Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ko ha Pailate ʻi he Kau Tau ʻa e ʻEikí
Sānuali 2024


“Ko Ha Pailate ʻi he Kau Tau ʻa e ʻEikí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sānuali 2024.

Ko ha Pailate ʻi he Kau Tau ʻa e ʻEikí

ʻOku ʻi ai ha ngaahi taumuʻa lalahi ʻa Lama F. mei he Fakahahake ʻo Mitileni ʻi ʻIngilaní ʻokú ne poupouʻi ia, ʻo aʻu ki he ngaahi taimi faingataʻá.

ʻĪmisi
vakapuna

ʻŪ tā meia Satomi Folkett

ʻOku pehē ʻe Lama F. taʻu 17, “Naʻá ku fie pailate vakapuna talu mei heʻeku tupu haké.” ʻI hono fakahoko ange ʻe hano kaungāmeʻa he taimi ne lova saliote teketeke aí fekauʻaki mo ha kautaha tokoni ʻofa ʻi Pilitānia ʻoku tokoni ki he kakai faingataʻaʻia fakaesinó ke nau ako pailate, ne vēkeveke ʻa Lama ke ʻahiʻahi.

Ngaahi Fakaʻānaua Māʻolunga

Naʻá ne lēsisita ki he polokalama ʻe ua ʻi he kautaha tokoni ʻofá. Ko e taha ai, ko e Polokalama ki he Kau Fie Pailate kei Siʻí (JAPP), naʻe faʻu tautefito ki he toʻu tupu ʻi he vahaʻa taʻu 12 ki he 18. ʻOku tataki ia ʻe he ngaahi polokalama ko ʻení mo e ngaahi lēsoni taautaha kehe ke ne ofi ange ki heʻene taumuʻa lahí—ke maʻu ʻene Laiseni Pailate Fakatāutahá.

ʻOku kau hono fāmilí ʻi he meʻa ʻokú ne tākiekina iá. Ko e tamai pusiaki ʻa Lamá ʻa e fuofua tokotaha naʻá ne ʻai ke ne saiʻia ʻaupito ʻi he pailaté, ʻi heʻene ʻave ia ki he fakaʻaliʻali puna vakapuná he taʻu kotoa. Kimui ange ai, hili hono ohi ʻa Lama ʻe ha fāmili ʻe taha ʻi hono taʻu faá, naʻe hokohoko atu ʻene saiʻia ʻi he puna vakapuná ʻi heʻene vakai ki he feinga ʻene tamai ohí ke maʻu ʻene laiseni pailaté. ʻOku pehē ʻe Lama, “Ko ia naʻá ne tākiekina au ke u fie hoko ko ha pailaté.” ʻI he taimi ní, ʻoku lava e tamai ʻa Lamá ke na heka ʻi he vakapuna tapili taha, sea nimá, pea ʻoku ako ʻa Lama ke puna vakapuna.

ʻĪmisi
fāmilí

ʻOku hoko e ongomātuʻa ʻa Lamá (ʻokú na takitaha hono tafaʻakí ʻi he tā ko ʻení) ko e ongo poupou lahi taha kiate iá.

ʻĪmisi
talavou ʻi he veʻe vakapuná

ʻI he fuofua puna ʻa Lama ʻi ha vakapuna moʻoní, naʻá ne ongoʻi manavasiʻi ʻi heʻene feinga ke manatuʻi e meʻa kotoa pē. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku fai ha lotu vave mo fakalongolongo kimuʻa peá u mavahé, pea naʻá ku sai pē.” ʻI heʻene fāifeinga he taimí ni ke manatuʻi ha meʻa ʻi he ʻataá, ʻoku tokoniʻi ia ʻe he fanga kiʻi lotu fakalongolongo ko iá ke ne fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke ne faí. Naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke ʻi he sea muí ai e tamai ʻa Lamá, ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku ʻiate ia maʻu pē ʻa ʻene Tamai Hēvaní.

ʻĪmisi
talavou ʻi ha vakapuna

Ko e Kau Tau ʻa e ʻEikí

ʻOku ʻikai ko e puna vakapuná pē ʻa e meʻa ʻokú ne fakafiefiaʻi e loto ʻo Lamá. ʻOkú ne pehē, “Kuó u saiʻia maʻu pē ʻi he kau sōtia ʻa Pilitāniá, ʻa e meʻa kotoa pē mei ha hilifaki kalauni ʻo aʻu ki ha meʻafakaʻeiki.”

ʻĪmisi
talavou mo ha maka fakamanatu ʻo e kau sōtia
ʻĪmisi
talavou ʻokú ne holoholoʻi hono suú

ʻOku pehē ʻe Lama, “Koeʻuhí ko ʻeku faingataʻaʻia fakaesinó, he ʻikai ke u lava ʻo kau ki he sōtiá.” Ka naʻe poupouʻi ʻa Lama ʻe ha taha ʻo ʻene kau taki kimuʻa ʻi he Kau Talavoú ʻa ia naʻe hoko ko ha sōtia. ʻOku pehē ʻe Lama, “ʻOkú ne fakamanatu mai maʻu pē ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke u ʻi ha kau tau fakamāmani koeʻuhí ʻoku ou ʻosi kau au ʻi he kau tau ʻa e ʻEikí. ʻOku hanga ʻe heʻeku kau ʻi he kau tau ʻa e ʻEikí ʻo ʻai ke u ongoʻi neongo e tūkunga ʻo e moʻuí, pe ko e hā ha meʻa ʻoku fai mai ʻe ha taha, ʻoku ʻi hoku tafaʻakí ʻa Sīsū Kalaisi.”

ʻĪmisi
talavou mo ha tangata

Naʻe tākiekina ʻa Lama ʻe Brother Peilisi, ko ʻene taki ʻi he Kau Talavoú, ke kau ki he “Kau Tau ʻa e ʻEikí.”

