Seminare
Toe Iloiloga o le Atamai i Aoaoga Faavae 3


Toe Iloiloga o le Atamai i Aoaoga Faavae 3

Malamalama ma Faamatala

Ata
A group of young women are shown looking at a teacher. They discuss and talk together with each other.

E tuloto i le ausiaina o le atamai i aoaoga faavae le malamalama i fuaitau faapitoa o tusitusiga paia ma le agavaa e faamatala mea moni latou te aoaoina mai. O lenei lesona o loo faamoemoeina e fesoasoani ia te oe e malamalama atili ai ma faataitai e faamatala mataupu faavae o loo aoaoina i fuaitau o atamai i aoaoga faavae o le a mulimuli mai nei: Mataio: 5:14–16; Luka 2:10–12; Ioane 3:5; Ioane 3:16.

O le faaaogaina o metotia ma faiga eseese. O le faaaogaina o metotia eseese mo aoaoga e mafai ona fesoasoani ai e faamalamalamaina tagata o le vasega o loo manaomia auala eseese latou te aoao i ai.

Tapenaga mo tagata o le vasega: Filifili se fuaitau anoa se tasi o atamai i aoaoga faavae mai le Feagaiga Fou. Sauni e faasoa ma le vasega pe aisea e anoa ai lenei fuaitau ia te oe.

Gaoioiga Talafeagai Mo Aoaoga

E ono manaomia ona aoaoina se lesona tau fuaitau o atamai i aoaoga faavae e suitulaga ai i lenei lesona toe iloilo. Feutaga’i ma le kalena faasolosolo o lesona ua saunia e le taitai faatonu po o le taitai faamaopoopo o le eria po o le pitonuu e faamautinoa ai o le a aoaoina lesona taitasi tau fuaitau o atamai i aoaoga faavae a o faagasolo seminare.

E faapefea ona a’otauina oe i se auala sili ona lelei?

E tele auala e aoao ai, ma e eseese auala e tatou te aoao ma taofimau ai faamatalaga.

Mafaufau e faaali atu le lisi o loo mulimuli mai. Valaaulia tagata o le vasega e faitau i metotia aoao nei ma faatulaga i latou i totonu o a latou api faamaumau suesuega mai le 1 i le 4, ia avea le 1 ma metotia e aupito sili ona fetaui mo i latou ma avea le 4 ma metotia e matua lē fetaui mo i latou.

  • Vaaiga faalemafaufau: Ou te aoao e ala i le vaai tino atoa ma le vaai faalemafaufau. O le tusiga o ata, valiga o ata, siata, kalafi, ma ala o faasalalauga vaaia e fesoasoani ia te a’u e aoao ai ma taofimau faamatalaga.

  • O le faasoa atu ma isi: O le tusitusi faatasi ma le tautala ma isi e fesoasoani ai ia te a’u e malamalama ma aoao loloto atili ai.

  • Suesue ai tutoatasi: E sili ia te a’u lo’u suesue ai na o a’u, ma ou te lagona le mautinoa e faavasegaina ai tutoatasi so o se mea.

  • O le aoao taulimaina: E sili ona lelei ona ou aoao pe a faaaogaina o’u totino eseese, e pei o le pa’i, sogisogi, faalogo, ma le faagaioiga o lo’u tino.

Mafaufau pe faapefea ona fetuunai e le Faaola Ana aoaoga ina ia gafataulimaina manaoga o e sa Ia aoaoina.

  • Aisea ua e manatu na faaaoga ai e le Faaola metotia eseese e aoaoina ai isi? O le a se mea o aoao atu e lenei mea ia te oe e uiga ia te Ia?

Fetuunai le gaoioiga o loo mulimuli mai e faatatau pe fia ma po o a foi fuaitau o le a aoga mo tagata o le vasega mai i toeiloiloga.

O le faaaogaina o lau metotia aoao mo le atamai i aoaoga faavae

Fai sina taimi e faitau ai i mau faasino o atamai i aoaoga faavae mai le Feagaiga Fou o le a mulimuli mai nei. Vaai pe mafai ona e manatuaina faaupuga autu o tusitusiga paia o loo aufaatasi i ai.

Afai ua maea ona faia e tagata aoga le tapenaga mo tagata aoga mo lenei lesona, mafaufau pe valaaulia i latou e faasoa po o fea o fuaitau sa anoa mo i latou ma pe aisea.

  • O fea o fuaitau nei ua e lagona o e malamalama lelei i ai? O le a se mea o e manao e malamalama atili i ai?

Faamaea le faatinoga A, E, I, po o le O e faaaoga ai se tasi o fuaitau o atamai i aoaoga faavae talu ai (po o se isi fuaitau o atamai i aoaoga faavae mai le Feagaiga Fou) o e manao e malamalama atili i ai. A lava le taimi, faamaea ni faatinoga se tele e faaaoga ai fuaitau o atamai i aoaoga faavae eseese.

A: O le vaai faalemafaufau

Foafoa se ata tusia, tuufaatasiga o ata, ata malie, upu ua teuteuina i sitaili eseese, faaputuga upu i tulaga eseese, po o isi faatusa vaaia o loo atagia ai le aoaoga mai lau fuaitau. Oomi fesootaiga faatekinolosi nei mo ni faataitaiga:

Upu ua teuteuina i sitaili eseeseAta malie

E: O le faasoa ma isi

Faataatia se fuafuaga mo le aoao atu o lau fuaitau. Mafaufau ni fesili e te faia e fesoasoani ai i e o e aoao atu i ai e malamalama ai i le fuaitau, pue se ata pue e faamatala ai le uiga o upu autu ma faaupuga, pe faaaoga le musika e aoao atu ai i isi.

I: O le suesue tutoatasi

Filifili upu autu mai le fuaitau e suesue i ai. Faamau faauigaga, mau faasino, po o faamatalaga mai taitai o le Ekalesia o loo faaloloto atili ai lou malamalamaga.

O: O le aoao taulimaina

Foafoa pe maitau meafaitino po o mamanu e mafai ona faatusa i ai le fuaitau po o upu po o faaupuga faapitoa mai le fuaitau. Mo se faataitaiga, mo le Mataio 5:14–16, e mafai ona e faaaogaina moli eseese e faataitai ai le valaaulia a Keriso “ia faapea ona pupula atu lo outou malamalama.”

Mafaufau pe valaaulia tagata aoga e faasoa taitoalua i a latou aoaoga pe i ni vaega laiti. Ona faaali faalautele ai lea o le fua ma fesili o le a mulimuli mai nei mo tagata aoga e manatunatu ai i a latou aafiaga tau aoaoga.

(A) Ioe (E) Ioe feololo (I) E lē ioe pe leai (O) Leai

  1. Ua ou malamalama atili i (le) fuaitau na ou filifilia.

  2. Ua ou mautinoa atili i le taimi nei lou agavaa e faamatala (le) fuaitau na ou filifilia i se isi tagata pe a manaomia.

  3. Ou te talitonu o le a aoga mo au le faaaogaina o se metotia tai tutusa mo le aoaoina ma le iloiloga o isi fuaitau o atamai i aoaoga faavae.

Tuu se avanoa i tagata aoga e talanoa ai i a latou tali i fesili talu ai. Fesoasoani ia i latou e malamalama o le latou tuputupu a’e e ala mai ia Iesu Keriso ma Lona fesoasoani paia. Valaaulia tagata aoga e faasaga i le Tama Faalelagi mo le fesoasoani e patino lava i a latou suesuega uma.