Pule i le Ola
E Na o Lo’u Manao Lava ia Uma Lo’u Tiga. Ua Le Mafai i Se A Ona Ou Maloloina?


“E Na o Lo’u Manao Lava ia Uma Lo’u Tiga. Ua Le Mafai i Se A Ona Ou Maloloina?“ O Mafaufauga e Pule i le Ola (2018).

“E Na o Lo’u Manao Lava ia Uma Lo’u Tiga,” O Mafaufauga e Pule i le Ola.

E Na o Lo’u Manao Lava ia Uma Lo’u Tiga. Ua Le Mafai i Se A Ona Ou Maloloina?

Ia manatua le folafolaga a le Faaola e faapea, “e maua foi outou e le puapuaga i le lalolagi: a ia outou loto tetele; ua ou manumalo i le lalolagi” (Ioane 16:33). Ia maua le mafanafana mai upu nei a Peresitene Thomas S. Monson:

“O nisi o outou atonu e i ai taimi tou te alaga atu ai [i le Atua] i tou mafatiaga, ma tuufesili pe aisea ua faataga ai e lo tatou Tama Faalelagi oe e oo i soo se tofotofoga o loo e feagai ai. … “Peitai, o lo tatou olaga faaletino, sa lei faamoemoeina lava ia faigofie pe fiafia i taimi uma. Ua oo uma i tatou taitoatasi i ni aso faanoanoa pe a maliliu ē pele ia i tatou, o taimi o tiga pe a oo ia i tatou le ma’i, o lagona o le tuulafoaiina pe a foliga mai ua tuulafoaiina i tatou e i latou tatou te alolofa i ai. O nei mea ma isi tofotofoga e oo mai ia i tatou faatasi ma le tofotofoga moni o lo tatou gafatia e onosaia ai. …

“Ua na o le Matai lava Na te silafiaina le o’oo’o o o tatou tofotofoga, o tatou tiga, ma o tatou mafatiaga. E na o Ia lava tatou te maua ai le filemu e faavavau i taimi o faigata. E na o Ia lava e pa’i mai i o tatou agaga nutimomoia i Ana afioga faamafanafana: “Ia outou o mai ia te au, o outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o au foi e malolo ai outou.” “Ia outou amoina la’u amo, ma ia outou faaa’oa’o ia te au, aua o au lē agamalu ma le loto maulalo: ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga. Aua e avegofie la’u amo, o la’u avega foi e māmā ia’ [Mataio 11:28–30]’ (“Joy in the Journey,” Brigham Young University Women’s Conference, May 2, 2008).

Liliu atu i le Atua i le taimi e te manaomia ai. Saili atu i faamanuiaga faamalolo a le Faaola, ma manatua “o nisi e faamaloloina e se ‘faamalologa’ o tatou ma’i pe faamatuu ese atu ai a tatou avega. Peitai, o nisi taimi e ‘faamaloloina’ i tatou e ala i le tuuina mai o le malosi po o le malamalama po o le onosai e onosaia ai avega ua tuu mai i o tatou luga” (Dallin H. Oaks, “He Heals the Heavy Laden,” Liahona, Nov. 2006, 7–8).

Punaoa a le Ekalesia ma le Nuu

(O nisi o punaoa o loo lisiina atu i lalo e le i fausia, tausia, pe pulea e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O nei anomea ua faamoemoe e avea o ni punaoa faaopoopo e fesoasoani ia te oe a o e suesueina lenei autu. E le faamaonia e le Ekalesia ni anotusi e le ogatusa ma ona aoaoga faavae ma aoaoga.)