama te stalnom komunikacijom sa službenicima, strankama i kandidatima. Kako bi dobro funkcionirala, demokraciji je potrebno sve od toga, no nije potrebno da sve to pruža jedan savjesni građanin.

Mnoga su politička pitanja i nijedna stranka, platforma ili pojedinačni kandidat ne mogu udovoljiti svim osobnim sklonostima. Stoga svaki građanin mora odlučiti koja su mu pitanja najvažnija u određenom trenutku. Tada bi članovi trebali tražiti nadahnuće o tome kako primijeniti svoj utjecaj prema svojim zasebnim prioritetima. Ovaj postupak neće biti lagan. To može zahtijevati promjenu stranke koju se podržava ili odabira kandidata, i to čak od izbora do izbora.

Za takve će neovisne radnje ponekada biti potrebno da glasači podržavaju kandidate ili političke stranke ili platforme čije druge stavove oni ne mogu odobriti.9 To je jedan od razloga zašto potičemo naše članove da se suzdržavaju od međusobnog osuđivanja u političkim pitanjima. Nikada ne bismo smjeli tvrditi da sveci posljednjih dana ne mogu pripadati određenoj političkoj stranci ili glasovati za određenog kandidata. Podučavamo ispravna načela te prepuštamo našim članovima da odaberu kako prioritetizirati i primjenjivati ta načela na problematiku koja se predstavlja s vremena na vrijeme. Također inzistiramo i tražimo od naših mjesnih vođa da inzistiraju da politički odabiri i politička povezanost ne budu tema naučavanja ili zagovaranja na bilo kojem od naših crkvenih sastanaka.

Naravno, Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana primjenjivat će svoje pravo da podržava određene zakonske prijedloge za koje vjerujemo da će utjecati na slobodnu primjenu vjeroispovijesti ili ključnih interesa crkvenih organizacija, ili da im se suprotstavlja.

Svjedočim o božanski nadahnutom Ustavu Sjedinjenih Država i molim se da ćemo mi, koji priznajemo Božansko Biće koje ga je nadahnulo, uvijek podržavati i braniti njegova velebna načela. U ime Isusa Krista. Amen.

Napomene

  1. Vidi Mark Tushnet, »Constitution«; Michel Rosenfeld i András Sajó, urednici, The Oxford Handbook of Comparative Constitutional Law (2012.), 222. (Tri države s nezapisanim ozakonjenim ustavima su: Ujedinjeno Kraljevstvo, Novi Zeland i Izrael. Svaka od ovih ima snažne tradicije ustavnog sustava, iako vladajuće odredbe nisu sabrane u jedinstveni dokument.)

  2. Vidi United States Constitution [Ustav Sjedinjenih Država], članak 1, odlomak 2.

  3. J. Reuben Clark ml., »Constitutional Government: Our Birthright Threatened«, Vital Speeches of the Day, 1. siječnja 1939., 177., citirao Martin B. Hickman, »J. Reuben Clark, Jr.: The Constitution and the Great Fundamentals«; Ray C. Hillam, ur., By the Hands of Wise Men: Essays on the U.S. Constitution (1979.), 53. Brigham Young imao je sličan razvojni pogled na Ustav, podučavajući da poljodjelci »polažu temelj, a na naknadnim je naraštajima da izgrade nadgradnju na njima« (Discourses of Brigham Young, odabrao John A. Widtsoe [1954.], 359.)

  4. Ovih je pet slično, ali ne identično onima koje je J. Reuben Clark predložio u djelu Stand Fast by Our Constitution (1973.), 7.; Ezra Taft Benson, »Our Divine Constitution«, Ensign, studeni 1987., 4. – 7.; Ezra Taft Benson; »The Constitution – A Glorious Standard«, Ensign, rujan 1987., 6. – 11. Vidi, općenito, Noel B. Reynolds, »The Doctrine of an Inspired Constitution«, By the Hands of Wise Men, 1. – 28.

  5. United States Constitution [Ustav Sjedinjenih Država], amandman 10

  6. Vidi United States Constitution [Ustav Sjedinjenih Država], članak 6

  7. Vidi Članci vjere 1:12

  8. Vidi Nauk i savezi 98:10

  9. Vidi David B. Magleby, »The Necessity of Political Parties and the Importance of Compromise«, BYU Studies, sv. 54, br. 4 (2015.), 7. – 23.