Seminare
Atamai i Aoaoga Faavae: Faavasegaga 1


Atamai i Aoaoga Faavae: Faavasegaga 1

Mataio 5:14–16 e oo i le Ioane 17:3

I le afa muamua o lenei kosi, sa suesue ai e le vasega fuaitau e 11 o le atamai i aoaoga faavae o loo maua i le Mataio, Luka, ma Ioane. O lenei faavasegaga ua mamanuina e iloilo ai le tomai o tagata aoga e sue nei fuaitau ma faaaoga i tulaga moni o le olaga. O le a iloiloina ai foi lo latou malamalama i mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga.

Faatautaia lenei faavasegaga o le atamai i aoaoga faavae i soo se taimi pe a uma ona aoaoina uma fuaitau o le atamai i aoaoga faavae i le Mataio, Luka, ma Ioane. Atonu e manaomia le aoao atu o nisi o lesona o le atamai i aoaoga faavae a o lei oo mai i le faasologa o tusitusiga paia ina ia mafai ai ona faia le faavasegaga a o lei oo i le faaiuga o le semesa.

Afai e mafai, faatautaia faalilolilo lenei faavasegaga ina ia mafai ai e tagata aoga ona faasa’o le faavasegaga i le vasega i le taimi lava e maea ai.

E le gata i le iloiloina o le malamalama o tagata aoga i le taimi nei, o le aafiaga o le faia ma le faasa’oina o le faavasegaga e tatau ona avea o se aafiaga anoa ma fausia molimau mo tagata aoga. A o faasa’oina fesili 7–12, valaaulia tagata aoga e faamatala mai pe aisea na latou filifilia ai le tali sa latou faia ma faamalamalama mai pe mafai faapefea ona fesoasoani le fuaitau na latou filifilia i tulaga o loo faamatalaina i le faavasegaga. Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i soo se fesili atonu na sese ona latou taliina. Faaalu se taimi e tali ai soo se fesili faaopoopo atonu o i ai a tagata aoga.

Ata
New Testament Seminary Teacher Manual - 2023

Atamai i Aoaoga Faavae mo le Feagaiga Fou: Faavasegaga 1

Mau faasino o atamai i aoaoga faavae

Mo fesili 1–3, tusi le mataitusi o le mau fesootai i le avanoa i autafa o fasifuaitau taitasi. Faamolemole aua nei faaaogaina au tusitusiga paia mo le vaega lenei o le faavasegaga.

1. ____ “Afai e le fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua.”

a. Mataio 11:28–30

2. ____ Na poloai mai Iesu Keriso, ia aai ma feinu i le faamanatuga “e fai ma faamanatuga ia te au.”

e. Luka 2:10–12

3. ____ “Ia outou o mai ia te au outou uma o e tigaina ma mafatia i avega o a’u foi e malolo ai outou.”

i. Luka 22:19–20

o. Ioane 3:5

u. Ioane 3:16

Fasifuaitau autu o tusitusiga paia

Mo fesili 4–6, faatumu upu o loo misi i fasifuaitau autu o tusitusiga paia o le atamai i aoaoga faavae. Faamolemole aua nei faaaogaina au tusitusiga paia mo le vaega lenei o le faavasegaga.

4. Na fetalai Iesu, “Ou te __________ foi ia te oe __________ o le __________” ( Mataio 16:15–19).5. “Aua o le aso nei ua __________ i le aai o Tavita, lo outou __________, o le __________ ia o Keriso” ( Luka 2:10–12).6. “Aua o le __________ e leai sona __________ ma ni __________, pei o au nei ua outou vaavaai i ai” ( Luka 24:36–39).

E mafai ona faaaoga au tusitusiga paia i le vaega o totoe o le faavasegaga.

Mo fesili 7–9, faailoa mai se fuaitau se tasi pe sili atu o le atamai i aoaoga faavae e mafai ona fesoasoani i se tasi i tulaga nei.

7. O loo e i ai faatasi ma faifeautalai ae fesili atu se tasi pe manaomia moni ona papatisoina i latou pe mafai na ona latou talia lava o Iesu Keriso i o latou loto.

8. I le Aoga Sa, ua fesili se tagata o lau uarota pe mafai faapefea ona latou iloa o aoaoga faavae o loo aoaoina i le Ekalesia e mai le Atua.

9. O loo saunia e se tasi se lesona o le afiafi faaleaiga e uiga i le auala e mafai ai ona avea i tatou ma soo lelei atu o Iesu Keriso.

I fesili 10–11, faaali atu lou malamalama ma le tomai e faaaoga ai mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga.

10. E faapefea ona e faamalamalama atu mataupu faavae nei e tolu o le mauaina o le malamalama faaleagaga i se tasi e le masani i ai?

