Seminare
Mataio 8:23–27; Mareko 4:35–41


Mataio 8:23–27; Mareko 4:35–41

Ua Faafilemu e Iesu le Afa

Ata
Jesus Christ on a ship with some of His Apostles. Christ has His arms extended as He calms a storm at sea. The Apostles are looking at Christ as He performs the miracle. (Matthew 8:23-27 Mark 4:35-41 Luke 8:22-25.)

“Le aoao e, e te le manatu mai ea ia te i matou a fano?” ua tagi atu ai soo i le Faaola a o lofituina e peau ma le matagi lo latou vaa faatauvaa (tagai i le Mareko 4:37-38). I taimi o le faavaivai, tatou te ono oo ai i tulaga faigata o le fia maua o se fesoasoani ma tauau e fesiligia ai le tausiga a le Faaola mo i tatou. Po o le a lava le faigata o tulaga tatou te ono oo iai, e ia Iesu Keriso le malosi ma le mana e faamāmā ai i a tatou avega, vaoia o tatou faafitauli, ma fetalai mai ia i tatou, “Faalologo ia, ina malū ia” (Mareko 4:39). O lenei lesona e faamoemoe e fesoasoani atu ia te oe e maua le filemu ma le to’a o le Alii i taimi o tauiviga o loo feagai ma oe.

Uunaiina o tagata o le vasega e vaai faalemafaufau i mea tutupu o loo i tusitusiga paia. O le vaaiga faalemafaufau e maua a o taufaaata i mafaufau o tagata o le vasega mea na tutupu o loo tusia i tusitusiga paia. O le taufaaataina o nei mea na tutupu e mafai ona fesoasoani ia atili manino ma moni ai ia i latou tala o loo i tusitusiga paia.

Tapenaga mo tagata o le vasega: Valaaulia tagata o le vasega e faamaea le gaoioiga mai le anotusi o le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023 mo Fepuari 27–Mati 5 i le “Mataio 8:23–27; Mareko 4:35–41: E i ai le mana o Iesu Keriso e aumai ai le filemu a o agi afa o le olaga” ma ia omai sauniuni e faasoa i o latou malamalamaaga. E mafai ona talosaga tagata o le vasega i o latou aiga ma uo e auai faatasi ma i latou i lenei gaoioiga.

Gaoioiga Talafeagai mo Aoaoga

O a ni ou popolega o i ai?

Faaali atu faamatalaga ma fesili o le a mulimuli mai nei mo tagata o le vasega e vaai i ai a o ulufale mai i le vasega.

E i ai taimi i o tatou olaga e tatou te lagona ai ua tatou iai i totonu o se afa o agi malosi. O isi taimi o nei afa e faamata’uina ai i tatou.

Sa faasoa mai e Elder Ronald A. Rasband o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ni faataitaiga o mea faamata’u e oo ia i tatou i nisi o taimi. Mafaufau i ni mea faamata’u e tali tutusa o loo ia te oe.

Ata
Official Portrait (as of June 2016) of Elder Ronald A. Rasband of the Quorum of the Twelve Apostles.

E matata’u o tatou talavou matutua nofofua i le faia o ni tautinoga e pei o le faaipoipo. O ulugalii talavou … e ono matata’u i le aumaia o fanau i se lalolagi ua faateleina le amioleaga. E mata’u faifeautalai i le tele o mea, aemaise le taufaamasani atu i tagata ese. E mata’u tina ua oti a latou tane e agai pea i luma na o i latou. E mata’u le autalavou i le le taliaina; o tamaiti laiti e mata’u i le aso muamua o le aoga; e mata’u tagata a’oga o le iunivesite i le mauaina o le i’uga o se suega. Tatou te mata’u i le toilalo, teenaina, faanoanoa, ma le le mailoa. Tatou te mata’u i afā, mafuie, ma afi ia e faatama’iaina le laueleele ma o tatou olaga. Tatou te mata’u i le le filifilia o i tatou, ma i le isi foi itu, tatou te mata’u i le filifilia ai o i tatou. Tatou te mata’u i le le lava o lo tatou lelei; tatou te mata’u ona ua leai ni faamanuiaga a le Alii mo i tatou. Tatou te mata’u i suiga, ma e mafai ona oo atu lo tatou mata’u i le fefevale.

