Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Fekumi ki he Māmá!
Sānuali 2024


“Fekumi ki he Māmá!,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sānuali 2024.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná; Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná

Fekumi ki he Māmá!

ʻOku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e maama mo e mālohi ki hoʻo moʻuí ke tataki koe ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa mo fakafiefia ʻoku hanganaki maí.

ʻĪmisi
finemui ʻi he folofolá

Ngaahi tā fakatātā ʻa Gabriele Cracolici

Naʻá ku saiʻia ʻi heʻeku kei siʻí ʻi he talanoa ki he tokoua ʻo Sēletí ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku lava ʻo sio loto ki heʻene aʻusiá ʻo hangē ha foʻi faiva ʻi hoku ʻatamaí. Ne hangē naʻe hoko ia ʻi heʻeku lau fekauʻaki mo iá.

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e tokoua ʻo Sēletí ke foʻu ha ngaahi vaka lafalafa ke ne lava mo hono fāmilí ʻo kolosi ʻi he tahí ki ha “fonua … ʻo e talaʻofá” (ʻEta 2:9). Ka naʻe fakapoʻuli ʻa e ngaahi vaka lafalafá. Naʻe fekumi ʻa e tokoua ʻo Sēletí ki he tokoni ʻa e ʻEikí, ʻi he ʻikai ke ne fie folau fakapoʻulí. Naʻe fehuʻi ange ʻe he ʻEikí, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke u faí?” (ʻEta 2:23).

ʻI he tui lahi ʻa e tokoua ʻo Sēletí, naʻá ne ʻalu mo ha foʻi maka ʻe 16 ki he tumutumu ʻo ha moʻunga peá ne lotu ai. Naʻá ne kole ki he ʻEikí ke ala ki he ngaahi foʻi maká “ke ulo atu ʻi he fakapoʻulí” (ʻEta 3:4). Naʻe mafao atu leva e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻo ala ki he foʻi maka takitaha, ʻo fakamaama ai kinautolu. Kuó u sioloto atu ʻi he kotoa ʻeku moʻuí ki he ala ʻa e ʻEikí ki he ngaahi foʻi maka ko iá.

Hangē pē ko hono foaki e maama ki he tokoua ʻo Sēletí, ʻe ʻomi ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ha maama kiate koe. Ko Ia “ko e maama mo e moʻui ʻa e māmaní” (3 Nīfai 11:11). ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke fekumi ki he Māmá! ʻE fakamālohia hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí ʻi hono ako e Tohi ʻa Molomoná mo tokoniʻi koe ke ke maʻu maʻu pē ʻEne Māmá.

Ko ha Fakahinohino mo ha Maama

Kuó u ʻosi lau e Tohi ʻa Molomoná pea tā tuʻo lahi ʻeku ongoʻi ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni ia. Kuo teʻeki ai ke u veiveiua ai. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke u ongoʻi ai ʻa e Laumālié, ʻi he taimi ʻoku ou kiʻi mavahe ai mei he laumālié, ʻoku ou ongoʻi ʻa e fakapoʻulí. Ka ʻi heʻeku lau e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku toe foki mai ʻa e māmá. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu pē ke u lau ha veesi ʻe taha ke u toe ongoʻi ʻa e māmá, ka ʻoku ou ongoʻi maʻu pē ʻa e māmá ʻi he taimi ʻoku ou lau ai iá.

ʻOku moʻoni kiate au hono ikunaʻi ʻe he māmá ʻa e fakapoʻulí. Kuo pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻI hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa peé, ʻe toe lelei ange ai hoʻo fai tuʻutuʻuní—he ʻaho kotoa pē.”1 Ko hono ʻuhingá he ʻoku fakatupulaki ʻe he Tohi ʻa Molomoná hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOkú ne ʻomi ʻa e māmá mo e mālohí. ʻE tataki koe ʻi hono ngaahi akonakí ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa mo fakafiefia ka hoko maí.

Ongoʻi ʻa e Māmá

ʻOku ou maʻu ʻa e tāpuaki ke ngāue vāofi mo Palesiteni Nalesoní. ʻI he taimi ʻoku hū ai ʻa e palōfitá ki ha lokí, ʻoku ongo fakafiefia ange ʻa e lokí. ʻOkú ne maʻu ʻa e Maama ʻo Kalaisí.

ʻOku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke fakapapauʻi ʻokú ke ongoʻi e Maama ʻo Kalaisí. ʻOku ʻikai ke ke mamata ki ai ʻaki ho mata fakatuʻasinó. ʻOku hoko mai ia ko ha ngaahi ongo fakalaumālie. Ko e ongoʻi ia ʻo e meʻa ʻoku tonú mo halá pea mo e meʻa ʻoku moʻoní mo loí (vakai, Molonai 7:13–19).