ʻOku feinga ʻa Lama ʻi he ʻunivēsiti maʻá e fānau fiemaʻu makehé ʻokú ne ako aí, ke tokoniʻi e kakai kehe ʻi hono toʻú ke kau ki he kau tau ʻa e ʻEikí ʻi heʻene vahevahe mo kinautolu e ongoongoleleí. ʻOkú ne pehē, “Ko e taimi lahi, ʻoku tukunoaʻi pē au, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou maʻu ha tokanga. Koeʻuhí ko e niʻihi ʻo ʻeku ngaahi fiemaʻu ʻi he taimi ní, ʻoku ʻikai lava ke u fili ke ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi ha taimi vave mai. Ka ʻoku peheni ʻeku vakai ki aí: ʻOku ʻikai fiemaʻu ha pine hingoa ia ke u hoko ko ha faifekau.”

ʻI he fuʻu tokosiʻi ʻa e toʻu tupu ʻi he uooti ʻa Lamá, ko e tokolahi taha hono ngaahi kaungāmeʻá ʻoku ʻikai ke nau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ia ʻi he akó, tautautefito ki he taimi, fakatatau ki he fakamatala ʻa Lamá, ʻoku “lahi fau” ai e ngaahi ʻahiʻahí. “ʻOku tokolahi ha kau ako ʻoku nau talanoa kau ki he ngaahi meʻa taʻefeʻungá mo fanongo ki he ngaahi fasi taʻefeʻungá. Ko hono moʻoní, ko e taimi pē ʻoku hoko ai ha meʻa pehē, ʻoku ou mavahe pē ki ha loki ʻoku ʻikai hoko ai ha meʻa pehē.”

ʻĪmisi
talavou mo ha fuka

Tuʻu Maʻu

ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai e ngaahi ʻahiʻahí pe ʻikai fie fanongo ʻa e niʻihi kehé ki he ongoongoleleí, ʻoku pīkitai ʻa Lama ki heʻene folofola manakó: “Ka ko au mo hoku falé te mau tauhi ʻa [e ʻEikí]” (Sosiua 24:15).

ʻOkú ne pehē, “Kuo tokoniʻi au ʻe he potufolofolá ni ke u kei tuʻumaʻu ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí.” ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻeni kia Lama ʻi hono fāmilí. ʻI he taʻu 10 ʻa Lamaá, naʻe ʻikai toe haʻu ʻene tamaí ki he lotú. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku kei siʻi ange he taimi ko iá, ko ia naʻe ʻikai fuʻu mahino kiate au. Naʻá ku feinga ke fakalotoʻi ia ke foki mai. Ka kuó u ako ʻo ʻilo ʻoku ʻikai ko ia. Tuku ange hano taimi.”

ʻOku kei vāofi pē ʻa Lama mo ʻene tamaí mo fakahaaʻi ange ʻene ʻofá ʻi he ngaahi founga fakaʻahó, hangē ko hono talaange e meʻa naʻe hoko ʻi he lotú pe feohi mo iá. “Kuó ne akoʻi maʻu pē au neongo pe ko e hā e meʻa ʻokú ke fouá, kuo pau ke ke tuʻu maʻu.” Ki ha toʻu tupu pē ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa hono fāmilí ʻoku ʻikai mālohi ʻi he Siasí, ʻokú ne pehē, “Tuʻu maʻu. Piki maʻu ki hoʻo tuí. ʻOua naʻá ke foʻi, ʻo tatau ai pē pe ko e hā.”

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Fekumi kia Kalaisi ʻi he Taimi Faingataʻá

Kuo maʻu foki ʻe Lama ha loto-toʻa ʻia Kalaisi ʻi ha ngaahi founga fakataautaha kehe. ʻOku pehē ʻe Lama, “ʻOku ou faingataʻaʻia he taimi ʻe niʻihi ʻi he tōtuʻa e loto-hohaʻá. ʻOku ou tui ko Sīsū Kalaisi Tonu ʻa e tokotaha taupotu taha ke ʻomi ʻa e loto-toʻa ke u hoko atú. Naʻá Ne foua ha ngaahi meʻa lahi, ka naʻá Ne kei hoko atu pē ʻi Hono misioná.”

ʻI he ʻaho ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa Lamá, ʻokú ne faʻa fakakaukauloto ki hono fakalotolahiʻi ia ʻe he Fakamoʻuí, ʻo pehē, “Te ke lavaʻi pē ʻe koe. Te ke lava ʻo fai ha meʻa pē.”

ʻOkú ne toe maʻu foki mo ha mālohi mei heʻene faʻeé mo e tamaí, kaungāmeʻá, mo e kakai kehe ʻoku ofi kiate iá. ʻOku pehē ʻe Lama, “Naʻe ʻi ai ha taimi naʻá ku fononga ai ʻi ha hala kehe.” Kae fakamālō ki ha kau poupou lelei, naʻá ne lava ʻo liliu hono halá pea fakamālohia ʻene fakamoʻoni kia Kalaisí.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou kei fakatupulaki pē ʻeku fakamoʻoní, ka ʻoku fakaʻofoʻofa ke kau ʻi he kau tau ʻa e ʻEikí pea ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko ha meʻa ia ʻoku ou ʻofa ai.”

Mahalo ʻoku ʻi ai ha lelei mo e ngaahi faingataʻa ʻi he fononga ʻa Lamá, ka ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ne fakaʻaiʻai ke ne kei hoko atu aí. “Tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi faingataʻa pe palopalema ʻokú ke fouá, ʻe ʻi ho tafaʻakí ʻa e Tamai Hēvaní he ʻokú Ne tokanga mai mo ʻofa ʻiate koe.”