Seminare
Eperu 7–10


Eperu 7–10

“O Le Mauaina o le Togiola Faavavau mo i Tatou”

Ata
Composite of an image of an Old Testament priest offering a sacrifice, and Jesus Christ on the cross.

Pe na e oo i se taimi na e manaomia ai lou faatuatua ia Iesu Keriso ina ia faamaoniaina? O anafea na e lagonaina ai sa e manaomia se fesoasoani faaopoopo e tumau ai i luga o le ala o feagaiga? Sa sailia e le Au Paia Eperu le faamautinoaga e uiga i lo latou faatuatua ia Iesu Keriso ma Lona mana e laveai ai. Sa tusi atu Paulo ia i latou e ofo atu lenei faamautinoaga. Sa ia faamanatu ia i latou o le tulafono a Mose lava ia sa faasino atu ia Iesu Keriso ma Lana Togiola o le punavai moni o le faaolataga. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani e faamalosia lou faatuatua ia Iesu Keriso o lou Faaola ma le Togiola e ala i le fesoasoani ia te oe ia malamalama i faatusa anamua i le tulafono a Mose.

Taaofaiina o le aoaoga a le faiaoga. O le faia ai o se matafaioi faaalualu i le faagasologa o le aoaoina e fesoasoani lea i tagata aoga ia malamalama ma faaaoga aoaoga faavae ma mataupu faavae mai tusitusiga paia. Peitai, e le suia atoa ai le manaomia e se faiaoga ona ia tuuina atu i ala talafeagai o ni faamatalaga a o faalogologo tagata aoga. O nisi taimi e manaomia e se faiaoga ona faamatala, faamanino, ma faapupula manatu ina ia mafai ai e tagata aoga ona malamalama manino atili i ai.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e aumai se mea faitino i le vasega ma faamatala mai pe faapefea ona molimau mai pe faamanatu atu ai ia i latou e uiga ia Iesu Keriso. Mo se faataitaiga, e mafai e se tagata aoga ona aumaia se titina ma faamatala atu e faamanatu ai ia i latou ia Iesu Keriso ona e mafai ona Ia tineia, pe faamagalo, a tatou agasala.

Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai

“Ua molimau mai mea uma ia [Iesu Keriso]” ( Mose 6:63)

Afai e mafai, mafaufau e taufaaata le falefetafai (tagai i le ata i se taimi mulimuli ane o lenei lesona) i luga o le fola a o lei amataina le vasega, e faaaoga ai se mea faapipii po o se manoa. Pe tusia se ata i se mea e mafai ona iloa mai ai e tagata aoga. I se isi foi faiga, ia faaali atu nisi po o ata uma i lenei lesona mo tagata aoga e vaai i ai i le periota atoa o le vasega.

Saili se mea faitino e lata ane e faamanatu atu ai ia te oe Iesu Keriso pe mafai foi ona faaaoga e molimau atu ai e uiga ia te Ia. Mafaufau po o le a le mea e faatatau i le mea faitino e faamanatu atu ai ia te oe (pe e faatusaina) ia Iesu Keriso.

Faauma le faamatalaga lenei e faaaoga ai le mea faitino lenei:

Faaali atu le fuaiupu le uma lenei, ma valaaulia tagata aoga e faauma e faaaoga ai le mea faitino sa latou filifilia i a latou sauniuniga o le vasega. E mafai ona latou faia lenei mea i paga, i vaega toalaiti, pe o le vasega atoa.

“__________________ e faamanatu mai ai ia te au Iesu Keriso aua ________________________”

  • E mafai faapefea e faatusa ma faatusatusaga faapenei ona fesoasoani ia te oe e faalolotoina ai lou malamalama ia Iesu Keriso ma mea na Ia faia mo oe?

Ua tusia i tusitusiga paia e faapea o mea uma e tuuina mai e le Atua e molimau ia Iesu Keriso (mo se faataitaiga, tagai i le 2 Nifae 11:4 ; Mose 6:63).

