Aoaoga a Peresitene
Mataupu 22: Faaaliga: ’O se Fati e Usuina Pea ma se Olega Leotele’


Mataupu 22

Faaaliga: “O se Fati e Usuina Pea ma se Olega Leotele”

O faaaliga faaauau pea o le toto ola lea o le talalelei a Iesu Keriso.

Mai le Soifuaga o Spencer W. Kimball

Sa saunoa Peresitene Spencer W. Kimball i se tasi taimi i se konafesi a le au tusitala sa faia i le Fale mo Tagata Asiasi atu i le Malumalu i Arisona. Sa fesili atu se fai nusipepa ia te ia: “O lea sa faasilasila mai o oe o le peresitene ma o le perofeta foi o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O la’u fesili: E fetalai mai le Atua ia te oe? Ma afai o lea, e faapefea? Sa tali atu Peresitene Kimball: “Ioe. E fetalai mai le Atua i ana perofeta i aso nei, e pei lava ona ia fetalai i ana perofeta ananafi ma e pei lava ona o le a ia fetalai mai i ana perofeta a taeao. O le a e manatua na tusia e Amosa, “E le faia lava se mea e le Alii o Ieova, a e faaalia lona finagalo i ana auauna o perofeta.’ (Amosa 3:7) O nisi taimi e fetalai mai ai o ia i se leo manino. O nisi taimi na te auina mai ai ana agelu, e pei ona ia faia ia Iosefa, le tamã taufeagai o Iesu. E masani lava e auala mai i se leo filemu ma le itiiti o le Atua i le agaga i totonu. Ioe. Pe ua ou taliina ea lau fesili, alii.”1

Sa faatuatua Peresitene Kimball i le mataupu faavae o faaaliga faaauauina pea, ma ua folafola mai “o le toto ola lea o le talalelei a le Alii ma le Faaola soifua, o Iesu Keriso.”2 O lenei faatuatua, sa saunoa mai ai Elder Neal A. Maxwell o le Korama a le Au Aposetolo e Toasefululua, “na manino lava o se vaega o le natura o lenei alii sili ona faapitoa.”3 Sa matuai manatu mamafa ia Peresitene Kimball i lona tiutetauave o le avea ma Peresitene o le Ekalesia, i le silafiaina ua na o ia lava le tagata i le lalolagi ua faatagaina e mauaina faaaliga mo le Ekalesia. Na ia molimau mai: “Ou te iloa na valaauina au e le Alii i lenei tulaga. Ou te iloa atonu o loo i ai perofeta e sili atu nai lo au, ae peitai, ou te naunau e faia uma mea ou te mafaia e faaalualu ai i luma le galuega a le Alii e pei ona Ia finagalo e faia ai. O po uma ma taeao uma ou te tootuli ma tatalo ma le faatauanau loloto ina ia musuia au e le Alii ma ia faaali mai ia te au le ala e tatau ona ou ui ai ma le mea e tatau ona ou tauina atu i tagata o lenei ekalesia.”4

I lana auaunaga atoa o se Peresitene o le Ekalesia, sa ia mauaina ia faaaliga e taitaiina ai le Au Paia. O le faaaliga aupito sili ona lauiloa o nei faaaliga uma na oo mai ia Iuni 1978, ina ua faaali mai e le Alii ia te ia faapea foi i lana usoga i le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o faamanuiaga o le perisitua, ia sa taofia mai nisi, ua mafai nei ona avanoa mo tagata agavaa uma o le Ekalesia (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga, O Le Tautinoga Tonu 2). O lenei faaaliga na oo mai ina ua mavae ni tausaga sa mafaufau loloto ma tatalo ai foi isi Peresitene o le Ekalesia e uiga i lenei mataupu.

