2015
Faʻa Kātakí: Mahulu Hake ʻi he Tatalí
ʻAokosi 2015


Faʻa Kātakí: Mahulu Hake ʻi he Tatalí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻOku ʻikai ko ha lēsoni faingofua ke ako ʻa e faʻa kātakí, ka ʻoku mahuʻinga pē ia.

ʻĪmisi
Statue depicting a woman with her head bowed.

Faitaaʻi ʻe minoandriani/iStock/Thinkstock

“Sisitā ʻOloseni, ʻoku mau tāpuekina koe ʻaki ʻa e faʻa kātakí.” Ko ha ngaahi kupuʻi lea ia ne ʻikai te u fie fanongo ki ai. Ne u lotua he ʻahó kakato ke u maʻu ha tui feʻunga ke fakamoʻui au. Ne talaʻofa mai kiate au ʻi he tāpuakí, te u fakaʻau ke sai, ka ne fakapapauʻi mai kiate au ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi.

Naʻá ku māpuhoi ʻi he ʻosi e faingāue ʻa e ongo ʻeletaá. Ne toe pē ha māhina ʻe tolu pea ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú, pea ne u fie maʻu ke u ngāue mo e kakaí—kae ʻikai ko e tokoto ko e puke. Naʻá ku loto ke tali ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí, ka ko hono moʻoní naʻe ʻikai ke mahino kiate au te Ne tuku ai au ke u tatalí.

Naʻe ʻosi ha ngaahi ʻaho pea toki mahino kiate au hoku tūkungá. Ne mahino kiate au he ʻikai leva ke u sai he taimi pē ko iá, ka ne u fuʻu loto-mamahi ai—kae me taʻeʻoua ʻeku fekumi ʻi he folofolá ʻi ha ʻaho ʻe taha. Ne faifai peá u maʻu ʻa e nonga ne u fie maʻú ʻi he Sēmisi 1. Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa ʻene talí ʻi he veesi 5—ko au ʻi he veesi 2–4:

“ʻE hoku kāinga, ʻo ka mou ka tō ki he ngaahi ʻahiʻahi kehekehé, ui ia kotoa pē ko e meʻa fakafiefia [naʻe liliu ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá e “ngaahi ʻahiʻahi kehekehé” ki he “ngaahi faingataʻaʻia lahi”];

“ʻO ʻilo, ko hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí ʻokú ne fakatupu ʻa e kātakí.

“Kae tuku ʻa e kātakí ke ngāue ki he haohaoá, koeʻuhí ke mou haohaoa mo māʻopoʻopo, ʻo taʻemasiva ʻi ha meʻa.”

ʻI heʻeku lau ʻa e ngaahi veesi ko iá, he ʻikai lava ke u pehē ne fakafokifā leva haʻaku ui ʻeku puké “ko e meʻa fakafiefia,” ka naʻá ku ako ha ngaahi meʻa ai ʻa ia naʻá ne tokoniʻi au ke siʻisiʻi ange ʻeku loto-mamahí.

Naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa e teʻeki ai ke fakamoʻui aú naʻe ʻikai ke u tui, pea naʻe ʻikai ʻuhinga ia ne ʻikai ke tokanga mai ʻa e ʻEikí ki he tūkunga ne u ʻi aí—ko hono fehangahangai moʻoni ne hokó. Naʻe tokangaekina au ʻe he ʻEikí ʻaki ʻi he ʻikai ke ne fakamoʻui au he taimi pē ko iá ka ne siviʻi ʻeku tuí ke u lava ʻo fakatupulaki ʻa e faʻa kātakí.

Ne u ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke u fakatupulaki ʻa e faʻa kātakí koeʻuhí ko ha ʻulungaanga mahuʻinga ia. ʻOku siviʻi kitautolu ʻe he faʻa kātakí. ʻOku tokoni ʻa e faʻa kātakí ke tau hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. Ne u maʻu ha ngaahi fatongia mahuʻinga ʻi heʻeku hoko ko e faifekau taimi kakató, ka ne u fakatokangaʻi ko e taimi koē ʻoku fai ai ha ngāue maʻá e ʻEikí, ʻokú Ne tokanga tatau pē ki he tokotaha ngāué ʻo hangē ko ʻEne tokanga ki he ngāue ʻoku lolotonga fakahokó. Naʻe akoʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa e faʻa kātakí kiate au koeʻuhí ke u hoko ai ko ha faifekau lelei mo lavameʻa ange ʻi he ngaahi māhina fakaʻosiʻosi ko ia ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú.

