Seminare
Galuega 4–5


Galuega 4–5

Usitai i le Atua nai lo le Tagata

Ata
A priest questions Peter.

Sa pu’e faapagotaina ma faafalepuipuiina Peteru ma Ioane ona o le faamalologa ma le talai atu i le suafa o Iesu Keriso. Sa faasaolotoina mulimuli ane i la’ua ma faatonuina ia aua nei tautatala pe aoao atu i Lona suafa. Ae sa faaauau pea ona molimau atu Peteru ma Ioane ia Iesu Keriso, ma sa toe pu’e faapagotaina i laua ma faafalepuipuiina. Sa laveaiina i laua e se agelu mai le falepuipui ma ta’u atu ia i laua e toe foi ma faaauau pea ona talai atu ia Keriso, lea sa la faia. Sa toe pu’e faapagotaina ma sasaina i laua e taitai Iutaia. Sa poloaiina i laua e taitai ia tuu le talaiga o Keriso, ae sa tali atu Peteru ma Ioane e tatau ona la usitai i le Atua nai lo tagata. Sa olioli Peteru ma Ioane ona sa mafai ona la mafatia i sauaga mo Iesu Keriso. A o e suesue i le aso, mafaufau pe mafai faapefea ona e faateleina lou manao e usitai i le Atua nai lo se isi lava tagata.

Faamamafa le faataitaiga a Iesu Keriso. E tusa lava pe le faasino sa’o mea na tutupu i tusitusiga paia i le Faaola, e mafai lava ona e faasino atu au tagata aoga ia te Ia e ala i le fesoasoani ia i latou ia iloa pe faapefea ona Ia faaalia le mataupu faavae o loo aoaoina.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e o mai saunia e faasoa mai ni tulaga e ono faigata ai ona usitai i le Atua ona o uunaiga mai isi.

Gaoioiga E Mafai Ona Aoao Mai Ai

Tu atu mo le mea e sa’o

Faaali atu fesili nei. Valaaulia tagata aoga e manatunatu i a latou sauniuniga mo le vasega ona talanoaina faatasi lea o fesili. Mafaufau e lisi tali a tagata aoga i le fesili muamua i luga o le laupapa. Atonu e fesoasoani le faasino atu i nei tali i se taimi mulimuli ane o le lesona.

  • O a nisi o tulaga atonu e faigata ai mo oe po o isi ona usitai i le Atua ona o uunaiga mai isi?

  • O le a le mea e faigata ai nei tulaga?

Na saunoa mai Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018):

Ata
Official portrait of President Thomas S. Monson, 2008.

A o tatou ola ai mai lea aso i lea aso, e toetoe lava a muai iloaina o le a luitauina lo tatou faatuatua. Atonu o nisi taimi tatou te iloa ai le siosiomia o i tatou lava e isi ae o loo tutu pea o ni vaega toalaiti pe oo foi lava i le tutu na o i tatou e tusa ma mea ua taliaina ma mea e le taliaina. Pe i ai ea so tatou lototele a’ia’i e tutu mausali ai mo o tatou talitonuga, e tusa lava pe afai o le faia o lea mea o le a tatou tutu ai na o i tatou?

(Thomas S. Monson, “Ia Lototele e Tu Na o Oe,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011,- 60)

Tali i fesili nei i totonu o lau api talaaga mo suesuega:

  • E faapefea ona e fuaina lou naunau e usitai i le Atua nai lo le gauai atu i uunaiga mai isi?

  • O a nisi o tulaga i le lumanai atonu e tatau ai ona e filifili e usitai i le Atua nai lo isi?

A o e suesueina lenei lesona, vaavaai mo upumoni ma faataitaiga e mafai ona fesoasoani ia te oe e lagona ai se manao faateleina e usitai i le Atua nai lo se isi lava tagata.