E lei umi se saunoaga faalauaitele a Peresitene Kimball e uiga i lenei faaaliga. Ae sa ia tuuina mai ni nai faamatalaga pupuu e uiga i ana sauniuniga patino mo le mauaina, ma e tele ni taimi sa ia faasoaina mai ai ona lagona e uiga i ai:

“Sa ou iloa e i ai se mea o loo i o matou luma ua matua taua tele i le tele o fanau a le Atua. Sa ou iloa tatou te maua faaaliga mai le Alii pe afai tatou te agavaa ma saunia mo i latou ma saunia e talia ma faataunuuina. Mai lea aso i lea aso sa ou alu ai toatasi i le faamaoni, ma le naunautai tele i le potu i luga o le malumalu, o iina sa ou tuuina atu ai lo’u agaga ma tuuina atu au taumafaiga e faaalualu ai i luma le polokalama. Sa ou manao e fai le mea sa ia finagalo ai. Sa ou talanoa ia te ia i lenei mea ma faapea atu, ‘Le Alii e, na o le mea sa’o lava ou te manao ai. Matou te le o faia lava ni fuafuaga ina ia maoae ni faatinoga. Na pau le mea matou te mananao i ai o le mea e te finagalo ai, ma matou te mananao i ai i le taimi e te finagalo ai ae le o le seia afea.’ “5

“O i matou i aso nei o e o loo talia ma lagolagoina e outou e avea ma perofeta, tagata vaai, ma talifaaaliga, ua oo ia i matou le lagona i le tautotogo o le 1978 e faapei foi ona oo i le toatele o le au taitai i le amataga, ina ua faataunuuina le faaaliga ‘ia avea nuu ese ma suli faatasi … ma ia tofusia faatasi i lana sa folafola mai ona o Keriso, i le talalelei’ (Efeso 3:6). O le mea lenei sa fai mai ai Paulo, ‘sa le faailoa atu i nisi tupulaga o le fanauga a tagata, faapei ona faaali mai nei e le Agaga, i ana aposetolo paia, ma ana perofeta paia’ (Efeso 3:5).

“Sa matou maua se aafiaga mamalu o le faailoa manino mai lea e le Alii e faapea, ua oo mai le taimi e mafai ai ona avea ai alii ma tamaitai faamaoni uma i soo se mea, ma suli faatasi ma tofusia i faamanuiaga uma o le talalelei. Ou te manao ia outou silafia, i le avea ai ma se molimau faapitoa o le Faaola, lou lagonaina o le latalata atu ia te Ia ma lo tatou Tama Faalelagi, a o ou faia ni asiasiga se tele i le afeafe aupitoaluga o le malumalu, a o ou alu atu na o au i nisi o aso. Sa matua faamanino mai e le Alii ia te au le mea sa tatau ona fai. Matou te le faamoemoe e malamalama tagata o le lalolagi i mea faapena, aua o le a vave ona faaalia lo latou fia fai manatu po o le le amanaiaina foi o le faagasologa paia o faaaliga.”6

E le gata i le tautino atu e faapea, o faaaliga e taiala ai filifiliga a taitai o le Ekalesia, na aoao mai foi ia Peresitene Kimball e mafai e i tatou uma ona maua faaaliga e taitai ai o tatou olaga ma faamalolosia ai i tatou i o tatou tiutetauave. Sa ia saunoa mai, “O le faamanuiaga o faaaliga o le mea lea e tatau ona sailia e tagata uma.”7

Aoaoga a Spencer W. Kimball

O loo naunau le Atua le Tama ma Iesu Keriso e fesootai ma tagata.

Sa faapea mai se tasi, ua tatou ola i se vaitaimi ua filifili ai le Atua, pe afai e i ai se Atua, e le fetalai, ae ua folafola atu e le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi e faapea, o loo fetalai mai pea lava le Tama po o le Alo. O loo fetalai mai i laua ma fesootai mai e pei ona talafeagai ma manaomia ai, ma o loo faaalia mai i taimi uma se naunau, ioe, o se naunautaiga, e faatumauina ia fesootaiga ma tagata.8

Sa faaalia mai e se tasi o failotu e matua le mafai lava e tagata ona maua le Atua pe iloa le Atua. E pei lava o le fai mai: Ou te lei a’e lava i le Mauga o Ararata—e leai se isi e mafai ona a’e ia Ararata; po o le, Ou te lei taele lava i le vai manino mafanafana o le Adriatic [Atiatika]—e leai se Vasa Atiatika; po o le, ou te lei vaai lava i manu feai i le Kruger Park—e leai se Kruger Park; po o le, ou te maloloina lava au i aso uma—o le mea lea, o le tiga o loo fai mai ai tagata, ai o ni lagona faatupu mai o latou lava mafaufau. Ou te lei asiasia lava le vanimonimo; o le mea lea, e leai lava se isi e mafai ona faatele’a’i i le vanimonimo.”

