Seminare
1 Timoteo 4:12–16


1 Timoteo 4:12–16

“Ia Fai Oe ma Faaaoao i e ua Faatuatua”

Ata
Ward Building Photowalk

Ailoga na faigofie le ola ai i le talalelei a Iesu Keriso i se nofoaga amioleaga e pei o Efeso. E mautinoa lava o i latou e pei o Timoteo, o e na filifili e ola ai i se olaga amiotonu, na iloga ese lava mai a latou tupulaga. Ae sa fautuaina e Paulo ia Timoteo ia manumalo mai faitioga a isi i lona talavou po o lona faatuatuaga ma “ia fai … ma faaaoao i e ua faatuatua” (1 Timoteo 4:12). O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e taumafai ai e avea ma se faataitaiga o se soo o Iesu Keriso i lou talavou.

O le faaaogaina o lisi po o siata. Fesoasoani i tagata aoga e aoao i auala sili atu ona lelei e suesueina ai i tusitusiga paia e ala lea i le faaali atu ia i latou o le auala e fatu ai ni lisi po o ni siata. E mafai ona fesoasoani lenei mea ia i latou e faatulaga ma malamalama ai i auiliiliga i tusitusiga paia, faapea foi ma uunaiga latou te maua mai le Agaga Paia. O lenei lesona o le a maua ai se avanoa mo tagata aoga e faataitai ai lenei tomai.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e mafaufau e uiga i le fesili lenei ma sauni e faasoa mai o latou manatu: Afai e mulimuli atu se tasi ia te oe mo se vaiaso, o le a se faamaoniga o le a latou vaaia e iloa ai o loo e taumafai e mulimuli ia Iesu Keriso?

Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai

O le lesona lenei ua fesoasoani i le vasega e suesue ai aoaoga a Paulo e uiga i le avea ma se faaaoao i e ua faatuatua. Ina ia fesoasoani i le vasega e suesue atili i aoaoga a Paulo, mafaufau e vaevae le vasega i ni vaega se tolu. E mafai e le tasi vaega ona suesue le 1 Timoteo 4:12–16 e faaaoga ai le lesona lenei, ae o isi vaega e lua e mafai ona suesue le 1 Timoteo 6:7–12 ma le 2 Timoteo 1:1–8 e faaaoga ai le faamatalaga i le vaega o “Galuega Faatino Faaopoopo e Aoao Mai Ai”. Ona tuu atu lea i tagata aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina.

O le a se mea o tau mai ai e uiga ia te oe?

  • Afai e maitauina oe e se tasi mo se vaiaso, o le a se faamaoniga o le a latou vaaia e iloa ai o loo e taumafai e mulimuli ia Iesu Keriso?

  • O le a se mea latou te ono vaaia i lou olaga e manaomia ona faalelei atili a o e saili e mulimuli ia Keriso?

Mafaufau e valaaulia nisi o tagata aoga e faasoa mai o latou manatu.

Mafaufau e matamata le vitio “O le Atotupe Ua Leiloa” (2:40), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, lea o loo faapupula mai ai nisi o faataitaiga o le avea ai ma soo faaKeriso.

  • Aisea e taua ai le mafaufau po o le a le faataitaiga o loo tatou faia mo isi?

Mafaufau pe faapefea le mautinoa o sou lagona e uiga i le avea ai ma se faataitaiga o se soo o Iesu Keriso mo i latou o siomia oe ma pe aisea foi.

A o e suesueina lenei lesona, saili le taitaiga a le Agaga Paia e faailoa ai pe o faapefea ona e faia se faataitaiga e fesoasoani ai i isi ma taitai atu ai i latou i le Faaola. Afai e te le toafimalie i le avea ai ma se faataitaiga i isi, vaavaai mo upumoni e ono fesoasoani ia te oe ma faamalosiau ia te oe.

O le faamalosiau a Paulo ia Timoteo

O le Feagaiga Fou o loo aofia ai ni tusi se lua na tusia e Paulo i se tasi o ana uo sili ona faatuatuaina, o Timoteo (tagai i le 1 Korinito 4:17). A o e faitau i le faamatalaga lenei e uiga ia Timoteo, mafaufau pe aisea o le a avea ai lana faataitaiga o se eseesega aoga i isi. E i ai se mea e te fesootai ai ia te ia?

  • O le tina o Timoteo ma lona tinamatua o ni faataitaiga amiotonu, ae o lona tama o se Tagata o Nuu Ese Eleni o le sa ono avea o se tagata ua le talitonu (tagai i le Galuega 16:1 ; 2 Timoteo 1:5 ; 3:14–15).

  • Sa auauna atu Timoteo o se taitai o le Ekalesia i Efeso (tagai i le 1 Timoteo 1:3), o se aai tele sa taatele ai le ifo i tupua ma le ola le mama (tagai i le Galuega 19:35).

  • Sa faailoa mai e Paulo, o loo masalosalo nisi o le au paia i tomai faaletaitai a Timoteo ona sa talavou o ia (tagai i le 1 Timoteo 4:12).

Faitau le 1 Timoteo 4:12–16 ma vaavaai mo mea na fautuaina e Paulo ia Timoteo e fai.