Sa puefaapagotaina Peteru ma Ioane mo le faamalologa ma le talai atu i le suafa o Iesu Keriso

Sa feagai Peteru ma Ioane ma tulaga sa tatau ona la filifili ai i le va o le usiusitai i le Atua po o le gauai atu i uunaiga mai isi. Ina ua uma ona faamaloloina se tagata pipili i le malumalu ma talai atu i le suafa o Iesu Keriso, sa puefaapagotaina Peteru ma Ioane, faafalepuipuiina, ma fesiligia e taitai Iutaia (tagai i le Galuega 3:1–11 ; 4:1–7).

Faitau i le Galuega 4:8–21, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu Peteru ma Ioane i lea tulaga. Mafaufau e faailoga upu po o fasifuaitau i nei fuaiupu e te lagona e taua pe musuia ai oe e filifili e usitai i le Atua nai lo se isi lava mea. Atonu e te manao e matamata i le “Peter and John Are Judged” (2:51), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, a o e mulimuli ai i au tusitusiga paia.

  • O a ni upu po o ni fasifuaitau mai nei fuaiupu sa tumatila mai ia te oe? Aisea?

Mafaufau po o le a le gaoioiga e sili ona fesoasoani i tagata aoga e aoao ai upumoni o le talalelei o loo aoao mai i le Galuega 5:12–32 . E mafai ona tofia tagata aoga e faitau upu a tagata eseese i lenei tala i tusitusiga paia. E mafai ona tofia tagata aoga e avea ma tagata faamatala, le agelu, le fitafita, Peteru, ma le faitaulaga sili. I se isi itu, e mafai e tagata aoga ona matamata i le vitio o loo i lalo e vaai ai po o le a le isi mea e sosoo ai.

Faitau i le Galuega 5:12–32 ma faaauau lau suesuega o lenei tala. Atonu e te manao e faailoga soo se aoaoga faavae, mataupu faavae, po o fasifuaitau ua e lagona e taua ia te oe. Pe e mafai foi ona e matamata i le “Peter and John Continue Preaching the Gospel” seia oo i le taimi 3:51.Faitau le Galuega 5:12–32 ma faaauau lau suesuega o lenei tala. Atonu e te manao e faailoga soo se aoaoga faavae, mataupu faavae, po o fasifuaitau ua e lagona e taua ia te oe. Pe e mafai foi ona e matamata i le “Peter and John Continue Preaching the Gospel” seia oo i le taimi 3:51.

  • O le a se mea na e mauaina?

  • O a upu moni ua e aoaoina mai lenei faamaumauga?

Fautuaina tagata aoga e faailoa mai mataupu faavae i a latou lava upu ma tusi i luga o le laupapa.

O se tasi o upumoni e mafai ona tatou aoao mai lenei tala o le, afai tatou te filifili e usitai i le Atua nai lo le fefe i isi, ona faatasi lea o Ia ma i tatou.

Mafaufau i tulaga na e faailoa mai i le amataga o le lesona lea e ono faigata ai ona usitai i le Atua ona o uunaiga mai isi.

  • O a nisi o faamanuiaga e mafai ona tatou maua e ala i le usiusitai i le Atua nai lo le fefe i isi?

  • O le a se mea ua e iloa e uiga i le Atua e tuuina atu ia te oe le lototele e mulimuli ai ia te Ia—e tusa lava pe faamalosia oe e isi e aua le faia?

Afai e manaomia e tagata aoga se fesoasoani i fesili nei, faasoa atu ni faataitaiga mai le soifuaga o le Faaola o loo maua i le vaega o “Tala ma Faamatalaga o Talaaga” e pei ona fautuaina atu i le fesoasoani mo faiaoga. O isi faataitaiga o loo i ai i le gaoioiga faaopoopo e aoao ai ua faaautuina “Tala musuia.”

  • O anafea na e vaai ai po o isi i le poto o loo i ai i le usiusitai i le Atua nai lo le fefe i isi? (E mafai foi ona e faailoaina faataitaiga mai le soifuaga o le Faaola.)

