Seminare
Mataio 3:13–17, Vaega 1


Mataio 3:13–17, Vaega 1

Sa Papatisoina Iesu Keriso e Ioane le Papatiso

Ata
Jesus Christ being baptized by John the Baptist in the River Jordan. Christ has been immersed and is ascending out of the water.

Na maliu atu Iesu ia Ioane le Papatiso ina ia papatisoina o ia. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani e te malamalama ma faamatala ai le taua o le papatisoga i le talalelei a Iesu Keriso.

Faaaogaina o le Tusi a Mamona e faamanino ai upu moni. Fesoasoani i tagata aoga ia maua le malamalama loloto i le aoaoga faavae taua o loo aoaoina mai i le Tusi Paia e ala i le faaaogaina o le Tusi a Mamona e faamautinoa ma faamanino ai upu moni.

Tapenaga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e saunia mo le vasega e ala i le mafaufau i auala latou te faamatala ai le taua o le papatisoga i se tasi latou te alolofa i ai o le e le auai i Le Ekalesia o Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Gaoioiga e Mafai ona Fai e Aoao Mai Ai

O le taua o le papatisoga

Mafaufau i tagata e te alofa i ai, o e le o ni tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Mafaufau faapea ua feiloai se tasi o i latou ma faifeautalai. O a ni ou lagona o i ai? Manatunatu faapea na fai atu faifeautalai ia te oe e faamatala le taua o le papatisoga. Mafaufau po o lea sau tala e fai atu e mafai ona fesoasoani ia i latou e te alofa i ai e amata lenei laasaga taua.

  • I se fua mai le 1 i le 10 (1 = e te lei sauni; 10 = ua lava ma atoatoa lou saunia), o le a sou lagona saunia ua i ai e faamatala atu le taua o le papatisoga i se auala e ono musuia ai se tasi e te alofa i ai ina ia papatisoina?

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e tali le fesili lea e ala i le faaaoga o latou tamatamai lima e faaali mai le fuainumera talafeagai.

  • O a ni isi tulaga o e manao e iloa atili e uiga i le papatisoga, ia lelei atili ai ou lagona e faamatala atu lona taua?

Matau tulaga o le papatisoga o loo fia iloa atili e tagata aoao. Ao e aoao atu, taumafai e faamamafa soo se anomea i le lesona o le a fesoasoani e tali ai a latou fesili.

I le lesona o le aso, o le a e maua le avanoa e suesue ai le aoaoga faavae autu o le papatisoga ma talanoaina fesili eseese e uiga i lenei autu. O le a e maua foi le avanoa e faataitai ai ona faamatala mea ua e aoaoina.

Na papatisoina Iesu Keriso ina ia faaali mai ai ia i tatou le auala

Fuafua e faaali le faafanua 11 “ O Le Nuu Paia i Ona Po o le Feagaiga Fou,”i le vaega o Faafanua ma Ata Faatusi Paia o le faaliliuga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Tusi Paia o le King James, pe valaaulia tagata aoga e sue i totonu o a latou tusitusiga paia.

Ata
Map 11 - The Holy Land in New Testament Times

Na malaga atu Iesu mai Kalilaia i Petepara, e masalo sa savali, ina ia papatisoina e Ioane le Papatiso (tagai i le Mataio 3:13 ; Ioane 1:28 ; 1 Nifae 10:9). Na umia e Ioane ki o le Perisitua Arona ma sa ia papatisoina tagata i le Vai o Ioritana (tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “ Ioane le Papatiso,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). E ala i le faaaogaina o se tasi o fua i lenei faafanua, fuafua po o le a le mamao na malaga ai le Faaola.

  • O le a se mea o aoao ai oe mai taumafaiga a le Faaola ina ia papatisoina e Ioane, e uiga ia te Ia ma le papatisoga?

Faitau le Mataio 3:13–17, ma vaai faalemafaufau o loo e iai i le papatisoga o le Faaola. Vaai mo auiliiliga taua e uiga i le Faaola ma le papatisoga e te manao e manatua. O le upu “tuu mai pea ia” i le fuaiupu e 15 o lona uiga “ia faataga.” Atonu foi e te manao e matamata le vitio “O Le Papatisoga o Iesu” (2:54), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, ma mulimuli ai i au tusitusiga paia.

  • Pe ana faapea sa e i ai i le papatisoga o le Faaola, o le a se mea e te manao ia e manatua mai le aafiaga?

  • O le a se mea e te manatu semanu e te aoaoina e uiga i le Faaola ma le papatisoga?

O nisi o mea moni e ono maua e tagata aoga e ono totonugalemu i le Aiga Atua. A faapea o le “Mataio 3:13–17, Vaega 2” o le lesona e sosoo ai, mafaufau e faailoa atu itagata aoga o le a talanoaina auiliili le Aiga Atua i le taimi lea.