  • E mafai faapefea e le manatuaina o lenei upumoni ona fesoasoani ia te oe?

O tu ma sauniga o le tulafono a Mose sa fuafuaina e faaaoga o se “ituaiga” po o se “faaataata” e faasino atu ai le fanauga a Isaraelu ia Iesu Keriso ma Lana taulaga togiola (tagai i le 2 Nifae 11:4 ; Iakopo 4:4–5 ; Mosaea 3:15). I lana Tusi ia Eperu, sa talanoaina ai e Paulo le faatusa o le tulafono a Mose ma le falefetafai anamua e faamanatu ai i le Au Paia lo latou manaomia o Iesu Keriso ma Lana Togiola. Sa manao o ia e fesoasoani i le Au Paia Iutaia ia tumau faamaoni ia Iesu Keriso ae le o le toe foi e mulimuli i le tulafono a Mose—ma o ana aoaoga e mafai foi ona fesoasoani ia i tatou a o tatou taumafai e tumau faamaoni i le Faaola i aso nei. I lenei lesona, o le a e maua ai se avanoa e malamalama atili ai pe faapefea e faatusa i tusitusiga paia ona faasino i tatou ma molimau atu ia Iesu Keriso.

E faavae i manaoga o tagata aoga ma le taimi o le vasega, fuafua pe taulai atu i le vaega “Ositaulaga e tusa ma le faatulagaga a Mekisateko,” o le vaega “Faatusa o le falefetafai anamua,” po o mea uma e lua.

Ositaulaga e tusa ma le faatulagaga ma Mekisateko

I le Tusi a Paulo i tagata Eperu, o le faitaulaga sili ma isi ositaulaga o Isaraelu anamua e faatusa ia Iesu Keriso.

Ata
A man dressed in the costume of a High Priest at the model of the Jewish Tabernacle.

O se tasi o matafaioi a ositaulaga o le galulue o ni puluvaga, i le gagana faafaatusa e tu i le va o tagata ma le Atua. Sa latou faataunuuina lenei matafaioi e ala i le osia o taulaga i manu i aso taitasi mo agasala ma solitulafono a tagata Isaraelu (tagai i le Levitiko 1 ; Eperu 10:11). Sa faia lenei mea i le falefetafai.

Faitau le Eperu 7:22–28 , ma maitau le Faaliliuga a Iosefa Samita mo le Eperu 7:25–26 (o loo maua i le faaopoopoga i le Tusi Paia). Vaavaai pe faapefea ona fesoasoani faatinoga a nei faitaulaga sili tatou te malamalama ai na ofoina mai e Iesu Keriso Lona lava soifua o se taulaga mo a tatou agasala. Mafaufau i faauigaga nei a o e suesue:

Faaali atu uiga o upu nei mo tagata aoga e vaai i ai ao latou faitau:

O le upu “faataunuuga” i le Eperu 7:22 e faasino i se tasi na te faamaonia se nonogatupe a se isi tagata.

“Feagaiga e sili ona lelei” e faasino i le feagaiga maualuga o le talalelei na faavaeina e Keriso.

“O lenei tagata” i le Eperu 7:24 e faasino ia Iesu Keriso.

“Tuluiga” i le Eperu 7:25 o lona uiga “atoatoa” ma le “faavavau.”

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e tusi a latou tali i fesili nei i luga o le laupapa:

  • O le fea o upu po o fasifuaitau o loo i nei fuaiupu e sili le anoa ia te oe? Aisea?

  • O a mea o loo aoao mai i nei fuaiupu e faapea na ofoina mai e Iesu Keriso Lona lava soifua e fai ma taulaga mo a tatou agasala?

  • O le a se mea ua e iloa e uiga ia Iesu Keriso po o a ni aafiaga na e oo i ai faatasi ma Ia lea e avatu ai ia te oe le mautinoa e mafai ona Ia laveaiina oe?