O se faataitaiga i ona po nei

Mafaufau e faaali le vitio “Leave the Party” (6:25), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, o se faataitaiga o le usiusitai i le Atua nai lo tagata. I se isi itu, faasoa atu se aafiaga patino e faapupula ai lenei mataupu faavae.

Na faasoa mai e Elder Thierry K. Mutombo o le Fitugafulu se faataitaiga o se aiga o e sa filifili e usitai i le Atua nai lo tagata. Ina ia faalogologo i lenei tala, matamata i le “Ye Shall Be Free,” o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, mai le taimi 6:43 i le 8:51.

  • O le a se mea na sili ona faagaeetia ai oe e uiga i le ala na tali atu ai lenei aiga i o latou luitau?

  • Aisea e te manatu sa taua tele ai le faatuatua o le aiga ia Iesu Keriso i lenei tulaga?

Ua faasaolotoina Peteru ma Ioane

Sa talanoaina e taitai Iutaia le mea e fai ia Peteru ma Ioane. Sa fautuaina i latou e se taitai faaaloalogia tele o Iutaia e igoa ia Kamalielu e tuu Peteru ma Ioane e o aua sa ia iloaina afai o loo faia moni e Peteru ma Ioane le galuega a le Atua, o le a le mafai e taitai Iutaia ona taofia (tagai i le Galuega 5:29–39).

Faitau i le Galuega 5:40–42, ma mafaufau e maka ia upu po o fasifuaitau o loo faamatala ai lagona o Peteru ma Ioane ina ua uma ona la oo i le mea sa la faia.

  • O le a se mea na e aoaoina i le aso ua musuia ai oe e usitai i le Tama Faalelagi nai lo tagata?

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Ae faapefea pe afai e tuuesea a’u ona ou te filifili e usitai i le Tama Faalelagi?

Na aoao mai Elder Richard G. Scott (1928–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Final official portrait of Elder Richard G. Scott of the Quorum of the Twelve Apostles, 2004. Passed away 22 September 2015.

E i ai taimi atonu e te lagona ai le tuuatoatasi ma le le malamalama—ua ou lagonaina—ona e te le tutusa ma le motu o tagata. Ia faafetai ona o lou olaga amiotonu e fausia ai oe ina ia e le fetaui ma le mea e le tatau ona e auai ai. O se vaitaimi le tumau lenei o tofotofoga patino ma le tuputupu a’e. O le a suia i le faagasologa o le taimi ma uo moni ma le fiafia sili atu.

(Richard G. Scott, “The Power of Righteousness,” Ensign, Nov 1998, 68)

E tatau faapefea ona ou puipuia o’u talitonuga?

Sa faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland. Photographed January 2018.

Ia e faamalosi. Ola ma le faamaoni i le talalelei e tusa lava pe e le o ola ai isi o siomiaina outou. Puipui o outou talitonuga ma le faaaloalo ma le agaalofa, ae ia puipuia i latou.

(Jeffrey R. Holland, “O Le Tau—ma Faamanuiaga—o le Avea ma Soo,” Ensign po o le Liahona, Me 2014, 9)

Na faapefea ona faaali atu e le Faaola sa Ia usitai i le Tama Faalelagi nai lo tagata?

O vitio nei o le Tusi Paia o loo faapupula mai ai le finagalo o le Faaola e auauna atu i le Atua nai lo le mulimuli i manatu o tagata.

Matamata i le “Jesus Forgives Sins and Heals a Man Stricken with Palsy” (2:57) e vaai ai pe na faapefea ona faaalia e le Faaola Lona mana ma le naunau e faamagalo agasala pe a fesiligia e isi.

Matamata i le “Jesus Heals A Lame Man on the Sabbath” (2:23) e vaai ai i le ala na faamalolo ai e le Faaola se tagata e tusa lava pe na manatu taitai Iutaia o se amioga le talafeagai mo le Sapati.