O le a la se eseesega o le faapea ou te lei faalogo lava pe vaai i le Atua—o le mea lea, e leai se tagata ua vaai pe faalogo i le Atua pe ua savavali foi ma Ia. Oka se faafiapoto ma le faasausili o soo se tagata e faapea mai o le Atua e le mafai ona talanoa i ai, e le mafai ona iloa, e le mafai ona vaaia, e le mafai ona faalogoina aua o lena tagata e lei saunia ia lava mo le aafiaga.9

E tatau ona manatua e le mafai ona iloa le Atua i le na o le faia o suesuega, pe malamalama ma talisapaia lana talalelei i le na o le suesue, aua e leai se tasi e mafai ona iloa le Tama po o le Alo ae o “se ua loto le Atalii e faaali atu i ai.” (Luka 10:22.) O le tagata masalosalo o le a i ai le aso a le o le taimi nei po o le faavavau, e iloa ai lona faanoanoa ona ua faoa e lona faamaualuga le tele o lona olioli ma lona tuputupu ae.10

Tatou te fiafia i lo tatou iloa o le Atua o lenei lalolagi o se Atua o faaaliga. E faaali mai e lo tatou Alii lona mafaufau ma lona finagalo i lana fanau i le lalolagi. Afai tatou te saili i ai, o le a Ia faaalia mai pea lava pea o Ia lava i le atoatoaga e sili ma sili atu foi, ma o le a tatou malamalama ia te Ia e pei foi ona mafai e le tagata faaletino ona malamalama i le Atua. E le mafai ona tatou tapuai i se tagata sa fausia lava e i tatou po o i ni ata fausia i o tatou mafaufau. Tatou te tapuai i se tagata o loo soifua, o le na faia, o le o loo fesootai ma i tatou lona tagata ma ona uiga ma le maoae o lona lava tagata.11

E le [mafai] e le Tama o Elohima po o le Alo o Ieova ona vavaeeseina ia lava mai le fanauga a tagata. Ae o tagata lava latou, e vavaeeseina i latou lava pe afai e i ai se vavaeeseina. E matuai fiafia lava le Tama ma le Alo e fesootai ma fegalegaleai ma tagata. …

… E ui i le tele o atua e faia e tagata mo i latou lava ma le fenumiai e tupu mai ai, o loo i ai lava le Atua Soifua ma Moni o loo i le lagi ma o loo avanoa mo ana fanau.12

E ui o nisi faaaliga e maofa ai, ae o le tele lava e oo mai o ni lagona loloto i le mafaufau ma le loto.

O o tatou vaitaimi e pei foi o vaitaimi ua tuanai, ua faamoemoe le toatele o tagata e faapea afai e i ai ni faaaliga, o le a oo mai o ni musumusuga matautia ma e luluina ai le lalolagi. Aua o le toatele e faigata ona talia o ni faaaliga ia le anoanoai o faaaliga e tele na oo mai i le vaitaimi o Mose, i le vaitaimi o Iosefa, ma faapena foi i lo tatou lava vaitaimi—o na faaaliga ia e oo mai i perofeta o ni manatu loloto, e le fesiligia, e oo ifo i le mafaufau ma le loto o le perofeta e pei o le sau mai le lagi pe pei foi o le suia o le pogisa o le po e le tafaoata.