Faatusa o le falefetafai anamua

Ata
A depiction of the Israelite tabernacle in the wilderness. The tabernacle is viewed from above. The interior and exterior of the tabernacle are depicted.

Mafaufau e faasino atu vaega eseese o le falefetafai a o faamalamalama atu le Aso o le Togiola.

Ata
Floor plan of Moses’ Tabernacle.

E faatasi i le tausaga, i le Aso o le Togiola (tagai i le Levitiko 16), sa faatino ai e le Faitaulaga sili taulaga faapitoa o manu a o lei ulufale atu i le vaega o le falefetafai ua lauiloa o le nofoaga e sili ona paia (po o le Paia o Paia). O le vaega lenei o le falefetafai e faatusa i le malo selesitila, po o le afioaga o le Atua. O nei taulaga ma faatinoga a le faitaulaga sili sa faamoemoe e faatusa i le ala o le a faia ai e Iesu, le Faitaulaga Silisili, se taulaga o le a saunia ai se ala mo tagata e ulu atu ai i le afioaga o le Atua (tagai i le Eperu 9:1–15).

Afai e mafai, matamata i le “The Tabernacle” (7:18) ina ia malamalama atili ai i lenei faatusa. O loo maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org.

Mo le gaoioiga o sosoo ai, mafaufau e vaelua tutusa le vasega ma valaaulia le tasi afa e faitau ia fuaitau i le Eperu 9 ae faitau e le isi afa ia fuaitau i le Eperu 10. Atonu e aoga le faaali atu o fesili mo tagata aoga e faasino atu i ai a o latou faitauina ia fuaiupu. Fealuai solo i le vasega ma fesoasoani i tagata aoga taitoatasi pe a manaomia.

Ata
Composite of an image of an Old Testament priest offering a sacrifice, and Jesus Christ on the cross.

Vaavaai mo tali i fesili nei a o e faitauina le Eperu 9:11–15, 24, 28 po o le Eperu 10:4, 10–17 .

  • O a ni mea na e aoaoina mai nei fuaiupu e uiga i le Faaola ma Lana Togiola?

  • E tusa ma nei fuaiupu, o a faamanuiaga e mafai ona oo mai ia i tatou ona o le Togiola a Iesu Keriso?

Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai upumoni mai nei fuaiupu. O se tasi o upumoni e mafai ona latou faailoa mai o le e ala i le Togiola a Iesu Keriso, e mafai ai ona faamamaina i tatou mai le agasala ma maua le folafolaga o le ola faavavau.

  • O a mea ua aoao mai e faamanuiaga folafolaina a le Faaola ia te oe e uiga i mea e finagalo ai o Ia mo oe?

  • E mafai faapefea ona e faaalia lou loto faafetai mo mea na faia e Iesu Keriso mo oe?

Tuu atu ia lava se taimi i tagata aoga e mafaufau loloto ai i faatonuga nei ma tusi ia latou api faamaumau. Fautuaina i latou e mulimulitai i uunaiga. Faasoa atu le molimau ia Iesu Keriso i le avea ai ma o tatou Faaola ma Togiola.

Mafaufau loloto pe faapefea e le suesueina o faatusatusaga ma faatusa i lenei lesona ona fesoasoani ia te oe e malamalama atili ai ia Iesu Keriso ma Lana Togiola.

  • O a nisi o faatusa i o tatou aso e faasino atu ai i tatou ia Iesu Keriso?

Mafaufau pe mafai faapefea e le vaavaai soo mo faatusa e uiga ia Iesu Keriso ona aafia ai lou sootaga ma Ia. Saili le fesoasoani mai le Tama Faalelagi e ala i le Agaga Paia e faailoa ai pe mafai faapefea ona e faia soo lenei mea i au suesuega faaletagata lava ia o tusitusiga paia. Ia faatino soo se uunaiga faaleagaga e te maua.

Tala Auiliili ma Faamatalaga o Talaaga

O le a le Aso o le Togiola?

