Ko e Kaumeʻá
Ko ha Taʻu Foʻou Fakafiefia
Fēpueli 2024


“Ko ha Taʻu Foʻou Fakafiefia,” Ko e Kaumeʻá, Fēpueli 2024, 30–31.

Ko ha Taʻu Foʻou Fakafiefia

Ko e lahi ange ʻetau ʻilo ki hotau fāmilí, ko e lahi ange ia hotau mālohí.

Naʻe hoko ʻa e talanoá ni ʻi Malēsia.

ʻĪmisi
alt text

Naʻe fanongo ʻa Kelea ki hono fakapaku mai ʻo e iká mei he peitó ʻi heʻene vaʻinga mo hono kiʻi tehiná. Lolotonga ʻa e feimeʻatokoni efiafi ʻa Mami mo Teti ki he Taʻu Foʻoú, naʻe feinga ʻa Kelea mo Koloa ke na hangē ko e talākoni ʻi he kātoangá.

Naʻe makiʻikiʻi ʻa Koloa ʻi he laka holo ʻa Kelea ʻi hono lokí ʻoku sote kulokula mo tui ha pūloa ʻo ha talākoni. Naʻe vala kulokula ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he ʻahó ni. ʻI he Taʻu Foʻoú, ʻoku ʻuhinga ʻa e kulokulá te ke fiefia mo mālohi. Naʻe saiʻia ʻaupito ʻa Kelea ʻi he ngaahi tukufakaholo ʻa hono fāmilí ʻi he Taʻu Foʻoú!

“Mami, te tau talanoa nai kia Kulenimā mo Kulenipā ʻi he ʻahó ni?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Kelea ʻi he taimi naʻe ʻalu ai ʻa Koloa ʻo maʻu ha kiʻi mohe mālōloó. Naʻa nau faʻa fakafiefiaʻi pē mo Kulenimā mo Kulenipā. Ka naʻá na nofo kinaua ʻi ha fonua kehe ʻi he taimí ni.

Naʻe talaange ʻe Mami, “ʻIo. Te tau toki tā kiate kinaua ʻi he ʻosi ʻa e maʻu meʻatokoni efiafí.” Naʻá ne holoholoʻi hono nimá ʻi hono ʻēpani kulokulá. “ʻOkú ke fie tokoni mai ke taʻo ha kūkisi?”

Naʻe kamokamo pē ʻa Kelea mo kaka hake ki he sea ʻi he tafaʻaki ʻo e tēpilé. Naʻá ne fahi fakalelei ʻa e fuaʻimoá ki ha fuʻu poulu lahi.

Lolotonga hono taʻo ʻa e kūkisí, naʻe tokoni ʻa Kelea kia Teti ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻa e tēpilé. Naʻá na fokotuʻutuʻu atu ʻa e ʻū peleti makehe ʻo e ʻaho mālōloó ʻoku ʻi ai hono ngaahi kupesi fakaʻofoʻofá. Naʻe hili leva ʻe Kelea ha ʻū tā ʻo Kulenimā, Kulenipā, mo ha kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí ʻi he funga tēpilé. Naʻe tokoni hono fokotuʻutuʻu ʻo e ʻū taá ke hangē pē ʻoku nau ʻi ai kotoá.

Naʻe taimi siʻi mei ai naʻe namu lelei ʻa e peitó ʻi he ngaahi kūkisi ngaohi ʻaki e patá. Kuo taimi e maʻu meʻatokoní! Naʻe tangutu takatakai ʻa Kelea, Koloa, mo ʻena ongomātuʻá ʻi he tēpilé.

Naʻe fai ʻe Kelea ʻa e lotú. “Fakamālō atu ki hoʻo ʻAfió ʻi ha toe taʻu ʻe taha ke u fakataha ai mo hoku fāmilí.” Hili ʻa e ʻēmeni ʻa e tokotaha kotoa, naʻe faʻo ʻe Kelea ha foʻi laise pikipiki fuopotopoto ʻi hono ngutú mo malimali. Naʻe ifo ʻaupito!