O le faamoemoe mo ni [faaaliga] ofoofogia, atonu o le a atoatoa ai le mataalia o se tagata i le tafe mai i taimi uma o fesootaiga faaalia. Ou te faapea atu ma le lotomaualalo tele, faapea foi ma le mana ma le malosi o se molimau o loo mumu pea i lou agaga, e faapea, mai lava i le perofeta o le Toefuataiga e oo mai i le perofeta o o tatou nei vaitaimi, e lei motusia lava lea laina o fesootaiga, o loo i ai pea le pule, ma se malamalama matagofie ma le mata’ina, o loo faaauau pea ona susulu mai. O le leo o le siufofoga o le Alii o se fati e usuina pea ma o se talosaga faatauanau leotele.13

O faaaliga e le faapea o taimi uma e faauigaina ai o le “savavali ma le Atua,” po o le “faafesagai,” po o le “musumusu i le taliga.” E tele ituaiga faaaliga o loo i ai—o nisi e sili atu ae o nisi e itiiti le mata’ina.14

O nisi faaaliga e oo mai e ala i miti. O le tele lava o a tatou miti e papa’u ma e leai ni uiga, peitai, e faaaoga e le Alii ia miti mo le faamalamalamaina o ona tagata. … Sa fai le miti a Nepukanesa. (Tagai Tanielu 2.) O se miti mamana lea sa galo ia te ia, ae sa oo ane Tanielu ma faamanatu i le tupu lana miti ma tuuina atu lona faaliliuga. Sa faailoa atu e le Alii ia Tanielu mo se mafuaaga faapitoa.

Sa fai le miti a Peteru lea na ia vaaia ai se ie lautele ua tuutuu ifo i lalo mai le lagi e tumu i manu uma lava ma manu feai, ma sa i ai sona uiga faapitoa. (Tagai i le Galuega 10: 9–35.) …

O Paulo i ona aafiaga maoae sa oo foi ia te ia lea lava ituaiga o faaaliga e ala i se miti. “Ua oo foi ia Paulo le faaaliga i le po.” Ma sa ia maua ai faatonuga sa alagatatau mo ia faapea ma le malo. (Galuega 16:9.) …

O loo i ai isi faaaliga mata’ina ua ta’ua. Sa i ai le oo mai o Moronae, o se tagata toetu, e toe aumaia le faamaumauga maoae o tagata Amerika anamua ma le toefuataiina o le talalelei. …

Ona oo mai ai lea o Ioane le Papatiso o le sa vavaeeseina lona ulu e le tupu i si taimi o le vaivai … [sosoo ai ma] Peteru, Iakopo ma Ioane. … O lea la na oo mai ai, o lea laasaga ma lea laasaga, se toefuataiga o mea uma, ma sa oo uma mai lava e ala i faaaliga, e ala i mea faali’ali’a, pe auala mai foi i miti, po o lagona loloto.

O lenei la, e le o faaaliga uma i tusitusiga paia na oo mai i ni faaaliga mata’ina. A o e faitau i le Feagaiga Tuai, o le a e iloa ai e fetalai mai le Alii. Sa fetalai mai o ia ia Isaia, ia Ieremia, ma isi, ae o na faaaliga e le faapea o taimi uma o ni faaaliga vaaia. Sa pei lava o le aafiaga o Enosa, aua a e faitau i le tusi a Enosa i le Tusi a Mamona, sa anapogi ma tatalo o ia ma sa ia aapa atu ma fesili atu mo ni faamatalaga aemaise lava mo se faamagaloga o ana agasala: “Ina o faapea ona ou finau i le Agaga, faauta, ua toe tulei mai le siufofoga o le Atua ia te au, ua faapea mai:. …” (Enosa 1:10.) O le auala lena, o loo oo mai ai le tele ma le tele o faaaliga.