(Ronald A. Rasband, “Aua Le Atuatuvale,” Ensign po o le Liahona, Novema. 2018, 18)

Tali fesili o le a mulimuli mai nei i totonu o lau api faamaumau suesuega.

E mafai ona tali e tagata aoga fesili o le a mulimuli mai nei i le faia o se palota e lē mailoa. Mafaufau pe faaaoga o latou tali ina ia e iloa ai pe faapefea ona taialaina le aafiaga faaleaoga.

  • O a ni au popolega e tali tutusa ma mea na ta’ua e Rasband?

  • E aafia faapefea e nei popolega lou faatuatua? Aisea?

  • O le a se mea e mafai ona e faia ina ia maua ai le fesoasoani a le Faaola e faatoilaloina ai nei popolega?

A o e suesue i le aso nei, saili mo mea moni e ono fesoasoani ia te oe e maua ai le filemu a le Alii ina ia faafilemuina ai au popolega.

O se aafiaga faamata’u

O le vaai faalemafaufau i mea na tutupu i tusitusiga paia o se tomai o le suesue e mafai ona faateleina ai le mana ma le aoga o lau suesuega. Suesue i le Mareko 4:35-38, ma taumafai e vaai faalemafaufau i aafiaga a le au soo o loo faamaumauina i nei fuaiupu.

Tusi se ata faigofie o le vaaiga mai le Mareko 4:35–38 i totonu o lau api talaaga o suesuega. Ia faaaofia ai ma soo se auiliiliga e te lagona e aoga. O le a e faaaogaina lenei ata a o faagasolo le lesona ina ia faatatau ai lenei tala i lou lava olaga. Mafaufau pe toe fesili lava oe ia oe i fesili o le a mulimuli mai nei a o e tusi ata:

Mafaufau pe faaaoga le fesoasoani mo faiaoga mo lenei lesona e ala i le faia o fesili o le a mulimuli mai nei. O le a fesoasoani nei fesili i tagata aoga e vaai faalemafaufau ai i le tala i le Mareko 4:35–38 .

  • O le a sou manatu i foliga o le vaa?

  • O le a se mea sa ono faia e le au soo a o fati peau i totonu o le vaa?

  • O le a sou manatu pe faapei foliga vaaia o le afa?

Mafaufau pe faapefea ona faatusaina mea na tutupu o loo faaalia mai i lenei tala ma mea sa tutupu, mea o loo tutupu, ma mea e ono tutupu i lou olaga.I tafatafa o vaega eseese o le ata ua e tusia, tusi i lalo vaega o lou olaga e mafai ona faatusaina i elemene o lenei faamaumauga i tusitusiga paia. Mo se faataitaiga, e ono fai le vaa ma faatusa o mea e faalatalata ai oe ma le Faaola. Atonu e ono fai peau po o le afa ma faatusa o faaosoosoga po o tofotofoga o loo taufaamatau e lofituina oe.

  • O a ni lagona sa ono faalogoina e le au soo e mafai ona e fesootai i ai?

  • O le a se taimi e ono faapea ai se isi o loo tofa le Faaola i taimi o afa o o latou olaga? Aisea?

A o faamaeaina e tagata aoga a latou ata tusia, valaaulia i latou e faasoa i ata ua latou tusia ma se paga pe ma le vasega atoa.

Valaaulia tagata aoga e manatua fesili na latou suesue i ai mai le Sau, Mulimuli Mai ia te Au i le tapenaga mo lenei lesona.

Toe faitau i le Mareko 4:38 ma mataulia le fesili sa fai e le au soo.

  • O a mea moni e uiga i le Faaola sa ono galo ia i latou a o agi le afa?