  • Faatino i le faatuatua.

  • Iloilo manatu faavae ma fesili faatasi ma se vaaiga e faavavau.

  • Saili le malamalama atili e ala i punavai mamana ua atofaina.

11. E i ai sau uo o loo tauivi ia talitonu e alofa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te ia ma e manao i se sootaga ma ia. Tali fesili nei:

  • O a ni mea patino e te valaaulia o ia e fai e faatino ai i le faatuatua?

  • E mafai faapefea ona e fesoasoani i ai e vaai atu i lona tulaga ma se vaaiga e faavavau?

  • O fuaitau o le atamai i aoaoga faavae o ni faataitaiga o punaoa mamana ua filifilia. O a fuaitau o le atamai i aoaoga faavae e mafai ona e faasoa atu ia te ia? Aisea?

12. Mai fuaitau e 11 o le atamai i aoaoga faavae na e suesueina, o le fea na aupito sili ona i ai se aafiaga ia te oe, ma aisea? O le a le mea ua aoao mai e lenei fuaitau ia te oe e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Ia lava se taimi e tuuina atu i tagata aoga e faamaea ai a latou faavasegaga. A maea uma loa tagata aoga, iloilo faatasi i le vasega. I le avea ai ma faiaoga, filifili pe sili atu ona aoga mo tagata aoga le faasa’oina o a latou lava galuega pe pasi atu i se tasi o le vasega latou te faasa’oina.

Ki o tali

1. o. Ioane 3:5

2. i. Luka 22:19–20

3. a. Mataio 11:28–30

4. avatu; ki; malo o le lagi

5. fanau ai; Faaola; Alii

6. agaga; aano; ivi

7. O se tasi o tali e mafai ona i ai o le Ioane 3:5, ae e mafai ona maua e tagata aoga se togi mo le faaaogaina o soo se fuaitau o le atamai i aoaoga faavae e fesoasoani ai ia i latou e faamatala ai le taua o le osia ma le tausia o feagaiga ma le Atua e ala i le pule tatau o le perisitua.

8. O se tasi o tali e mafai ona i ai o le Ioane 7:17, ae e mafai e tagata aoga ona maua togi mo le faaaogaina o soo se fuaitau o le atamai i aoaoga faavae e faamatala ai pe faapefea ona maua se molimau i aoaoga faavae moni.

9. E tele fuaitau o le atamai i aoaoga faavae e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e faamalamalama ai pe faapefea ona avea ma se soo lelei atu o Iesu Keriso. O nisi o fuaitau atonu na faaaoga e le vasega e aofia ai le Mataio 5:14–16 ; Mataio 22:36–39 ; Luka 22:19–20 ; ma le Ioane 17:3 .

10. E tatau ona mafai e tagata aoga ona tuu mai ni faamatalaga pupuu e uiga i le mauaina o le malamalama faaleagaga. Mafaufau e faatusatusa a latou tali i parakalafa 5–12 o le vaega o le “Mauaina o le Malamalama Faaleagaga” i le Pepa Autu o le Atamai i Aoaoga Faavae (2022).

11. E tatau ona mafai e tagata aoga ona faamalamalama ia faatinoga e faatatau i le faatinoina i le faatuatua ma le suesueina o manatu ma fesili faatasi ma se vaaiga e faavavau. E tatau foi ona latou faailoa mai se fuaitau o le atamai i aoaoga faavae e fesoasoani tatou te malamalama ai i le alofa o le Atua ma Lona finagalo mo i tatou ia maua se sootaga patino ma Ia. O nisi o fuaitau atonu na faaaoga e le vasega e aofia ai le Mataio 11:28–30 ; Ioane 3:16 ; ma le Ioane 17:3 .

12. Afai lava e tali mai ma le faamaoni ma le atoatoa tagata aoga i lenei fesili, e tatau ona tuuina atu ia i latou se togi. O se fesili tatala ma e tatau ona tuu atu ia i latou.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faamalamalama, faasoa, ma molimau atu, valaaulia i latou e talanoaina le fuaitau o le atamai i aoaoga faavae sa latou filifilia mo le fesili 12 ma pe aisea na latou filifilia ai. Atonu e aoga le i ai o le toatele o tagata aoga e mafai ona faasoa mai i le taimi o totoe. Valaaulia i latou e faasoa mai mea na aoao atu e le fuaitau na latou filifilia ia i latou e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. I le avea ai ma faiaoga, mafaufau e faasoa atu foi se fuaitau anoa o le atamai i aoaoga faavae.

Faaiu le faavasegaga e ala i le faasoa atu o le molimau i le mana o le iloaina o le aoaoga faavae a Iesu Keriso e pei ona maua i Ana tusitusiga paia ma le saunia e faaaoga Ana aoaoga i tulaga moni o le olaga.