O lea la, sa oo mai faaaliga: o nisi taimi e faaali tino mai ai tagata faalelagi. … Ae o le tele lava o faaaliga a le Perofeta o Iosefa Samita i totonu o lenei faamaumauga paia, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, e lei oo mai i lena auala. Sa oo mai o ni lagona loloto.15

O le tele lava o faaaliga tusitusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma le Tusi Paia o lagona loloto ma ni lagona faagaeetia o le taitaiga mai luga. O le ituaiga faaaliga lea e masani ona maua e tagata taitoatasi mo o latou lava manaoga.16

O nisi taimi tatou te le iloaina ai [faaaliga] pe a oo mai. Tatou te tatalo ma tatalo ma saga tatalo mo le poto ma le faamasinoga tonu ona tatou lagonaina lea e pei e tatau ona o i le itu tonu lea. Sa i ai se faaaliga iina. Ua tali e le Alii nei fesili sa faapea ona e talosagaina.17

O le a le gagana e faaaoga e le Alii? E ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita, sa fautuaina ai e le Alii ia Oliva Kaotui, o le sa manatunatu e uiga i se tali i ana tatalo:

“E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, afai e te manao i se isi molimau, ia e toe manatu i le po na e tagi mai ai i lou loto ia te au ina ia e malamalama e uiga i le faamaoni o nei mea.

“Na ou le avatua ea le toafilemu i lou mafaufau e uiga i lea mataupu? O le a ea se tasi molimau e mafai ona e maua e sili atu i lo lea mai le Atua?” (MFF 6:22–23.)18

E faaali mai e le Alii Lona finagalo mo le Ekalesia e ala mai i perofeta soifua.

E ui lava i mea uma, ae e tatau ona sili atu lo tatou agaga faafetai i le aso ona o le tatalaina mai pea o le lagi, ma o le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso ua faavaeina i luga o le papa o faaaliga. E moni lava o faaaliga faifai pea o le toto ola lea o le talalelei a le Alii ma le Faaola soifua o Iesu Keriso.19

O faamaumauga taua ma le le mafaatauina e uiga ia Amerika anamua, faatasi ai ma aoaoga a Keriso, o se isi molimau lea i lona paia, ua maua ai le Tusi a Mamona, lea tatou te tautino atu o se tusitusiga paia faalelagi, e soosoo tauau ma lagolagoina le Tusi Paia.

Talu mai [le Uluai Faaaliga Vaaia a Iosefa Samita] i le 1820, o loo faaauau pea ona oo mai tusitusiga paia faaopoopo, e aofia ai faaaliga e tele ma le taua e le motu le faasoloina mai le Atua i ana perofeta i le lalolagi. O le tele o nei faaaliga o loo faamaumauina i se isi tusitusiga paia ua taua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O le isi tusi e atoa i ai tusitusiga paia a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Penina Tau Tele, o se isi faamaumauga o faaaliga ma tusitusiga faaliliuina a perofeta o anamua ma ona po nei.

O loo i ai nisi ua manatu o le lomia ma le tuufaatasia o nei faamaumauga paia, o le “mutaaga lena o perofeta.” Peitai matou te toe molimau atu i le lalolagi o loo faaauau pea faaaliga ma o loo faapea ona i ai i anapapa ma faila a le Ekalesia nei faaaliga lea e maua mai i lea masina ma lea masina ma lea aso ma lea aso. Matou te molimau atu foi o loo i ai, talu mai le 1830 ina ua faavaeina le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma o le a faapea lava ona i ai, po o le a lava le umi o le a i ai, ia se perofeta, e aloaia e le Atua ma ona tagata, o le a faaauau pea ona ia faamatalaina mai le mafaufau ma le loto o le Alii.20

Afai e …, maea ia tatalo ma le anapogi, ona faia lea o faaiuga taua [e taitai o le Ekalesia], e faavaeina ni misiona ma ni siteki fou, e amataina ni fuafuaga ma aiaiga fou, e manatu faatauvaa tagata i le tala fou ma faapea ane ai ua na o ni fuafuaga faaletagata. Peitai ia i latou o e saofafai i lio laiti ma le vavalalata ma faalogo i tatalo a le perofeta ma le molimau a le tagata o le Atua; ia i latou o e na vaaia le loloto o lana tofa ma le faautaga poto o ana faaiuga ma folafolaga, o ia moni lava o se perofeta. O le faalogo atu o faaiu ana saunoaga e uiga i ni atinae fou i ni sauniga tautino e pei o le “ua fiafia le Alii;” “ua tonu lena faaiuga;” “ua fetalai mai lo tatou Tama Faalelagi,” o le iloaina lea ma le mautinoa.21