Suesue i le Mareko 4:39–41, ma saili po o a mea e te aoaoina mai e uiga i le natura ma i uiga o Iesu Keriso.

Faalogo lelei i tali a tagata aoga i fesili o le a mulimuli mai nei, ma tusi a latou tali i le laupapa. Mafaufau pe fai ni fesili tulitatao, e pei o le “Aisea e ono taua ai le malamalama i lena mea?”

  • O le a se mea na e aoaoina e uiga i le natura ma i uiga o Iesu Keriso?

  • O a mea moni e mafai ona tatou aoao mai lenei faamaumauga e uiga i le mafai o le Faaola ona faafilemuina afa o o tatou olaga?

Mai lenei tala, e mafai ai ona tatou vaai a o tatou sailia le fesoasoani a le Faaola a o agi afa o o tatou olaga, e mafai ona aumai e Ia le filemu ma le toa.Mafaufau pe tusi lenei mea moni ma soo se isi na e vaai i ai, i au tusitusiga paia ma i lau ata tusia.

Matamata i le “Filemu ia Keriso” (4:09), ma mafaufau i taimi sa avatu ai e le Faaola le filemu ia te oe a o e feagai ma afa o lou olaga.

  • O a ni manatu po o ni lagona na e maua a o e faalogologo i le pese lenei?

  • O le a se taimi sa avatu ai e le Faaola le filemu ma le toa ia te oe a o agi se “afa o lou olaga”?

Vaai i lau ata tusia ma faailoga igoa o loo i ai. Ona faaopoopo ai lea ma se ata tusia o oe lava o loo faamatalaina pe o faapefea ona e feagai ma afa o lou olaga. Mo se faataitaiga, o e maupipii i autafa o le vaa ma le matau? Po o e tu latalata i le Faaola, ma le tumu i le filemu?

I lalo o lau ata tusia, faamaumau pe aisea na e tusia ai oe faapena. Ona e mafaufau ai lea i gaioiga faapitoa ua e lagona o loo finagalo le Alii e te faia ina ia e mauaina ai pe faaauau pea ona e mauaina Lona fesoasoani. I se lesona i le lumanai, atonu e te maua le avanoa e toe iloilo ai lau ata ma mafaufau pe ua e maua se filemu sili atu i le Faaola.

Atonu e fesoasoani le valaaulia o tamaiti aoga e siaki a latou ata. O le lesona “Iloilo Lou Aoaoina 3” e toe faasino i le gaoioiga lenei.

Manatu ma Faamatalaga o Talaaga

E faapefea ona tupu se afa matuia i luga o se tino o vai laitiiti?

O le Vai o Kalilaia … e i le Vanu Vaelua o Ioritana pe toeitiiti 213 mita i lalo ifo o le maualuga o le sami ma e siosiomia i mauga maualuluga i le itu i sisifo, matu, ma sasae. E mafai ona faatamaia e matagi itu mauga i sisifo ma fatu ai ni afa faafuasei, ma le malolosi ma galu taufaamatau i si nei vai laitiiti.

(New Testament Student Manual[2018], 108)

Aisea na aoai filemu ai e Iesu le au soo mo le latou lē faatuatua?

Sa faasoa mai Peresitene Howard W. Hunter (1907–95):

Ata
Howard W. Hunter

E tofu i tatou uma ma ni afa faafuasei i o tatou olaga. O nisi, e ui ina na o sina taimi e pei o ia sa i le Sami o Kalilaia, ae e mafai ona matautia le malolosi ma taufaamatau ma faataumaoia. I le avea ai ma ni tagata taitoatasi, ni aiga, ni nuu, ni malo, e oo lava i se ekalesia, ua tatou feagai ma ni afa fulifao faafuasei e tulai mai, ma afua ai ona tatou tuufesili, “Le a’oa’o e, e te le manatu mai ea ia te i matou a fano?” Tatou te faalogoina lava i taimi uma i le toafimalie pe a mavae se afa, “Se a le mea tou te fefefe ai faapea? Se a le mea tou te le faatuatua mai ai?”