Matamata i le “Go and Sin No More” (3:21) e vaai ai i le ala e lei tausalaina ai e le Faaola se isi e ui ina sa faamalosia o Ia e isi ia faia.

Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai

Avea e faapei o le Faaola e ala i le ola ai i le tulafono o le faapaiaga

I le Galuega 4:31–5:11, ua tatou aoao ai sa ola le Au Paia i lena taimi i le tulafono o le faapaiaga. Valaaulia tagata aoga e suesue le “ Faapaia, Tulafono o le Faapaiaga ” i le Taiala i Tusitusiga Paia (scriptures.ChurchofJesusChrist.org) po o le tusiga o Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia “Consecration and Stewardship” (ChurchofJesusChrist.org/study/history/topics) ia malamalama atili ai po o le a le tulafono o le faapaiaga. Ona mafai lea ona latou faatusatusa nei faamalamalamaga i tala o i le Galuega 2:41–47 ; Galuega 4:31–37 ; ma le Galuega 5:1–11 . E mafai foi ona latou iloiloina le Mose 7:18 ma le 4 Nifae 1:1–18 . Valaaulia tagata aoga e mafaufau pe faapefea e le ola ai i lenei tulafono ona fesoasoani ia i tatou ia avea e faapei o le Faaola ma faaali atu Lona alofa i isi.

Faamaoni ma le tausia o a tatou feagaiga

E mafai ona aoga i tagata aoga le suesueina o le tala ia Anania ma Safaira i le Galuega 5:1–11, lea e faapupula mai ai le taua o le faamaoni ma le tausia o a tatou feagaiga ma le Atua. O tagata o le Ekalesia i lea taimi sa ola i le tulafono o le faapaiaga (tagai i le gaoioiga muamua).

E ui tatou te le malamalama pe aisea na matuai ogaoga ai taunuuga i lea tulaga, ua tatou iloa le natura matuia o le solia o feagaiga ma le Atua (tagai i le Roma 6:16, 23 ; Mataupu Faavae ma Feagaiga 78:11–12). E mafai foi e tagata aoga ona suesue i se vaega po o le saunoaga uma a Elder Ronald A. Rasband o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ua faaautuina “Tumauia Tatou Folafolaga ma Feagaiga” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2019, 53–56). Mafaufau e fai atu ia i latou fesili e pei o nei: “E faapefea ona fesoasoani le faamaoni ma le tausia o feagaiga ia i tatou e avea ai faapei o le Atua?” ma le “O le a le eseesega i aiga ma i nuu pe a tatou tausia a tatou feagaiga?”

Ia sili atu le mata’u i le Atua nai lo le tagata

E mafai ona manuia tagata aoga i le faatusatusaina o le faataitaiga a Aposetolo anamua i le Galuega 4:8–12, 18–21 ma le 5:17–32 ma le tala i le Perofeta o Iosefa Samita i le gauai atu i manaoga o Matini Harisi e faaali atu tusitusiga o itulau e 116 o le Tusi a Mamona i isi. E mafai e tagata aoga ona suesue le Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:1–11 e faitau ai fautuaga ma lapataiga a le Alii, faapea foi Lona alofa mutimutivale i le fuaiupu 10 . O lenei tala e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia malamalama e tusa lava pe latou te faia ni mea sese, o le a fesoasoani, lagolago, ma faamagalo i latou e le Alii pe afai latou te naunau e salamo.

Tala musuia

Valaaulia tagata aoga e fatu se lisi o tala e mafai ona musuia ai tagata e usitai i le Atua tusa lava po o a tulaga. E mafai ona aofia ai le tala mai lenei lesona, aafiaga mai o latou lava olaga, po o tala mai tusitusiga paia. E mafai ona fesoasoani punavai o loo i lalo:

Tuu atu i tagata aoga ni nai minute e faasoa ai a latou lisi i le tasi ma le isi po o le vasega. Mafaufau e faasoa atu ni faataitaiga patino o le a musuia ai foi i latou.