E lei taofia ma o le a le taofia lava ia faaaliga. O le malo lenei o le Atua ua faatulagaina mo le taimi atoa o totoe, e le toe talepeina i lalo pe tuuina atu i se isi nuu. O se polokalama e faaauau pea ma o le a tuputupu a’e, nai lo le fai ifo. O ana aoaoga faavae ua lelei ona faatulagaina, ae talu ai ona o le tuputupu a’e ma le faatoateleina, ua faia ai ni auala ua faaleleia atili e aoao atu ai le talalelei i le lalolagi atoa. Ua valaauina ia auauna faaopoopo i le galuega faateleina mo se lalolagi ua toatele atu. O le a le taofia lava faaaliga ma isi vavega vagana ai ua taofia le faatuatua. Afai e lava pea le faatuatua, o le a faaauau pea nei mea.

Sa lapatai mai le perofeta o Mamona: “Ioe, oi talofa i le na te faafitia faaaliga a le Atua, ma faapea ane, ua le toe faia e le Atua lana galuega i faaaliga, ma valoaga, ma mea alofa, ma gagana eseese, ma le faamaloloina o ma’i, ma le mana o le Agaga Paia!” (3 Nifae 29:6.)22

Ou te molimau atu e agai pea i luma le Ekalesia e ala i faaaliga a le Atua i ona taitai faalelagi na tofia. O loo i ai le Silisili Ese faatasi ma lenei nuu.23

Afai tatou te tausia poloaiga, faaaoga le faatuatua, ma tatalo faatauanau, ua tatou faaagavaaina i tatou lava e maua ia faaaliga faaletagata lava ia.

O le faamanuiaga o le [mauaina] o faaaliga o le faamanuiaga lea e tatau i tagata uma ona sailia. Ua iloa e alii ma tamaitai amiotonu, ua ia i latou le agaga o faaaliga e taitaiina ai o latou aiga ma fesoasoani ia i latou i isi o latou tiutetauave. Peitai … e tatau ona tatou saili ia agavaa mo na faaaliga e ala i le faatulagaina lelei o o tatou olaga ma ia masani lelei ma le Alii e ala i talanoaga fai soo ma ia.24

O le a le uunaia faamalosi mai e le Alii Ia lava i tagata; ma afai latou te le talitonu, o le a latou le maua se asiasiga. Afai ua latou malilie e faalagolago i a latou lava faauigaga ma faaliliuga, o lona uiga la, o le a tuua i latou e le Alii ia latou filifiliga pagatia. …

… O ia lava foi faaaliga, faaaliga vaaia, faamalologa, ma le faamatalaga o gagana, o loo maua uma foi i aso nei, e pei lava o isi aso uma, pe afai lena o loo i ai le faatuatua e moomia.25

O loo faatasi le Silisili Ese ma lona nuu. O le a tatou maua faaaliga uma tatou te manaomia, pe afai tatou te faia o tatou tiute ma usitai i poloaiga a le Atua. …

Ia manatua:

Afai e i ai mata e vaai ai, o le a i ai foi faaaliga vaaia e musuia ai.

Afai e i ai taliga e faalogo ai, o le a i ai foi faaaliga e aafia ai.

Afai e i ai ni loto e mafai ona malamalama, ia iloa le mea lenei: o upumoni faaeaina o le talalelei a Keriso o le a le toe natiaina ma faaliloliloina, ma o le a iloa e tagata uma o e saili ma le faamaoni i le Atua ma ana fuafuaga.26

Ona ua tuuina ia i latou lo latou filifiliga saoloto, ua faatauanau ma taitaiina ai e lo latou Tama Faalelagi lana fanau, ae o loo faatalitali mo lo latou aapa atu, o a latou talosaga, ma a latou olega faamaoni ia te ia. …