E leai se tasi o i tatou e fia manatu ua leai se faatuatua, ae ou te manatu ua talafeauga lelei lava le aoaiga filemu lea a le Alii. O Ieova silisili, lea tatou te faapea ua tatou talitonu i ai, ma o Lona suafa foi lea ua tatou tauaveina i o tatou luga, na fetalai, “Ia i le va o vai le vanimonimo, e va a’i isi vai ma isi vai.” ( Ken. 1:6 .) O Ia foi lea na fetalai, “Ia potopoto i le mea e tasi o vai i lalo o le lagi, ia iloa foi le eleele matutu.” ( Ken. 1:9 .) E le gata i lea, o Ia foi lea na vaeluaina le Sami Ulaula, ma mafai ai e Isaraelu ona savavali i le alititai matutu. (Tagai Eso. 14:21–22 .) E moni lava, e le o se mea e ofo ai i Lona mafai ona poloaiina ni nai elemene e gaoioi i le Sami o Kalilaia. E ao foi ona faamanatu mai e lo tatou faatuatua e mafai foi ona ia faatoafilemuina le sami sousou i o tatou olaga.

(Howard W. Hunter, “Master, the Tempest Is Raging,” Ensign, Novema. 1984, 33)

E faapefea ona faatatau lenei tala ia te a’u?

Sa faasoa mai le Tuafafine Lisa L. Harkness, sa fai muamua ma Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Aoao o le Peraimeri:

Ata
Lisa Harkness, Primary General Presidency First Counselor. Photo taken in April 2018. Official Portrait.

O loo i ai se tulaga faaletagata, e oo lava i se faaosoosoga, lea pe a tatou mauaina i tatou lava i le ogatotonu o tofotofoga, faafitauli, po o mafatiaga tatou te alaga atu, “Le a’oa’o e, e te le manatu mai ea ia te i matou a fano? Lavea’i a’u.” …

E mafai ona ou vaai faalemafaufau i soo o Iesu i le vaa na felafoa’i e le afā, o se mea na tatau ai, sa pisi e matamata i galu o pisi i luga o le fola o le vaa ma asu i fafo le vai. E mafai ona vaai ia i latou o loo taulimaina la o le vaa ma taumafai e faatumauina sina puleaina o le latou tamai vaa. Sa latou taulai i le ola ai i le taimi lena, ma o la latou aioiga mo se fesoasoani sa faanatinati ma faamaoni.

E leai se eseesega ma le toatele o i tatou i o tatou aso. … I taimi o faigata, e mafai ona lagonaina le matuā tofotofoina o lo tatou faatuatua i tulaga o’oo’o o lo tatou onosai ma le loto malamalama. O galu o le fefe e mafai ona faalavelaveina i tatou, ma mafua ai ona galo ia i tatou le agalelei o le Atua, ma tapulaa ai lo tatou vaaiga ma see ese ma le taulaiga. Ae o nei taimi faigata o la tatou faigamalaga e mafai ai ona tofotofoina ma faamalosia ai lo tatou faatuatua.

(Lisa L. Harkness, “Inā Malū Ia,” Ensign po o le Liahona, Novema. 2020, 81)

Faatinoga Faaopoopo e Aoao Mai Ai

O se manatu mo le pese viiga amata

Mafaufau pe usuina le “Matai, Ua Sou le Vasa” (Viiga, itu. 105) e amata ai le vasega.

Faatinoga o le Tusi a Mamona

Mafaufau pe valaaulia tagata aoga e sailiili i le faamaumauga o malaga a sa Iareto i le Eteru 6:1–12 e saili ai ni mea tutusa i le va o sa Iareto ma le au Aposetolo a o agi le afa. Uunai tagata aoga e tepa taulai i faailoga o i totonu o faamaumauga taitasi. E mafai ona mataulia e tagata aoga mea moni e uiga i le Faaola ma mataupu autu e mafai ona fesoasoani ia i latou i o latou faigamalaga ma i afa o le olaga.