2015
Fakaʻutoʻutaʻanga ki ha Fāmili Fiefia
ʻAokosi 2015


Fakaʻutoʻutaʻanga ki ha Fāmili Fiefiá

Ko e founga ʻeni ʻe hiva te ke lava ai ʻo fakamālohia ho fāmilí.

ʻĪmisi
Group portrait of family in Australia

ʻI he ngaahi tokāteline mahuʻinga ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e fāmilí ʻi he lisí. Ko kimoutolu kau finemuí ʻoku mou lau maʻu pē hoʻomou tukupā ke “fakamālohia ʻa e ʻapí mo e fāmilí,”1 ʻoku fakaafeʻi kimoutolu ʻa e kau talavoú ke “ʻai ha lisi ʻo ha ngaahi founga ʻe lava ai ke ke tokoni ki hono langa ʻo ha ʻapi fiefia,”2 pea ʻoku fakamanatu ki he kau talavoú mo e kau finemuí: “ʻe tāpuekina ho fāmilí ʻe hoko ʻi hoʻo fai ho fatongiá ke fakamālohia ia.”3

Ko ia ko e hā e founga lelei taha ke fakamālohia ʻaki ho fāmilí mo tokoni ke faʻu ha ʻapi fiefiá? ʻOku ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani” ʻa e talí! ʻOku fakamatalaʻi ʻe he fakamatala mahuʻinga ko ʻení ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e fāmilí ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní mo e meʻa pau ke tau fai ke fakamālohia ai hotau ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí. ʻOkú ne fakamatalaʻi foki ʻa e founga te tau lava ai ʻo fiefia ange ʻi hotau fāmilí. ʻOku ʻikai ha founga fakapulipuli—ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni pē ʻo e ongoongoleleí kuo tau toutou akoʻí: “Ko e fiefia ko ia ʻi he moʻui fakafāmilí ʻoku meimei ke toki aʻusia pē ia ʻi he taimi kuo langa ai ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ki Sīsū Kalaisí. ʻOku faʻu mo pukepuke ʻa e nofomalí mo e ngaahi fāmili ʻoku fiefiá ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí, lotú, fakatomalá, faʻa fakamolemolé, fakaʻapaʻapá, ʻofá, manavaʻofá, ngāué, pea mo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku fakatupulakí.”4

Ko ʻena kuó ke maʻu ia—ko e founga faingofua ki hono faʻu ʻo ha fāmili fiefia pea toe lelei ange ai ho ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmili taʻengatá. Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke ngāueʻi mo feinga. Ka ko e ngāue kotoa pē ʻokú ke fai ke fakamālohia ho fāmilí, te ne ngaohi koe—mo kinautolu—ke fiefia ange.

Ko ʻeni ha ngaahi fakakaukau ki he anga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo ka fakahoko.

Tuí

  • Kau ʻi he ako folofola fakafāmili mo fakatāutahá mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.

  • Fokotuʻu ha taumuʻa mo ho fāmilí ke tauhi lelei ange ha fekau, ʻo hangē ko e fono ʻo e ʻaukaí pe ko e fono ʻo e vahehongofulú.

  • Faʻu ha palani ke fanongo ki he konifelenisi lahi hono hokó pe ako fakafāmili ʻa e konifelenisi lahi ne toki ʻosí.

Lotú

ʻĪmisi
Family praying.
  • Kau ʻi he lotu fakafāmilí

  • ʻI hoʻo ngaahi lotu fakatāutahá, lotua e mēmipa pau takitaha ʻo e fāmilí, ʻaki honau hingoá. Fakakaukau ki heʻenau ngaahi fie maʻú ʻi hoʻo lotua ʻa kinautolú.

Fakatomalá

  • Kole fakamolemole; faʻa lea ʻaki ia. Peá ke loto ʻaki.

  • Ako fakataha ki hono mahuʻinga ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí mo e sākalamēnití mo mo hona fatongia ʻi he founga ʻo e fakatomalá.

Fakamolemolé

  • Loto-fakatōkilalo mo fakatokangaʻi ko e tokotaha kotoa pē, naʻa mo e mātuʻá, ʻoku ʻi ai pē ʻenau ngaahi fehālaaki.