Ua naunau lava le Alii e fia vaai i le fagua o o latou uluai faanaunauga ma a latou taumafaiga amata e vavaeina ai le pogisa. Talu ai ona ua tuuina atu i ai [i le tagata] le saolotoga e filifili ai, e tatau lava ona ia faatagaina le tagata e autago lona ala seia oo ina taunuu i le malamalama. Ae a amata loa ona fiaai le tagata, a amata loa ona aapa atu ona lima, a amata loa ona gagau ifo ona tulivae ma faalogoina lona leo, o le taimi lena ae le o le seiloga e oo i le taimi lena, e tulei ai i tua e le Alii ia tafailagi, toso i tua le veli, ma faaavanoaina mo tagata e ulufafo mai le tausulusulu le mautonu i le pogisa ae agai atu i le mautinoa, i le malamalama faalelagi.27

Afai e tulai mai se tasi mai ona tulivae i le faia tau lava o ni upu, e tatau ona toe tootuli ifo o ia ma tumau ai iina seia mafai ona ia faatulagaina se fesootaiga ma le Alii, o le o loo naunau lava e faamanuia mai, ma talu ai ona ua tuuina atu i le tagata lana filifiliga saoloto, o le a le faamalosia ai o Ia lava i lena tagata.28

E te manao i se taitaiga? Sa e tatalo i le Alii mo se musumusuga? E te manao e faia le mea sa’o pe e te manao e fai le mea e te manao ai e tusa lava pe sa’o pe leai? E te manao e fai le mea e sili mo oe i le iuga, pe o le mea e foliga mai e sili atu ona manaomia i le taimi lava lena? Sa e tatalo? O le a le tele o au tatalo? Sa faapefea ona e tatalo? Sa e tatalo e pei ona faia e le Faaola o le lalolagi i Ketesemane, pe sa e tatalo mo mea e te manao ai e tusa lava pe talafeagai pe leai? E te faapea atu i au tatalo: “Ia faia lou finagalo”? Pe na e fai atu, “Le Tama Faalelagi e, afai o le a e musuia ma uunaia au i le mea tonu, o le a ou faia lena mea tonu”? Pe, na e tatalo, “Foai mai ia te au le mea o loo ou manao ai, a le o lea, o le a ou aveina lava”? Na e faapea atu: “Le Tama e, oi le Lagi, ou te alofa ia te oe, ou te talitonu ia te oe, ou te iloa e te silafia mea uma. Ou te faamaoni. Ou te naunau ma le faamaoni e faia le mea sa’o. Ou te iloa e mafai ona e silafia le iuga mai le amataga. E mafai ona e silafia le lumanai. E mafai ona e silafia i lalo o le tulaga o loo ou i ai, o le a ou maua le toafilemu po o le pagatia, fiafia po o le faanoanoa, faamanuiaina po o le toilalo. Ta’u mai ia te au, faamolemole, le Tama Faalelagi pele, ma ou te folafola atu o le a ou faia mea e te ta’u mai ou te faia.” Pe sa e tatalo faapena? E te le manatu ea atonu e sili atu lena? E lava ea lou lototele e te faia ai lena tatalo?29

O le a tuuina atu e le Alii ia tali i au fesili ma au tatalo pe afai e te faalogo. E le faapea o le a tauala uma mai i le perofeta. … Ae o tagata uma lava, afai e lava lo latou agavaa ma lo latou latalata atu i le Alii, e mafai ona latou maua faaaliga.30

Fautuaga mo Suesuega ma Aoaoga

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou saunia foi e aoao atu. Mo nisi fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau (v–ix).

  • Toe faitau le faamatalaga a Peresitene Kimball i lona mauaina o le faaaliga i le 1978 e uiga i le perisitua (itulau 264–265). E ui o nisi tulaga maoae i le aafiaga o Peresitene Kimball e uiga i lena faaaliga sa patino lava, o a ni vaega o lona aafiaga e talitutusa lava ma a tatou taumafaiga uma ina ia maua ni faaaliga? E faapefea ona tatou mulimuli i lana faataitaiga?

  • Toe faitau le vaega o loo amata i le itulau 265. O le a sau tala e fai atu i sau uo o le e faapea mai, ua le fetalai mai le Atua? O a ni mau ma ni aafiaga e mafai ona e faasoa atu e fesoasoani ai i lau uo?