Ko e taimi pē ʻokú ke fili ai ke hangē ko Sīsū Kalaisí, ʻokú ke ʻaʻeva ʻi he Maama ʻo Kalaisí. ʻOku fakamālohia e Maama ko iá ʻi hono lau e Tohi ʻa Molomoná.

“ʻIo, ʻOku Moʻoni Ia!”

ʻOku ou tui moʻoni ko e taimi ʻoku pehē ai ʻe he folofolá, “Manatu, manatu” (Hilamani 5:12), ʻoku ʻuhinga ia ʻoku ʻikai totonu ke tau manatuʻi pē ʻa Sīsū Kalaisi pe manatuʻi naʻa tau ongoʻi ʻEne Māmá kimuʻa. Kuo pau ke tau ongoʻi ʻEne Māmá he taimí ni pea toutou ongoʻi ia. Ko e meʻa ia naʻe ʻilo ʻe ha talavou, ko ʻĒliki, ʻi heʻene fuofua lau e Tohi ʻa Molomoná.

Hili e hiki ʻa ʻĒliki ki ha feituʻu foʻou ʻo kamata ʻi he akoʻanga māʻolungá, naʻá ne faingataʻaʻia ʻi heʻene ngaahi kalasí pea naʻe faingataʻa ke ne ongoʻi lata. Naʻe kamata foki ke ne fifili pe naʻe ʻi ai haʻane fakamoʻoni.

Naʻe pehē ʻe ʻĒliki, “Naʻe kamata ke u lau fakamātoato ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ko e fuofua taimi ia ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku lau mo lotu ʻi he ʻaho kotoa pē.”

ʻI he lotu ʻa ʻĒliki ʻo fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne fakapapauʻi te ne maʻu ha tali, ka naʻe ʻikai hoko ha meʻa ia.

Naʻe toe fehuʻi ʻe ʻĒliki, kimui ange lolotonga ʻene lue atu ʻi he vaoʻakau ʻi mui ʻi hono falé. ʻI he taimi ko ʻení, naʻá ne maʻu ha ongo ʻo hangē naʻe fehuʻi ange ʻe he Tamai Hēvaní, “ʻĒliki, ko e hā e meʻa kuo hoko ʻi hoʻo moʻuí talu mei hoʻo kamata lau e Tohi ʻa Molomoná mo lotu he ʻaho kotoa pē?”

Naʻe fakakaukau ʻa ʻĒliki ki heʻene maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa leleí pea lelei ange ʻene akó. Naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi ia, ka naʻe ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha maama mo ha mālohi ki heʻene moʻuí.

Pea naʻe hoko leva ai.

Naʻe pehē ʻe ʻĒliki, “Naʻe ʻikai ke u fanongo ki ha leʻo, ka naʻe fakafonu ʻe he Laumālié hoku lotó ʻi he ongo mai ʻa e ngaahi leá ni ki hoku ʻatamaí: ʻʻIo, ʻoku moʻoni ia!ʼ Ne lōmekina au ʻe ha ongoʻi nonga, fiefia mo fakapapau. Naʻá ku ʻiloʻi ne faifai pea maʻu ʻa ʻeku talí.”2

Laka ki Muʻa ʻi he Māmá

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná mei hono peesi ʻuluakí ki he fakaʻosí, “Ko Sīsū ʻa e Kalaisí”3 pea ʻokú ne akoʻi mai “ʻa e meʻa kuo pau ke [tau] fai, ke [tau] maʻu ai ʻa e melinó ʻi he moʻui ko ʻení mo e fakamoʻui taʻengatá ʻi he maama ka haʻú.”4

ʻI hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ou fakatauange te ke ongoʻi naʻe tohi ia maʻau. ʻE hanga ʻe he ngaahi tokāteline ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi sīpinga lototoʻa ʻa Nīfai, Līhai mo Selaiá, ʻApinetai, ʻAlamā, ʻAmuleki, ʻĀpisí, ngaahi foha ʻo Mōsaiá, pea mo ha niʻihi kehe tokolahi ʻo hiki hake, tataki, mo fakaivia koe ke ke hoko ko ha ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisi pea tataki koe ke ke ʻaʻeva loto-falala ʻi Heʻene Māmá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni mahuʻinga mo pau ia ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi pea ko hotau maʻuʻanga fakafiemālié ia, ʻamanaki leleí, melinó, fiefiá, mo e māmá. ʻOku ou lotua ʻaki hoku lotó kotoa te ke fekumi ki he Maama ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻunu ʻo ofi ange kia Sīsū Kalaisi, pea ongoʻi e māfana ʻo ʻEne māmá mo e ʻofá ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa.

ʻĪmisi
taʻahine mo ha pepa lahi mo e peni vahevahe