  • Manatuʻi e ngaahi meʻa ʻokú ke ʻofa ai ʻiate kinautolu kuo nau fakamamahiʻi pe fakalotomamahiʻi koé.

  • Lotua ha tokoni ʻi hono fakamolemoleʻi e niʻihi kehé.

Fakaʻapaʻapá

  • Talangofua ki hoʻomou mātuʻá.

  • ʻOua naʻá ke lea kovi pe taʻeʻofa ki ha taha ʻi ho fāmilí.

  • Fekumi ki he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻokú ke sio ʻi he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí. Vahevahe mo kinautolu ʻa e meʻa ʻokú ke saiʻia ai ʻiate kinautolú.

ʻOfá

ʻĪmisi
Brother and sister interacting.
  • Lotu ke maʻu ha ʻofa faka-Kalaisi—ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí—ki he kau mēmipa ho fāmilí.

  • Kumi ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai ho fāmilí.

  • Fai ha fanga kiʻi tohi fakalotolahi mo e ʻofa. Fūfuuʻi kinautolu ʻi he ngaahi puha maʻu meʻatokoni hoʻataá, kato paʻangá, pe uāletí ke maʻu ʻe he kau mēmipa ho fāmilí kimui ange.

Manavaʻofa

  • Poupouʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke vahevahe ʻenau ngaahi ongó pea feinga ke nau femahinoʻaki.

  • Fefakafiemālieʻaki ʻi heʻenau foua e ngaahi taimi faingataʻá pea feinga ke fefuaʻaki hoʻomou ngaahi kavengá (vakai ki he Mōsaia 18:8–9).

Ngāué

  • Lotofiemālie ke teuteuʻi ha meʻatokoni maʻá e fāmilí.

  • Tokoni ʻi he ngaahi ngāue ʻi ʻapí, hangē ko e kosi e musié, huo e ngoué, pe fakamaʻa ʻo e ngaahi matapā sioʻatá.

  • Tokoniʻi e ngāue fakaako mei ʻapi ho ngaahi tokouá pe tuofefiné.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

ʻĪmisi
Parents and teenage daughter standing together and laughing.
  • Tokoni ʻi hono palani ha ʻeveʻeva fakafāmili, mālōlō ʻeveʻeva, pe ngaahi ʻekitivitī ʻe fiefia fakataha ai ho fāmilí ʻi hono faí.

  • Fakasiʻisiʻi ange hono ngāue ʻaki e ngaahi meʻa fakaʻilekitulōniká. Tāmateʻi e TV mo e ngaahi meʻa fakaʻilekitulōnika kehé lolotonga hoʻo feohi mo ho fāmilí.

Ngaahi Aʻusia ʻa e Toʻu tupú

Ne mau ʻeke ki ha niʻihi ʻo e toʻu tupu pe ʻoku nau fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi honau fāmilí. Ko e meʻa eni ne nau talamai ne nau aʻusiá:

Tuí

Naʻá ku fili ke u fokotuʻutuʻu ʻemau efiafi fakafāmili ʻe ua hono hokó, ʻo fakatefito ʻi he tuí. Ne u kamata ʻaki hono teuteu ʻa e lēsoní mo feinga ke ako e ngaahi kī ʻo e ngaahi hiva te mau hivá ʻi he kītaá.

Ko e lēsoni ʻuluakí ne fekauʻaki mo e tuí. Naʻá ku ʻeke pe ko e hā ʻe lava ke mau fai ko ha fāmili ke fakatupulaki ʻemau tuí. Naʻa nau tali mai, “Ko e lotu, ako folofola, ʻaukai, ʻalu ki he lotú,” mo e ngaahi meʻa pehē. Ne mau tui tatau ʻoku lahi e ngaahi meʻa te te lava ai ʻo fakatupulaki ʻete tuí, ka ko e meʻa mahuʻinga tahá ko hono fakahoko kinautolu. ʻOku mahuʻinga ke ke ngāue kae lava ke fakamālohia hoʻo tuí.

Ko e lēsoni hono uá ko e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié. Naʻá mau talanoa kau ki he fekauʻaki ʻa e tuí mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié.