Naʻe faifai pea hoko mai e talaʻofa ʻo e fakamoʻuí, ka naʻe ʻikai ngata ai ʻa e lēsoni ne u ako ʻi he faʻa katākí. ʻOku ʻikai ke hoko mai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ʻi heʻetau moʻuí hangē ko e—nofomalí, ngāue paʻangá, fānaú, moʻui lelei fakaesinó pe fakaelotó, tali ki he ngaahi lotú—ʻi he taimi pē ʻoku tau fakatetuʻa ke hoko aí. ʻI he taimi ʻokú ke aʻusia ai hano fakatoloi e ngaahi tali ki hoʻo ngaahi lotú, pea hangehangē kuo hoko pe ʻe hoko ia, fakatukupaaʻi koe ke faʻa kātaki ʻaki hoʻo falala ki he ʻEikí mo ʻEne taimí. ʻE faitāpuekina ai hoʻo moʻuí.

Fakakaukau ki he Faʻa Kātakí

Ko ha ongo ia ne fehālaaki heʻeku foki mai mei heʻeku ngāue fakafaifekaú ʻo pehē te u lava ʻo toʻo ʻa e faʻa kātakí mei heʻeku lisi ʻo e ngaahi lēsoni ke akó. Kae pangó, ko e faʻa kātakí ʻoku ʻikai ko ha lēsoni ia ʻoku tau ako tuʻo taha pē. Naʻe fai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha lea ʻi he faʻa kātakí, pea naʻá ku fuofua lau ia hili ia ha taimi faka-foʻi ʻo ʻeku ʻosi mo ha taha ne u teiti mo ia. Ne u ongoʻi loto-mamahi mo siva e ʻamanakí, pea ʻi he taimi ko iá, ko e meʻa fakamuimuitaha ne u pehē naʻá ku fie maʻú ko ha fakamanatu ke u faʻa kātaki. Kae fakaʻohovalé, ne akoʻi mai ʻe he ngaahi fakakaukau ʻa ʻEletā Mekisuele ki he faʻa kātakí ha ngaahi fakakaukau mālohi ʻaupito kiate au ʻo ne (toe) liliu ai ʻeku fakakaukaú pea mo tokoni ke u toe fakatukupaaʻi au ke faʻa kātaki.

ʻOku ʻIkai ko e Faʻa Kātakí ʻa e Fakafisí

Hangē ko ʻení, ne u ʻiloʻi koe tukupā ke faʻa kātakí ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ia ke tukulolo pea siva e ʻamanakí. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Mekisuele ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ko e faʻa kātakí ko e fakataʻetaʻetokanga. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻuhinga ia ki he tokanga lahi kae loto fiemālie, kae ke fakavaivai ki he ʻEikí pea mo e meʻa ʻoku ui ʻe he folofolá ko e ʻtaʻau ʻo e taimí.’”1 Naʻá ku fakakaukau maʻu pē ko e faʻa kātakí ko hano talia pē ʻa e ngaahi aʻusia ʻo e moʻuí, hangē ha fakavaivai koví. Ka ʻoku ʻikai ko e faʻa kātakí ʻa e fakavaivai koví. Ko e faʻa kātakí ko hano fakahaaʻi ʻo e mālohi ʻi loto mo e mateaki ki he ʻEikí.

Ko e Faʻa kātakí ko e Loto Falala, ʻIkai ko e Hohaʻa

Naʻe toe akonaki foki ʻa ʻEletā Mekisuele ʻo pehē: “Ko e faʻa kātakí ko ha loto fiemālie, ke vakai ki he ngaahi taumuʻa mataʻāʻā ʻa e ʻOtuá ʻaki e ongoʻi fifili, ofo mo e tailiili, kae ʻikai ko e laka atu pea toe holomui ʻi he tūkunga ʻoku tau ʻi aí. Ko hono toe ʻai ʻe tahá, ko e fuʻu lahi koē ʻa e hohaʻa ki hono fakaava e matapā e ʻōvaní pea mo e holo e foʻi keké ʻo ʻikai ke tupu. ʻOku pehē pē mo kitautolu. Kapau ʻoku tau fuatautau siokita maʻu pē hotau tuʻungá ke vakai pe ʻoku tau fiefia, he ʻikai ke tau fiefia.”2 Naʻe toe fakaongo mai ʻa e fakakaukau ko ení kiate au (ʻo ʻikai ʻuhinga pē ko ha tokotaha taʻomeʻa kātaki siʻisiʻi au). ʻOku fakalotosiʻi e taimi ʻoku ʻikai tonu ai e ngaahi palaní pe ʻikai hoko ʻo hangē ko e ʻamanakí. Ki hotau ʻatamai fakamatelié, ʻoku faʻa faingataʻa ke mahino kiate kitautolu ʻa e taimi ʻa e ʻOtuá. Ka ko e meʻa ʻoku lava ke mahino kiate aú, ko e ʻOtuá ko ha Tamai ʻofa, ʻoku ʻi ai ʻEne palani ʻokú ne fakapapauʻi mai ʻetau fiefiá ʻo ka taú ka faivelenga, pea ʻoku ou ako ke tali ʻEne taimí ʻaki ʻa e loto falala—kae ʻikai ko e hohaʻa.