  • O a nisi o auala e mafai ai ona oo mai faaaliga? (Mo ni faataitaiga, tagai i itulau 267–269). Ua aoao mai Peresitene Kimball o le tele lava o faaaliga e oo mai o ni lagona loloto nai lo ni faaaliga mata’ina. E faapefea ona tatou iloa e mai le Alii se manatu po o se lagona? (Tagai i itulau 269.)

  • Aisea tatou te manaomia ai perofeta soifua e faaopoopo atu i tusitusiga paia? (Mo ni faataitaiga, tagai i itulau 270–271.) Ua faapefea ona faamanuiaina oe e ala i faaaliga i le Peresitene o le Ekalesia?

  • O le a se fautuaga e te tuuina atu i se tasi o loo sailia le taitaiga mai le Alii? (Tagai i itulau 271–274.)

Mau e Faatatau I Ai: 1 Tupu 19:9–12; Moronae 10:3–5; MFF 1:38; 8:2–3; 43:1–4; 76:5–10

Faamatalaga

  1. I le Oscar W. McConkie, Aaronic Priesthood (1977), 13.

  2. I le Conference Report, Ape. 1977, 113; po o le Ensign, Me 1977, 76.

  3. “Spencer, the Beloved: Leader-Servant,” Ensign, Tes. 1985, 17.

  4. I le Conference Report, Guatemala City Guatemala Area Conference 1977, 24.

  5. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 451.

  6. “The Savior: The Center of Our Lives,” New Era, Ape. 1980, 36.

  7. “The Example of Abraham,” Ensign, Iuni 1975, 4.

  8. Faith Precedes the Miracle (1972), 65–66.

  9. Saunoaga amata, Iunivesite o Polika Iaga, Me 27, 1966, e pei ona lolomiina i le Church News, Iuni 4, 1966, 12.

  10. I le Conference Report, Oke. 1944, 44.

  11. The Teachings of Spencer W. Kimball, 7–8.

  12. I le Conference Report, Ape. 1964, 93, 94; po o le Improvement Era, Iuni 1964, 496.

  13. I le Conference Report, Ape. 1977, 115; po o le Ensign, Me 1977, 78.

  14. I le Conference Report, Oke. 1966, 23; po o le Improvement Era, Tes. 1966, 1106.

  15. The Teachings of Spencer W. Kimball, 455–56.

  16. Faith Precedes the Miracle, 30.

  17. The Teachings of Spencer W. Kimball, 454.

  18. “Pray Always,” Ensign, Oke. 1981, 5.

  19. I le Conference Report, Ape. 1977, 113; po o le Ensign, Me 1977, 76.

  20. I le Conference Report, Ape. 1977, 115; po o le Ensign, Me 1977, 77–78.

  21. “… To His Servants the Prophets,” Instructor, Aok. 1960, 257.

  22. “Gospel Forum: Continuing Revelation,” Ensign, Fep. 1971, 21.

  23. Faith Precedes the Miracle, 46.

  24. Ensign, Iuni 1975, 4–5.

  25. I le Conference Report, Oke. 1966, 22, 23; po o le Improvement Era, Tes. 1966, 1106.

  26. I le Conference Report, Oke. 1966, 26; po o le Improvement Era, Tes. 1966, 1108.

  27. I le Conference Report, Munich Germany Area Conference 1973, 74–75.

  28. The Teachings of Spencer W. Kimball, 124.

  29. The Teachings of Spencer W. Kimball, 123–24.

  30. The Teachings of Spencer W. Kimball, 455.

Ata
President Kimball

“O po uma ma taeao ou te tootuli ma tatalo ma le faatauanau loloto ina ia musuia au e le Alii ma ia faaali mai ia te au le ala e tatau ona ou ui ai ma le mea e tatau ona ou ta’u atu i tagata o lenei ekalesia.”

Ata
Enos praying

E faapei o Enosa, o le a tatou iloaina o faaaliga e masani ona oo mai i se auala filemu, ae le o ni faaaliga mata’ina.

Ata
man praying

“O le a tuuina atu e le Alii ia tali i au fesili ma au tatalo pe afai e te faalogo.”