Ne fakaʻofoʻofa ʻaupito ʻemau efiafi fakafāmili ne fakatefito ʻi he tuí. Ne mau fakaleleiʻi ha ngaahi meʻa ʻi homau fāmilí; ne mau fiefia mo feinga ke ʻoua naʻa mau feinga pē ke fai mo ʻosi. Naʻa mau ongoʻi fakataha e Laumālié ko ha fāmili.

Lisa S., taʻu 16, Losikilite, Tenimaʻake

Lotú

Ne u fakakaukau ke u ngāueʻi ʻeku tuí ʻaki haʻaku lotu ʻo kole ha tokoni mo ha fakahinohino mei he ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻa e ola ʻo ʻeku ngaahi lotú ʻi he kamataʻangá, ka ʻi he hili ha ngaahi ʻaho siʻi ne u ʻilo ne mau maʻu ha melino lahi ange ʻi ʻapi.

Ka naʻe ʻahiʻahiʻi ʻeku tuí. Naʻe lavea hoku kiʻi tuongaʻane siʻisiʻí pea naʻe pau ke fai hano tafa fakavavevave, ne lavea lahi foki mo e taha hoku kaungāmeʻá, pea naʻe mamahi e monga ʻeku faʻeé mo mofi lahi ʻaupito. Naʻe tafiʻi ʻe he ngaahi tūkunga taʻemanonga ko ʻení ʻa e ongoʻi nonga ne ʻiate aú. Naʻá ku loto mamahi ʻaupito ka ne hokohoko atu pē ʻeku lotú. Ne u fakakaukau ai ki he foʻi maau ne saiʻia taha ai ʻa ʻeku kuifefiné, ʻa ia ʻoku pehē ʻoku ʻafioʻi lelei ange ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻiate kitautolu pea ʻoku totonu ke tau falala kiate Ia. Ko ia naʻá ku kamata fakaʻaongaʻi ʻeku tuí mo fai e meʻa kotoa pē te u lavá. Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo ʻatā hoku tuongaʻané mei falemahaki. Ne ʻikai lahi e lavea hoku kaungāmeʻá ʻo hangē ko ʻene fuofua ʻasí. Naʻe fakaakeake mai ʻeku faʻeé.

ʻI he taimí ni, ʻi heʻeku lotua e niʻihi kehé, ʻoku ou lotu mo e taumuʻa mo e tui lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻá. ʻOku totonu ke tau tui ki he ʻOtuá, tautautefito ki he taimi ʻoku faingataʻa ai ke tui kiate Ia mo ʻene ngaahi palaní, pea ʻʻʻoua ʻe lāunga he ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e lelei tahá.

Seilomi K., taʻu 18, Kalasi, ʻOsitilia

Fakatomalá

Kuó u ʻiloʻi ʻa e lahi e ola ʻo e fakatomalá ʻi he meʻa kotoa pē. Hangē ko ʻení, ne ʻi ai ha ngaahi māhina lahi ne u fai ai ha ngaahi angahala pea ʻikai te u fakatomalaʻi kinautolu, pea ne faingataʻa kiate au ke motuhi e siakale ko ʻení. Kae hili ʻeku talanoa mo e pīsopé mo e kaungāmeʻa ofi kehe, naʻá ku lava ʻo fakaʻaongaʻi e founga ʻo e fakatomalá mo ongoʻi fiefia mo toe ofi ange ki he ʻOtuá. ʻI he lotu mālohi mo tuku ha taimi lahi ki hono lau ʻeku folofolá, ne u ʻiloʻi ne pau ke liliu ʻa e anga ʻeku moʻuí ʻi ha ngaahi tafaʻaki lahi. ʻOku ou ʻilo he taimí ni ʻa e lahi ʻeku tupulakí koeʻuhí ko e meʻá ni. Ne u lava ʻi he aʻusia ko ʻení ke toe vāofi ange mo ʻeku faʻeé kae tautautefito ki heʻeku tamaí.

Neongo ʻoku ou kei maʻu pē e ngaahi ʻahiʻahi mo kei fai angahala, ʻoku ou lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke fakatomala pea toe vakaiʻi ʻa ʻeku fakafeangai ʻi he ʻaho kotoa pē mo feinga maʻu pē ke laka ki muʻa. Te u houngaʻia ʻo taʻengata koeʻuhí ko e Fakaleleí ʻi heʻeku moʻuí.