ʻOku ʻIkai Fakataumuʻa e Meʻa Kotoa Pē Kiate Kitautolu

Koeʻuhí ʻoku siviʻi kitautolu ʻe he faʻa kātakí ʻi ha tuʻunga fakatāutaha, ʻoku tau faʻa tokanga pē kiate kitautolu. Ka naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Mekisuele “ʻoku tokoni foki ʻa e faʻa kātakí ke tau ʻilo neongo ʻoku tau ngali mateuteu ke tau sītuʻa mei ha meʻa koeʻuhí ko haʻatau pāhia he fekuki mo ha faʻahinga aʻusia, ʻoku faʻa fie maʻu ʻe hotau tūkunga lolotongá ko ha konga ʻo e ʻātakai ke ako ai e niʻihi kehé.”3 ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau fie maʻu ʻa e faʻa kātakí, ka ʻoku fie maʻu foki ʻe he niʻihi kehé ʻetau faʻa kātakí pe ko e sīpinga ʻo ʻetau faʻa kātakí. Ne teʻeki ke u fakakaukau ki he meʻá ni, pea naʻe tokoni ia kiate au ke u vakai ki he faʻa kātakí ko ha ʻulungaanga fakaʻeiʻeiki, ʻoku fetaiaki mo e manavaʻofá, mo e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻa ia ʻoku “ʻikai fakaʻau ʻo ngatá” (Molonai 7:46).

Mahulu Hake ʻi he Tatalí

Naʻa mo e taimi ʻoku tau maʻu ai e fakakaukau totonú, ʻoku lava ke faingataʻa ʻa e tatalí. Ka kuó u ako ai ʻoku mahulu hake ʻa e faʻa kātakí ʻi he tatalí pē. Kuó u ako ʻeni mei hoku tuongaʻané ko ʻAniteluú mo hono uaifí ko Piliana, ʻi heʻena fāinga mo e ʻikai ke na lava ʻo fanaú. Neongo ne siva ʻena ʻamanakí ʻi heʻena ʻilo he ʻikai te na fanaú, naʻá na toe maʻu ha ʻamanaki lelei ʻo fakafou ʻi he fakakaukau ke ohi ha fānaú—ka naʻe kei ʻuhinga pē ia te na kei tatali.

ʻOku ou momou ke ngāue ʻaki ʻa e foʻi lea ko e tatalí ʻi he taimi ʻoku ou talanoa ai ʻo kau kiate kinauá he ʻoku faʻa pelepelengesi e foʻi lea ko iá. Naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa e tatalí kiate kinaua ke fakafiefiemālie pē kae ʻoua kuo maʻu ha fānau—ʻoku mahulu hake faʻa kātakí ia ʻi ai.

Naʻe pehē ʻe ʻAnitelū, “Ko e lahi taha ʻo e ohí, ʻoku ʻi he toʻukupu ia ʻo e ʻEikí, kae ʻikai ko kimaua. Ka ʻokú ne ngaohi kimaua ke ma ongoʻi lelei ke ʻi ai ha meʻa te ma lava ʻo ngāue ki heʻema taumuʻá ke ʻi ai haʻama fānau ʻi homa fāmilí.” Tatau ai pē pe ko e fakafou ʻi he peesi ʻinitanetí (blogging), vahevahe ʻena fakamatala fetuʻutakí mo e kaungāmeʻá mo e fāmilí, pe kau atu mo ha ngaahi kulupu fakalotofonua ʻo e ngaahi mātuʻa ohí, ne na feinga ke “fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku [na] maʻu ʻa e mālohi ke faí” (T&F 123:17), pea naʻá na tuku leva ʻena falalá ki he ʻEikí.

Hili ha ngaahi taʻu ʻo e tatalí mo e lotú, naʻe lava ke na ohi ha kiʻi pēpē fefine fakaʻofoʻofa ko hono hingoá ko Sēsika. ʻI heʻena fuofua iá, naʻe mōlia atu e ngaahi taʻu ʻo e loto-mamahí mo e loto-foʻí. Naʻá ne hoko ko ha mana kiate kinaua.

Kuo lava ʻeni ha taʻu ʻe nima mei he taimi naʻá na ohi ai ʻa Sesiká, pea ʻi he taʻu ʻe fā kuo ʻosí, naʻa na feinga ai ke toe ohi mai mo ha toe toko taha. Kuo toe kamata foʻou ʻa e tatalí. Naʻe talamai ʻe Piliana kiate au, “ʻOku faʻa fakamanatu mai ʻe he kakaí kiate kimaua ko fē pē taimi kuo kotofa ke ʻomi ai ha fānau ki homa fāmilí, ʻe hoko ia. ʻOku ma ʻilo ʻoku nau moʻoni, ka he ʻikai ke ma tangutu pē lolotonga ʻema tatalí. Kuo pau ke tau tui ʻe hoko ia ka ke tau laka foki ki muʻa, ngāueʻi ʻetau moʻuí, palani hotau kahaʻú, fiefia, pea fiefia fakataha.”