E tasi i le tausaga i le aso paia faa-Iutaia e taua o le Aso o le Togiola (e taua foi o le Yom Kippur), sa faataga ai le faitaulaga sili ona ulu atu i le Nofoaga e Sili ona Paia (e ta’ua foi o le Paia o Paia) i le falefetafa’i po o le, mulimuli ane, o le malumalu o Ierusalema. I le fata ositaulaga, e tu i fafo tonu lava o le nofoaga paia, sa osi ai e le faitaulaga sili se povi po‘a ma se ‘oti po‘a. Na te sausauina le toto o le manu i nofoaga atofaina i totonu o le Nofoaga e Sili ona Paia e faatusa i le Togiola a Keriso mo agasala a le ositaulaga ma mo agasala a tagata. Ona faafaatusa foi lea ona tuu e le faitaulaga sili agasala a tagata i luga o se isi oti-po’a (e ta’ua o le ’oti ua tuua’ia), ona tuli lea i le togavao, o le faailoga lea o le aveesea o agasala a tagata. Na te osi foi ni mamoe po‘a se lua o ni taulaga mu mo ia lava faapea ma tagata. (Tagai i le Bible Dictionary, “ Fasts ”; tagai foi i le Levitiko 16:22 .)

Eperu 8:6 ; 9:15. O le a le uiga o Iesu “o le puluvaga”?

Matamata le vitio “O le Puluvaga” (10:47) ina ia malamalama atili ai i lenei faalagiga taua o le Faaola.

Galuega Faatino Faaopoopo e Aoao Mai Ai

O Le Perisitua Mekisateko

Afai o le a manuia tagata aoga mai le taulai atu i le Perisitua Mekisateko, mafaufau e faaaoga le vaega “Ua faasino atu a‘u e le Perisitua Mekisateko ia Iesu Keriso” mai le otootoga o le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u “6–12 Novema. Eperu 7–13: ‘O Se Faitaulaga Sili i Mea Lelei Atali’” (Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023). Valaaulia tagata aoga e faailoa mai ni auala e mafai ai e sauniga o le Perisitua Mekisateko ona fesoasoani ia i latou e latalata atili atu ai ma avea atili ai e faapei o Iesu Keriso.

Sauniga anamua ma ona po nei

Afai o le a manuia tagata aoga mai le taulai atu pe faapefea ona faasino atu sauniga o le perisitua ia Iesu Keriso, mafaufau e faaaoga le vaega “O sauniga anamua ma ona po nei e faasino atu ia Iesu Keriso” mai le otootoga o le Sau, Mulimuli Mai ia te Au “6–12 Novema. Eperu 7–13: ‘O Se Faitaulaga Sili i Mea Lelei Atali’” (Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023). Valaaulia tagata aoga e talanoaina pe faapefea ona molimau mai sauniga eseese ia Iesu Keriso. Mo se faataitaiga, e mafai ona latou talanoaina pe faapefea ona faatusa le papatisoga i le maliu, tanumia, ma le toetu o Keriso (tagai i le Roma 6:1–6).

Eperu 10:32–39. “Aua le lafoaiina lo outou faatuatua”

Afai o le a manuia tagata aoga mai le taulai atu pe faapefea e aafiaga faaleagaga ua latou maua ma upumoni ua latou iloa ona fesoasoani ia i latou e faatoilalo ai luitau, mafaufau e valaaulia i latou e suesue le Eperu 10:32–39 ma le tusiga a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ua faaautuina “O le Mea lea, Aua le Lafoaiina Lou Faatuatua” (Ensign, Mati 2000, 6–11; Liahona, Iuni 2000, 34–42). Valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni malamalamaaga latou te maua i fuaitau o tusitusiga paia ma le tusiga. Ona valaaulia lea o i latou e “valaau atu ia manatua” taimi na “faamalamalamaina” ai i latou ( Eperu 10:32) ma tusi e uiga i ai i a latou api faamaumau mo suesuega. Uunaia i latou e faaaoga le malosi mai nei aafiaga pe a latou feagai ma luitau.