Pili P., taʻu 17, ʻIpisuisi, ʻIngilani

Ngāué

Koeʻuhí ʻoku ou pehē ko ha faʻahinga ngāue ʻa e hisitōlia fakafāmilí, ne u fakakaukau ke ʻai haʻaku tohi hisitōlia fakafāmili pē ʻaʻaku. Ko ia ne u fakatahatahaʻi ha ngaahi tā ʻo e kau mēmipa hoku fāmilí. Ne u fai ia koeʻuhí ke lava ʻeku fānaú mo hoku makapuna uá ʻo sio ki he ngaahi fofonga ʻo ʻenau ngaahi kuí. Lolotonga ʻeku fai iá, naʻá ku ongoʻi ha nonga moʻoni he naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u fai ia maʻaku pē, ka ne u fai foki ia maʻá e toʻu tangata ka hoko maí.

Kolōlia S., taʻu 18, Siohanesipeeki, ʻAfilika Tonga

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Naʻe faingataʻa ʻeku fuofua feinga ke fakahoko ha ngaahi ʻekitivitī fakafiefia mo hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané. Ka naʻe hoko ko ha liliuʻanga kiate au ha ʻaʻahi ki he ʻOtu Moʻunga Pulū Lisí (Blue Ridge). Naʻe fakalanulanu ʻa e ngaahi laú, pea naʻe fakafiefia ʻa e paʻaké, ka naʻe toʻo atu mo maumauʻi ʻe he ngaahi lea taʻefeʻungá, tōʻonga siokitá, mo e fakamatalilí ʻa e foʻi ongo ko iá. Kimuʻa pea mau mavahé, ne u kaka hake mo hoku tokouá ki ha kiʻi foʻi tafungofunga ʻo tangutu fakalongolongo pē ʻo fakafanongo ki natula. Ko e fuofua taimi ia ʻi ha taimi fuoloa kuó ma tangutu ai ʻo ʻikai kē, ʻo aleaʻi fakalongolongo ʻa e ngaahi ʻaho ka hoko maí pea mo e ngaahi faingataʻa ʻoku mau lolotonga fekuki mo iá. Naʻe ʻi ai ʻa e Laumālié, ʻo ne ʻomi ʻa e nonga ne ngalo ʻiate aú.

Ne kamata ke u feinga leva ke talanoa ki hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané, ʻeke ange fekauʻaki mo honau ʻahó, fāʻofua kiate kinautolu—kehe pē ke u kau ʻi heʻenau moʻuí. Naʻá ku tokoniʻi ki hoku kiʻi tuongaʻane faingatāʻia fakaeʻatamaí siʻisiʻi tahá, ʻi heʻene ngāue fakaako mei ʻapí. Ne u tokoni ki hoku kiʻi tokoua siʻisiʻi tahá ke ngaohi ʻene fanga kiʻi kaati ako kalamá mo faʻu ha ngaahi foʻi lea ongo tatau faingofua ke ne ako maʻuloto e tuʻunga fakakalamá. ʻI heʻene siví hono hokó naʻá ne fakalaka ʻaki e foʻi poini ʻe 20 pea maʻu ai ʻene maaka māʻolunga taha ʻi he siví. Naʻe kehe mo fakafiefia ange ʻa e ongo ne u maʻu he mōmeniti ko iá ʻi he meʻa ne u ʻamanaki ki aí.

ʻOku faʻa faingataʻa ʻete kau ki ha fāmili, ka ʻi he taimi peheé ʻoku feʻunga ē ia. ʻOku tākiekina ʻe he fanga kiʻi mōmeniti iiki peheé ki ha ngaahi taimi ʻo e fiefia, vaʻinga, mo e kakata; pea kuó u ongoʻi ha uouangataha foʻou ʻi hoku fāmilí.

ʻEmelī C., taʻu 17, Kalolaina Tokelau, USA

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Kaveinga ʻo e Kau Finemuí,” Fakalakalaka Fakatāutaha ʻa e Kau Finemuí (kiʻi tohi, 2009),3.

  2. Fatongia ki he ʻOtuá (kiʻi tohi, 2010), 80.

  3. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (kiʻi tohi, 2011), 14.

  4. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

Ngaahi Lēsoni ʻo e Sāpaté

Tefito ʻo e Māhina Ní:

Nofomalí mo e Fāmilí