ʻOku faingataʻa ʻa e tatalí, ka kuo akoʻi au ʻe ʻAnitelū mo Piliana ke fili ke u fiefia he ʻahó ni. ʻOku faingofua ʻaupito ke fakakaukau, “Te u fiefia ʻi he taimi ʻe__________,” ka ʻoku tau tō ʻi he ngaahi meʻa lahi ʻo e moʻuí ko ʻetau fakatoloi ʻetau fiefiá. Neongo ko e taimi ʻe niʻihi kuo pau ke tuku ʻa e ngaahi holi hotau lotó ki he tafaʻakí kae talangofua ki he finangalo ʻo ʻetau Tamaí, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia kuo pau ke tau toe tuku ai ʻetau fiefiá ki he tafaʻakí. ʻE lava ke ʻomi ʻe Heʻene ʻofá ha ivi, fakafonu, pea tōkaki ʻa e ʻamanaki leleí.

Ko e Sīpinga ʻa e Falamoʻuí ʻo e Faʻa Kātakí

ʻĪmisi
Head shot of a statue of Jesus

Faitaaʻi ʻo e tokotaha tufunga maká ʻe AngelGV/iStock/Thinkstock; photograph of statue by lawrod4/iStock/Thinkstock

Ko hotau faʻifaʻitakiʻanga taupotu tahá ʻa e faʻa kātakí ʻa e Fakamoʻuí. Kiate au, ʻoku hāsino ʻa ʻEne faʻa kātakí ʻi Heʻene ngaahi folofola ʻi he Ngoue ko Ketisemaní. ʻI he uhouhonga ʻo ʻene faingatāʻiá mo e feilaulaú, naʻá Ne tautapa ai, kapau ʻe lava, ke fakalaka ʻa e ipu ʻo ʻEne mamahí meiate Ia. Naʻá Ne folofola, “Kapau ʻoku faʻa fai… kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē” (Mātiu 26:39). ʻOku ʻomi ʻe he foʻi lea ko e ka neongo iá ha pōpoaki mālohi. Neongo pe ko e hā ʻa e fie maʻu moʻoni ʻa e Fakamoʻuí ʻi he momeniti ko iá, naʻá Ne fakahaaʻi ʻa ʻEne loto fiemālie ke tali ʻa e finangalo ʻo ʻEne Tamaí pea ke kātekina.

ʻE fie maʻu ke tau tali kotoa ki ha meʻa ʻi heʻetau moʻuí—naʻa mo e ngaahi taimi ʻoku tau maʻu ai e ngaahi holi māʻoniʻoni taha hotau lotó. Ka ʻe lava ʻe Sīsū Kalaisi, ko “[hotau] Kaungāmeʻa fakalangi lelei tahá,”4 ʻo fakafiemālieʻi mo fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻe hokó. Pea ʻokú Ne faʻa kātaki mo ʻofeina kitautolu ʻi heʻetau ako ke hangē ko Iá, ʻi heʻetau ako ke fehangahangai mo e ngaahi meʻa ʻamanekina mo taʻeʻamanekina ʻo e moʻui fakamatelié pea pehē ki heʻetau Tamaí, “Kapau ʻoku faʻa fai … kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē.”

Kuo mātuʻaki liliu e anga ʻeku fakakaukau ki he faʻa kātakí ʻi heʻeku matuʻotuʻa angé. Ko ha founga e faʻa kātakí, pea te u ako maʻu ai pē. Neongo ʻoku faingataʻa ʻa e tatalí, ʻoku ou ako ke “ui ia ʻa e meʻa kotoa pē ko e meʻa fakafiefia” ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻeku faʻa kātakí—ʻo ʻikai koeʻuhí ʻoku ou fiefia ʻi hono faingataʻá, ka koeʻuhí he ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻi ai hano taumuʻa nāunauʻia. ʻOku ou ʻilo ko hono “tuku ʻa e kātakí ke ngāue ki he haohaoá” ko e konga ia ʻo hono fakahoko ʻeku taumuʻa ʻi he māmaní ki ha ʻaho te u hoko ai ʻo “haohaoa mo māʻopoʻopo, ʻo taʻemasiva ʻi ha meʻa” (Sēmisi 1:4).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Neal A. Maxwell, “Patience” (Brigham Young University devotional, Nov. 27, 1979), 1, speeches.byu.edu.

  2. Neal A. Maxwell, “Patience,” 2.

  3. Neal A. Maxwell, “Patience,” 3.

  4. “Be Still, My Soul,” Hymns, no. 124.