Ko e Kaumeʻá
Uʻu ʻa e ʻInisēkité mo e Ngaahi Tāpuakí
Fēpueli 2024


“Uʻu ʻa e ʻInisēkité mo e Ngaahi Tāpuakí,” Ko e Kaumeʻá, Fēpueli 2024, 10–11.

Uʻu ʻa e ʻInisēkité mo e Ngaahi Tāpuakí

Naʻe fiemaʻu ʻe Kālosi ha tokoni.

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

ʻĪmisi
alt text

Naʻe fakafulofula ʻa Kālosi ʻi heʻene sio ki hono ʻatá ʻi he sioʻata ʻi falekaukaú. Naʻe lanu pingikī maama hono matá mo e nimá. Naʻe fuʻu kovi ʻaupito ʻene fohiá mei he meʻa naʻe fakakaukau ki aí. Pea toe lahi mo e ngaahi uʻu ʻa e ʻinisēkité ʻi hono umá mo e vaʻé. Naʻe fakalata ʻa e lue lalo mo ʻene kalasi Palaimelí, ka ʻoku mamahiʻia kotoa hono kilí he taimí ni!

Naʻe sio hifo ʻa Kālosi ki heʻene kato āfeí ʻi he falikí. Naʻe kei ʻi loto pē ʻa e kilimi maluʻi mei he laʻaá mo e kapa fana ʻinisēkite naʻe faʻo ai ʻe Mamí. Naʻe totonu ke ne fakaʻaongaʻi ia ʻo hangē ko ia naʻe talaange ʻe Mamí. Ka naʻá ne fakakaukau naʻe ʻikai ke ne fiemaʻu ia.

Naʻe fakaava hake ʻe Kālosi ʻa e kapinetí ʻo ne maʻu ʻa e kiʻi foʻi kilimi naʻe faʻa fakaʻaongaʻi maʻu pē ʻe heʻene fineʻeikí ki he fohiá. Naʻá ne vali e kilimí ʻi hono matá. Naʻe mokomoko ia ki hono kili naʻe vevelá.

Naʻe vali atu ʻe Kālosi mo e kilimí ki hono umá. Ka naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻe ia ʻa e kilimi ki he uʻu ʻa e ʻinisēkité. Naʻe vave pē ʻene loto-foʻí. Naʻá ne fiemaʻu ha tokoni. Kuo pau ke ne talanoa kia Mami.

Naʻá ne maʻu ʻa Mami ʻi he peitó. ʻI he taimi ne sio ai ʻa Mami ki he fohia ʻi hono matá, naʻá ne fuʻu loto-hohaʻa. Naʻe fakakaukau ʻa Kālosi te ne ʻita kiate ia ʻi he ʻikai ke ne vali ʻa e kilimi maluʻi mei he laʻaá. Ka naʻe ʻikai ke ne ʻita.

Naʻá ne ʻeke ange, “ʻOkú ke sai pē? Pau pē ʻoku mamahi ʻaupito.”

“ʻIo.” Naʻe punou pē hono ʻulú. “Te ke tokoni mai? Fakamolemole muʻa?”

“ʻIo.” Naʻe taki ʻe Mami ʻa Kālosi ki he falekaukaú. Naʻá ne sio ki he kapinetí peá ne toʻo mai ha kiʻi foʻi kilimi.

Naʻá ne pehē ange, “ʻOku totonu ke tokoni ʻeni ki he uʻú ke taʻofi ʻa e velí.” Naʻá ne vali ha meʻi kilimi ʻi he ngaahi uʻu takitaha.

Naʻá ne tāpuniʻi ʻa e foʻi kilimí mo pehē ange, “Ko ena. ʻOfa pē ʻe tokoni ena ke ke ongoʻi fiemālie ange ai.”

“Mālō, Mami.” Naʻe sio pē ʻa Kālosi ki he falikí. “ʻOku ou kole fakamolemole atu ʻi he ʻikai ke u fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa naʻá ke faʻo maʻakú. Naʻe totonu ke u fanongo kiate koe. Naʻá ku pehē ʻoku ou poto pē au, ka naʻe ʻikai.”

Naʻe ʻuma atu ʻa Mami ki hono funga ʻulú. “Sai pē. ʻOku ʻi ai foki ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou pehē ʻe au ʻoku ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē. Pea toki fakahā mai leva ʻe he Tamai Hēvaní ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē.” Naʻe holo pē hono leʻó ʻo fanafana. “ʻOku aʻu ki he kakai lalahí ʻoku nau lava pē ʻo fai ha ngaahi fehalaaki.”

Naʻe kata ʻa Kālosi. Peá ne toe mata mamahi. “Kapau naʻá ku talangofua pē kiate koe, he ʻikai ke u fuʻu mamahiʻia he taimí ni.”

Naʻe pehē ange ʻe Mami, “ʻOku ou tui ko e ongo ia ʻoku maʻu ʻe he tokolahi ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻoku nau talangataʻa ai kiate Iá. ʻOku nau fakaʻamu leva naʻa nau fanongo pē kiate Ia. Pea ʻokú Ne mamahiʻia fakataha mo ʻEne fānaú ʻi heʻenau mamahí, ʻo hangē pē ko ʻeku mamahiʻia he taimí ni mo koé.”

Naʻe pehē ange ʻe Kālosi, “Ka te Ne lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi fiemālie ange. ʻO hangē pē ko hoʻo tokoniʻi aú. Ko ia?”

Naʻe malimali ʻa Mami. “Ko ia! ʻI he taimi ʻoku tau fakatomala aí, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Pea te tau lava leva ʻo fai ha ngaahi fili lelei ange ʻi he kahaʻú.”

Naʻe malimali foki mo Kālosi. Naʻe kei mamahi pē ʻa e ngaahi uʻu ʻa e ʻinisēkité mo ʻene fohiá, ka naʻá ne ʻiloʻi te ne sai pē. Pea te ne lava ʻo fai ha fili lelei ange, ʻi he kahaʻú!

ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

Tā fakatātā ʻa Mary Sullivan