Mafaufau po o a ni mea e te fia faasoa atu i lau uo po se tasi o lou aiga e uiga i le papatisoga o Iesu Keriso e ono fesoasoani ai ia te ia.

Atonu foi e aoga le mafaufau po o a fesili atonu o i ai a lau uo po o le tagata o le aiga e uiga i le papatisoga. Atonu e mafai ona tali nisi o a latou fesili i le Mataio 3 . E faaopoopo atu i nei mea, o le Tusi a Mamona o se punaoa musuia o loo faamanino ai mea moni e tele e uiga i le papatisoga. O fesili nei o faataitaiga o fesili mai se tagata e le malamalama i le taua o le papatisoga. Filifili se fesili se tasi e te manatu e ono i ai a lau uo po o le tagata o lou aiga. Ona suesue lea o fuaiupu e faatatau i ai mai le Tusi a Mamona ma vaai pe fesoasoani faapefea ia te oe e tali lena fesili.

Mafaufau e tusi ia fesili nei ma mau faasino i le laupapa.

  • E ui ina papatisoina Iesu, e manaomia foi ona ou papatiso? Aisea pe aisea foi e leai ai? (Tagai i le 2 Nifae 9:21, 23–24 ; 2 Nifae 31:5, 10–11 .)

  • Aisea o le a ou manao ai e papatisoina? O a ni faamanuiaga ou te maua mai ai? (Tagai i le 2 Nifae 31:12–13, 17–18 .)

  • Sa maliu atu Iesu ia Ioane le Papatiso ina ia papatisoina. O ai e mafai ona papatisoina au? (Tagai i le 3 Nifae 11:19–22 .)

  • Na papatisoina Iesu i le Vaitafe o Ioritana ma maliu ae ai mai le vai. Pe tatau ona ou alu ifo atoa i lalo o le vai, pe i ai se isi auala e papatisoina ai? (Tagai i le 2 Nifae 31:13 ; 3 Nifae 11:23–26 .)

  • Afai e papatisoina au ina ia ou mama ai mai le agasala, aisea na papatisoina ai Iesu? Pe sa aunoa ea o Ia ma se agasala? (Tagai i le 2 Nifae 31:5–11 .)

E ala i le faaaogaina o mea na e aoaoina mai le Mataio 3:13–17 ma le Tusi a Mamona, tusi i lalo pe faapefea ona e faamatalaina le taua o le papatisoga i se tasi o lou aiga po o se uo.

Pe a maea suesuega a tagata aoga, tuu atu i ai e faataitai mai pe faapefea ona latou faamatala atu le taua o le papatisoga i a latou uo po o tagata o aiga.

Afai e musuia oe, mafaufau e faasoa atu lau faamalamalamaga i se uo po o se tasi o le aiga e lei papatisoina e avea ma se tasi o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le faasoa atu i se tasi ua uma ona papatisoina e mafai foi ona avea o se gaoioiga aoga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataio 3:13 . Aisea na alu ai Iesu ia Ioane mo le papatisoga?

Na faamalamalama mai e Iosefa Samita le pule sa ia Ioane le Papatiso e faapea:

Ata
Half-length frontal portrait of the Prophet Joseph Smith, Jr. Joseph’s head is turned to the side in a three-quarter view, right hand on hip and his left hand holds sheets of papers. He is depicted wearing a dark brown suit and a white shirt and tie.

O Ioane, i lena taimi, na o le pau lea o le taitai faatulafonoina mo mataupu o le malo sa i ai i lena taimi i le lalolagi, ma sa ia umiaina ki o le mana. Sa tatau ona usitai tagata Iutaia i ana faatonuga a leai o le a malaia, i lalo o a latou lava tulafono. … Na faoa e le atalii o Sakaria nei ki, faapea le malo, le mana, le mamalu mai tagata Iutaia, e ala i le faauuga paia ma le poloaiga a le lagi.

E faapefea ona tatou iloa e tatau ona i ai le papatisoga?

Na aoao mai e le Faaola le taua o le papatisoga i le taimi sa Ia faamatala atu ai ia Nikotemo mea e manaomia mo le ulu atu i le malo o le Atua (tagai i le Ioane 3:5). Na aoao mai foi e le Perofeta o Iosefa Samita le taua tele o le papatisoga mo le faaolataga:

Ata
Half-length frontal portrait of the Prophet Joseph Smith, Jr. Joseph’s head is turned to the side in a three-quarter view, right hand on hip and his left hand holds sheets of papers. He is depicted wearing a dark brown suit and a white shirt and tie.

Salamo i au agasala uma, ma ia papatisoina i le vai mo le faamagaloina o agasala i le suafa o le Tama, ma le Alo, ma le Agaga Paia, ma maua le sauniga o le faaee atu o lima o ia o le ua faauuina ma faamauina i lea mana, ina ia maua le Agaga Paia o le Atua; e tusa ai lea ma Tusitusiga Paia, ma le Tusi a Mamona; ma ona pau lea o le auala e ulu atu ai le tagata i le malo selesitila.

