2015
Naʻe mali ʻeku ongomātuʻá ʻi he temipalé, ka ko ʻeni kuó na vetemali. ʻOku ou ʻita he kuó na veuki homau fāmilí. ʻE founga fēfē haʻaku fakamolemoleʻi kinaua?
ʻAokosi 2015


Ngaahi Fehuʻi mo e Talí

“Naʻe mali ʻeku ongomātuʻá ʻi he temipalé, ka ko ʻeni kuó na vetemali. ʻOku ou ʻita he kuó na veuki homau fāmilí. ʻE founga fēfē haʻaku fakamolemoleʻi kinaua?”

ʻĪmisi
A young teen girl stands by as her parents are fighting.

ʻOku fakamamahi mo faingataʻa ʻa e vetemalí ki he mēmipa kotoa ʻo e familí. ʻOku angamaheni ʻa e ngaahi ongoʻi ʻitá, molé mo e loto mamahí. Ka neongo ia, ʻoku hanga ʻe he fakakaukau ki he ngaahi ongo fakamamahí ʻo taʻofi koe mei he nongá mo e fakamoʻuí. Lotu ki he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi koe ke tekeʻi ʻa e ngaahi ongo taʻefakafiemālié pea ke mahino hoʻo mātuʻá. ʻIloʻi ʻoku mamahi foki mo kinaua.

Manatuʻi ko Sīsū Kalaisí—ʻa ia naʻá Ne mamahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi mamahí mo ʻetau ngaahi angahala kotoa pē—naʻe loto fiemālie ke fakamolemoleʻi kitautolu. ʻOku totonu ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé. (Vakai, talanoa fakatātā ʻo e tamaioʻeiki fakamoʻuá ʻi he Mātiu 18:23–35.) ʻE houngaʻia hoʻo ongomātuʻá ʻi hoʻo maʻu e meʻa-foaki taʻe-siokita ʻo e fakamolemolé. ʻI hoʻo tukuange mo e toenga e kau mēmipa ho fāmilí e ʻitá mo e tukuakiʻí, ʻe fakamālohia kotoa ho fāmilí pea lava lelei ange ke fai ha liliu. Ko kinautolu ʻoku faʻa fakamolemolé ʻoku nau “mahiki hake ki ha tuʻunga māʻolunga ange ʻo e ngeiá mo e moʻui kakató” (James E. Faust, “Ko e Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Loto Fakamolemolé”, Liahona, Mē 2007, 68).

ʻOku mahuʻinga ʻi he taimi faingataʻa ko ʻení ke langa hake ho ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí, kae tautautefito mo hoʻo mātuʻá. ʻE lava ke ke fakafalala mo mataʻikoloaʻaki ʻa e vā fetuʻutaki ko iá ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí. ʻOua naʻa tuku ke hanga ʻe he ongoʻi ʻitá ʻo taʻofi hono fakatupulaki ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki mahuʻinga ko ʻení.

Tui ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻau mo ho fāmilí. Tui ko e “ngaahi meʻá ni kotoa pē … ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe” (T&F 122:7). Tui te Ne kei tākiekina mo faitāpuekina hoʻo moʻuí. Tui te ke lava ʻo maʻu ha nofomali fakaʻofoʻofa ʻi ha ʻaho pea ʻe tokoni e ʻOtuá ki ho fāmilí ʻi he moʻuí ni pea ʻi he nofo taʻengatá.

Ko e fakamolemolé ko ha founga pea ʻoku fie maʻu ki ai ha taimi lahi. Faʻa kātaki ʻi hoʻo feinga ke ʻofaʻi, fakamolemoleʻi, mo mahino hoʻo ongo mātuʻá. Hanganaki atu ki he melino mo e fiefia ʻoku maʻu mei he faʻa fakamolemolé.

Lotu ke Mahino

ʻI he taimi naʻe vetemali ai ʻeku ongomātuʻá, naʻe faingataʻa kiate au mo hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. Naʻe ʻosi ha ngaahi taʻu lahi peá u toki fakamolemoleʻi ʻa ʻeku tamaí. Ne pau ke u ako e folofolá mo lotu ʻaki hoku lotó kotoa. Ne u talanoa foki ki ha tokotaha faifaleʻi. Naʻá ku lotu leva ke mahino ʻeku tamaí. Naʻe fakaʻā hoku matá, pea ne u mahino ia, pea naʻe tokoni ia ke fakafiemālieʻi au. Ne u lava ke fakamolemoleʻi, peá ne fakatauʻatāinaʻi au mei he ngaahi seini kuó ne puketuʻu fuoloa aú. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu pea he ʻikai ke Ne teitei tuku ke tau taʻefiemālie.