ʻI he ʻosi ʻa e maʻu meʻatokoni efiafí, naʻe toʻo hake ʻe Teti ha ongo sila kulokula. Ko ha tukufakaholo ʻeni ʻe taha. ʻOku ʻuhinga ia ki ha monūʻia ʻi he taʻu foʻoú. Naʻe pehē ange ʻe Teti, “Ko e sila ʻe taha kia Kelea mo e taha maʻa Koloa.” Naʻe luluʻi ʻe Kelea ʻa e silá ʻi hono veʻe telingá. Naʻá ne fanongo ki he ngahaha mai ʻa e silini maká mei lotó.

Naʻe talaange ʻe Kelea ki heʻene ongomātuʻá, “Mālō. ʻE lava leva ke tau tā ʻi he taimí ni kia Kulenimā mo Kulenipā?”

“ʻIo!” Ko Teti ange ia. Naʻá ne fokotuʻu ʻene telefoní ʻi he funga tēpilé, pea naʻe ʻasi mai he monitoá ʻa e fofonga malimali ʻo Kulenimā mo Kulenipaá. Naʻe taʻataʻalo atu ʻa Kelea mo Koloa.

“Mālō e lelei Kulenimā!” “Mālō e lelei Kulenipā!” Ko Kelea ange ia. “ʻOku mau ʻofa lahi atu!”

“ʻOkú ma ʻofa lahi atu foki kiate kimoutolu. Mo fēfē hake?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Kulenimaá. Naʻe talanoa fuoloa ʻa Kelea mo kinaua.

Hili e talanoa ʻa Kelea mo Kulenimā mo Kulenipaá, naʻe ʻeke ange ʻe Mami kiate kinaua ha kakai naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe Kelea.

“Mami, ko hai ʻa e kakai ko ená?” Ko e fehuʻi ia ʻa Kelea hili ʻena lea māvae kia Kulenimā mo Kulenipaá.

“Ko ha kau mēmipa ia ʻo hotau fāmilí. ʻOku ou ako honau hingoá mo e talanoá koeʻuhí ke u lava ʻo fakakau kinautolu ʻi hotau hisitōlia fakafāmilí,” Ko e lea ange ia ʻa Mamí.

Naʻe fakakaukau ʻa Kelea ki ai. “Ko e hā ʻa e hisitōlia fakafāmilí?”

Naʻe pehē ange ʻe Teti ʻi he kaka hake ʻa Koloa ki hono fungá, “Ko e taimi ia ʻoku tau ʻilo kotoa ai hotau fāmilí. Ko e lahi ange ʻetau ʻilo ki hotau fāmilí, ko e lahi ange ia ʻetau mālohi.”

Naʻe kamokamo pē ʻa Kelea. “Te ke lava ʻo fai mai ʻa e ngaahi talanoá?”

“ʻIo!” Naʻe ala atu ʻa Mami ki he funga tēpilé ʻo toʻo hake ʻa e ʻalapama tā fakafāmilí. Naʻá ne huke hake ki ha laʻitā motuʻa lanu hinehina mo e ʻuliʻuli. “Ko e kui ua ʻeni ʻa Tetí. Naʻá ne moʻui ia ʻi ha taimi fuoloa. Ka te tau lava ʻo ongoʻi ofi kiate ia ʻi heʻetau ʻilo ki heʻene moʻuí.”

Naʻe sio ʻa Kelea ki he ʻū taá kae fai ange ʻe Mami mo Teti ʻa e ngaahi talanoá. Naʻá ne ongoʻi fiefia ʻi heʻene fanongo ki he talanoá. Naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke ne nofo ofi maʻu pē ki hono fāmilí ke ongoʻi ʻenau ʻofá. Naʻá ne malimali. Ko ha Taʻu Foʻou lelei moʻoni ia.

ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

Tā fakatātā ‘a Hannah Li