E mafai faapefea ona faamaninoina e le Tusi a Mamona le aoaoga faavae autu o le papatisoga na aoao mai i le Tusi Paia?

Na aoao mai e Elder Tad R. Callister o le Au Peresitene o Fitugafulu e faapea:

Ata
Brother Tad R. Callister, Sunday school General President. Official Portrait 2018.

Ua faafia ona fai le Tusi a Mamona ma se molimau e faamaonia, faamanino, ma autasi ai aoaoga faavae ua aoaoina i le Tusi Paia, o lea la e “tasi le Alii, e tasi le faatuatuaga, e tasi le papatisoga.” …

Ua tele auala eseese e faatino ai le papatisoga i le lalolagi i aso nei e ui ua tau mai e le Tusi Paia le ala na papatisoina ai le Faaola, lo tatou Faataitaiga sili, “Ona maliu ae loa lea o Ia nai le vai” ( Mataio 3:16). E faapefea ona Ia maliu ae nai le vai seiloga na alu ifo muamua o Ia i totonu o le vai? Ina nei i ai se feteenaiga i le mataupu lenei, ua aveese e le Tusi a Mamona feeseeseaiga nei e ala i le faamatalaga tuusao lenei i le aoaoga faavae i le faiga sao o le papatisoga: “Ma ona outou faatofu lea o i latou i totonu o le vai” ( 3 Nifae 11:26).

(Tad R. Callister, “O Le Tusi a Mamona—o se Tusi mai le Atua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 75-76)

Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Mai Ai

O isi auala e mafai ona amata ai lenei lesona

Filifiliga 1Mafaufau e fatufatu se paso mo le vasega e fai i fasi pepa po o i luga o le laupapa e nao le tasi lava le tali sao. E mafai ona valaaulia tagata aoga e mafaufau i ni lesona faaleagaga e mafai ona aoaoina mai lenei gaoioga. O le a le taua o le i ai nao le tasi le auala e faamaea ai le paso? Mafaufau e faaaoga le faamatalaga i le parakalafa lenei e folasia atu ai le autu o le papatisoga o se vaega e tatau ona i ai o le ala e toefoi atu ai i lo tatou aiga faalelagi. E ui ina mafai ona matua eseese tulaga i o tatou olaga, e nao le tasi lava le auala e tatou te toe foi atu ai i lo tatou Tama Faalelagi, ma o lena auala na mafai e ala i lo tatou Faaola o Iesu Keriso (tagai i le Ioane 14:6 ; Mosaea 3:9, 17). E ala i Ana faataitaiga ma aoaoga, na faaali mai e Iesu Keriso le vaega taua tele o la tatou malaga, o le sauniga lea o le papatisoga (tagai i le Ioane 3:5 ; Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50–55).

Filifiliga 2Tusi le upu Papatisoga i luga o le laupapa. Valaaulia tagata aoga e tusi i lalo fesili e uiga i le papatisoga e amata i upu O ai, O le a, O anafea, O fea, Aisea, ma le E faapefea. Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo tali i fesili nei a o latou suesueina le papatisoga o Iesu Keriso.

O le faaaogaina o upu a le Faaola i le Tusi a Mamona e aoao atu ai le papatisoga

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faaaoga upu a le Faaola e faamatala ai le sauniga o le papatisoga. E mafai ona faatonu tagata aoga e vaai i le Tusi a Mamona mo mea na aoao mai e Iesu Keriso e uiga i le papatisoga. E mafai ona faaaoga mau nei: 3 Nifae 11:21–28 ; 3 Nifae 27:20 .

Faaaogaina o aoaga faavae autu ma uiga auaumama o Iesu Keriso ina ia malamalama ai i le papatisoga

Mafaufau e faaali atu nei ata faataitai nei ma tuu i tagata aoga e filifili se tagata e toatasi e mafai ona latou fesoasoani i ai e foia ona popolega e uiga i le papatisoga.

E manao Noela ina ia papatisoina, ae e leai se tasi o lona aiga e umia le Perisitua Arona po o le Perisitua Mekisateko.

E manao Makai ina ia papatisoina ae e fefe e tofu i le vai. Ua loto o ia e alu i lalo i le vai vagana ai lona ulu.

Ua valaaulia e faifeautalai Mason ina ia papatiso. E le malamalama o ia pe aisea e taua ai le papatisoga.

E fia iloa foi e Nikola pe aisea e papatiso ai tagata. O le a le lelei e maua ai?

E mafai ona galulue tagata aoga taitasi pe galulue i vaega toalaiti e suesue le Mataio 3:13–17 ; 2 Nifae 31:5–12, 17–18 ; ma le 3 Nifae 11:19–22, ma vaavaai mo upu moni e ono fesoasoani atu i tagata o i ata faataitai.

Tuu atu se avanoa mo tagata aoga e faasoa ai a latou tali i ata faataitai.