2015
Ko e fē Homou ʻApisiasí?
ʻAokosi 2015


Ko e fē Homou ʻApisiasí?

Dee Jepson, ʻAitahō, USA

ʻĪmisi
view of a street from inside a car

Lolotonga e ngaahi taʻu ʻo ʻeku ngāue fakakautaú, ne faʻa faingataʻa ke u ʻilo ha falelotu ʻo e Siasí. Ne fakaʻohovale kuó u ʻi ha kiʻi kolo foʻou pe ko ha fonua foʻou.

ʻI ha Sāpate ʻe taha ne u ʻi ʻAmisitatami, Hōlani ai. Ne taʻeʻamanekina hono fanongonongo mai ʻe heʻemau kēnoló ʻi he 8:30 a.m. he ʻikai te mau ngāue he ʻaho ko iá. Ne u fakalotoa haku kaungāmeʻa ke ʻave au ki he lotú, he naʻá ku ʻosi teunga kakato. Ne ma fakahoko ʻa e fepōtalanoaʻaki ko ʻení ʻi heʻene kā ne nō maí:

Kaungāmeʻa: “ʻOku tuʻu ʻi fē homou ʻapisiasí?”

Ko Au: “ʻOku ʻikai te u ʻilo he kuo teʻeki ke u haʻu ki he koló ni. Ka ʻo kapau te ta lava ʻo aʻu ki loto kolo ʻi he toe kuata ki he hivá, ʻe lava ke ta ʻilo ia.”

Kaungāmeʻa: “Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e hā e meʻa ʻoku hoko ʻi he toe kuata ki he hivá?”

Ko Au: “Ko e taimi ia te ta sio ai ki he kau faifekau Māmongá ʻoku nau ʻalu atu ki he falelotú.”

Kaungāmeʻa: “Pehē ʻe au ne ke talamai kuo teʻeki ke ke haʻu ki heni?”

Ko Au: “ʻOku teʻeki ai.”

Kaungāmeʻa: “Ka ko e hā ke ʻilo ai ʻoku ʻi ai ha falelotu heni?”

Ko Au: “Pau pē ʻoku ʻi ai ha falelotu heni mo ha kau faifekau Māmonga.”

Kaungāmeʻa: “SAI, kuó ta aʻu mai ʻeni ki he loto koló. Ko e toe kuata eni ki he hivá, pea ʻoku ʻikai ke u sio au ki ha kau faifekau.”

Ko Au: “Ko kinautolu ē.”

Kaungāmeʻa: “ʻI fē? Ko hoʻo ʻuhinga ki he fanga kiʻi kakai ʻoku kolosi hake he halá he mamaʻó? ʻOku ʻikai lava ke ta sio mei heni pe ko hai kinautolu.”

ʻI heʻema aʻu atu ki he kau faifekaú, ne u hopo atu kituʻa mei he kaá pea talanoa fiefia mo kinautolu, lulululu, tauʻaki hua, kakata mo malimali.

Ko Au: “Fakamālō atu hoʻo ʻomi aú.”

Kaungāmeʻa: “Pehē ʻe au ne ke talamai ʻoku ʻikai te ke ʻilo e kau tamá?”

Ko Au: “ʻOku ʻikai. Ko ʻemau toki fetaulakí pē ʻeni.”

Kaungāmeʻa: “ʻOku ʻikai talanoa pehē e kakaí kapau ʻoku ʻikai te nau maheni.”

Ko Au: “Te u toki fakamatalaʻi atu ʻanai.”

Kaungāmeʻa: “Heiʻilo pe te u toe lava ʻo ʻilo mai ʻa e feituʻú ni, pea ʻoku teʻeki ai ke ke talamai pe ko e hā e taimi ʻe ʻoange ai koé.”

Ko Au: “ʻE houa ʻe tolu e ngaahi fakatahá. Pea ʻe fakaafeʻi au ʻe ha fāmili ki he maʻu meʻatokoni efiafí. Hili ʻemau kaí mo mau talanoa taimi siʻi pē, te nau toki fakafoki atu au ki he hetikuotá.”

Kaungāmeʻa: “ʻOku ʻikai te ke ʻilo ʻe koe pe ʻe fakaafeʻi koe ʻe ha taha ke maʻu meʻatokoni efiafí mo fakafoki ange koe.”

Naʻá ku fakapapauʻi ange ʻe tokangaʻi lelei au peá u toe fakamālō ange kiate ia.

Naʻe fakalaumālie ʻa e ngaahi fakatahá. Naʻá ku tali ʻa e ʻuluaki fakaafe, mei ha fakaafe ʻe tolu, ki ha maʻu meʻatokoni efiafí. Lolotonga e maʻumeʻatokoni efiafí ne mau talanoa fiefia ki he tupulaki ʻa e Siasí ʻi Hōlaní.

Kuo faitāpuekina tuʻo lahi ʻeku moʻuí ke ʻilo ha kāingalotu ʻo e Siasí. Kuo mau fakataha ʻi ha ngaahi palasi fakatuʻi pea taimi ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi fale fakatōkilalo. Taimi ʻe niʻihi ne mau fakataha ʻi ha ngaahi fale sōtia liʻaki mo efua. Taimi ʻe niʻihi ne mau fakataha ʻi ha ngaahi falelotu ʻo e falemahakí. Taimi ʻe niʻihi ne mau fakataha ʻi ha ngaahi tēniti lalahi pe ʻi tuʻa.

Ko e fē pē ha feituʻu ne mau fakataha ai, ʻoku ou fiefia maʻu pē he naʻá ku feinga ke ʻilo e ʻApisiasí. Hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí, “He ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe ʻa e toko tolu ʻi hoku huafá, te u ʻi ai au mo kinautolu” (Mātiu 18:20).

Naʻá ku talaange ki hoku kaungāmeʻá, “Kapau te ta lava ʻo aʻu ki he loto koló ʻi he toe kuata ki he hivá, te ta lava ʻo ʻilo ha falelotu.”