ʻIkai fakahā e hingoá

Falala ki he Tamai Hēvaní pea Fakamolemoleʻi

Ne u fou mai he tūkunga tatau ko ʻení, pea ʻoku ou ʻilo ko ha meʻa faingataʻa ia. ʻOku mahuʻinga ke ʻilo neongo ʻoku ʻikai ke kei feʻofaʻaki hoʻo ongomātuʻá, ʻokú na kei ʻofa ʻiate koe he ko ʻena fānau koe. Falala foki ki he Tamai Hēvaní. Kuó Ne fekau mai ke tau fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻOkú ne ʻafioʻi koe pea ʻoku ʻi ai Haʻane palani maʻau. Kapau ʻe hokohoko atu ʻetau moʻui tāú, ʻoku ou ʻilo ʻe lava ke tau maʻu ʻa e talaʻofa ʻo e maʻu ha fāmili taʻengatá, neongo ʻe ʻi ai ha kiʻi fetōʻaki ʻi hotau fāmilí ʻi he māmaní.

ʻEsilī M., taʻu 17, Tekisisi, USA

Fakahaaʻi Hoʻo ʻOfá

Fakakaukau ki he lahi hoʻo ʻofa ʻi hoʻo ongomātuʻá. Manatuʻi ʻa e fiefia kotoa pē ne ke aʻusia mo kinaua kimuʻa pea toki hoko e meʻá ni. Talanoa mo kinaua ʻo kau ki he ngaahi taimi ko iá pea palani ha ngaahi ʻekitivitī fakafoʻituitui mo hoʻo faʻeé mo e tamaí. Vaʻinga mo kinaua pea fakahaaʻi hoʻo ʻofa kiate kinauá.

Siela J., taʻu 15, ʻAitahō, USA

Feinga ke Mahino

Fokotuʻu koe ʻi hona tuʻungá. ʻE ʻikai faingofua ke fakamolemoleʻi kinaua kapau he ʻikai ke ke feinga ke mahino hona tūkungá. Falala ʻoku ʻi ai ha palani ʻa e ʻOtuá maʻau mo ho fāmilí pea ʻoku tau maʻu ha ngaahi ʻahiʻahi ʻi he moʻuí ni koeʻuhí ke tau lava ʻo ako mo fakalakalaka ai. Ko e taimi ʻe niʻihi he ʻikai ke tau lava ʻo mapuleʻi hotau ngaahi tūkungá, ka te tau lava ʻo mapuleʻi ʻetau tōʻonga fakakaukaú. Neongo ʻe faingataʻa, feinga ke fekumi maʻu pē ki he lelei ʻi hoʻo ongomātuʻá mo fakakaukau ki ha founga ʻe lava ke ke tokoni ai.

ʻEletā Keiteni, taʻu 20, Misiona ʻĀsenitina Kōtopá

Maʻu ha Tokoni mei he Niʻihi Kehé

Ne u lava ʻo matatali e vetemali ʻeku ongomātuʻá mo fakamolemoleʻi kinaua ʻi he tokoni ʻa e kakai ne mau feohí. Ne tokoniʻi au ʻe hoku kaungāmeʻá, kau takí, ngaahi tokoua mo e tuongaʻané, mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he meʻa kotoa pē. Naʻá ku lava ʻo hoko atu ʻeku moʻuí tupu mei he tokoni ʻa e tokotaha kotoa pē.

Siina C., taʻu 18, Niu Mekisikou, USA

Tukuange ʻa e Loto ʻItá

ʻOku fakatuʻutāmaki ʻa e loto ʻitá pea fepaki mo e ngaahi akonaki ʻa e Siasí. Lotu ki he Tamai Hēvaní, ʻaukai, pea lau e folofolá ke kumi ha ngaahi tali. Kapau te ke pīkitai ki he loto ʻitá, ʻokú ke fakaʻatā ʻa Sētane ke hū atu mo fakaʻauha ho fāmilí koeʻuhí he ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e fāmilí ʻi he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

Kālo P., taʻu 14, Honitulasi

Fekumi ki he Laumālie Māʻoniʻoní

ʻUluakí, ʻoku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻoku haohaoa, tuku kehe pē ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Te u feinga ke vakai ki he tūkunga ko ʻení mei he tafaʻaki hoʻo ongomātuʻá. Fili ha taimi lelei pea ʻalu ʻo talanoa mo kinaua. ʻOua te ke fakaangaʻi hoʻo ongomātuʻá he meʻa ne na faí. Uá, ʻoku tokolahi e kakai ʻoku nau ʻita lolotonga e ngaahi taimi faingataʻa pehení, ko ia feinga ke ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Fai hoʻo ako folofola fakatāutahá mo e lotu fakaʻahó.

ʻEsilī P., taʻu 15, ʻIutā, USA