  • O a ni mea na e mauaina e anoa ia te oe?

  • E faapefea ona e aoteleina le valaaulia a Paulo mai le fuaiupu 12 ma le folafolaga mai i le fuaiupu 16 i se faamatalaga se tasi o le upumoni?

Ia ave le faatagaga i tagata aoga e faaaoga ai a latou lava upu, ae fesoasoani ia latou iloa le upumoni lenei.

Na aoao mai Paulo i le 1 Timoteo 4:12, 16 e faapea afai o i tatou o ni faaa’oa’o i e ua faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ona tatou fesoasoani e aumaia le faaolataga ia i tatou lava ma isi.

O le faailoaina o lisi i tusitusiga paia e mafai ona fesoasoani ia i tatou e vaai ai i le tele o auala e faaaoga ai upumoni o le talalelei i o tatou olaga. I le fuaiupu 12 , na lisi ai e Paulo ia vaega e mafai ai ona avea atili i tatou e faapei o Keriso ina ia avea ai ma faataitaiga lelei ia i latou o siomia i tatou.

Toe faitau le fuaiupu 12 ma maka upu o loo faamatala ai vaega taitasi na valaaulia i tatou e Paulo e taulai i ai. Mafaufau e kopi lenei lisi i totonu o lau api faamatalaga mo suesuega.

Mafaufau e tusi se lisi o vaega e faailoa mai e tagata aoga i luga o le laupapa. Tuu se avanoa i luga o le laupapa e tusi ai ni nai manatu i lalo o vaega taitasi mulimuli ane i le lesona.

  • E faapefea ona e faamatalaina le uiga o nei upu taitasi? (Afai e manaomia, faaaoga meafaigaluega mo le suesueina o tusitusiga paia po o se lomifefiloi e fesoasoani ia te oe e faamatala ai.)

Atonu e fesoasoani le iloa o le upu amio i lenei fuaiupu e faasino i a tatou amioga po o uiga.

  • O ai e te iloaina o se faataitaiga lelei i nei vaega? E faapefea ona fesoasoani ia te oe ma isi tagata a latou faataitaiga?

A o mafaufau loloto tagata aoga i lenei fesili, valaaulia i latou e mafaufau i tagata o le latou vasega. Valaaulia nisi o tagata aoga e faasoa mai. E mafai foi e tagata aoga ona tusi ni faamatalaga i isi tagata o le vasega e uiga i auala na avea ai i latou ma faataitaiga lelei mo i latou. O le iloaina atoa ma le faamalo atu i faataitaiga lelei a isi e mafai ona fausia ai le lotogatasi i se vasega.

  • Na faapefea ona avea Iesu Keriso ma faataitaiga atoatoa i nei vaega? Ua faapefea ona faamanuiaina oe ma isi i Lana faataitaiga?

  • Aisea e te manatu ai e finagalo le Alii ia avea oe ma se faataitaiga i isi i nei vaega?

E mafai faapefea ona avea oe ma faataitaiga?

Fai se lisi o nisi o auala e mafai ona avea ai oe ma se faataitaiga i vaega ua e filifilia. Mo se faataitaiga, ina ia avea ma se faataitaiga “i le upu,” e mafai ona e lisiina nisi o manatu nei:

  • toaga atili e faaali le lotofaafetai

  • tuu atu i tagata ni faamalo faamaoni

  • tautala i le mea moni

  • aloese mai le faaaogaina o upu masoā

  • faailoa atu pea lava pea lou alofa

  • talanoa ma le faaaloalo i tagata

  • aloese mai le faitatala

  • faateleina le tatalo faamaoni

Afai e le patino tele o latou manatu, valaaulia tagata aoga e faasoa mai e ala i le tusia i lalo o ulutala i luga o le laupapa.

Faaaoga sina taimi e mafaufau loloto ai pe faapefea ona faamanuiaina oe ma isi e le Alii pe afai e te taumafai e avea ma se faataitaiga i nei auala.

  • O le a se mea ua e aoaoina pe lagonaina i le asō o le a fesoasoani ia te oe e avea ai ma se faataitaiga sili atu o se soo o Iesu Keriso?

  • O le a se mea e te faia ina ia avea ai oe e fai ma faataitaiga o lena mea i isi?

  • O le a se mea e te faamoemoe o le a aoao atu e lau faataitaiga i isi e uiga ia Iesu Keriso ma Lana Ekalesia toefuataina? Aisea?

Molimau atu i le mana e mafai ona i ai i se faataitaiga lelei mo i latou o e vaai i ai. Mafaufau e faasoa atu se tala patino o le faamanuiaina ai i se faataitaiga faa-Keriso a se tasi, ma valaaulia tagata aoga e faatino ia suiga sa latou faailoa mai i lenei lesona.

Tala Auiliili ma Faamatalaga o Talaaga

E mafai faapefea ona avea a’u ma se faataitaiga e sili atu ona lelei?

Mafaufau e matamata se tasi pe sili atu o vitio nei, o loo maua i ChurchofJesusChrist.org, lea e faaalia ai ni auala eseese o loo avea ai tagata talavou ma faataitaiga ia i latou o siomia i latou. A o e matamata, mafaufau i ni auala e mafai ona avea ai oe ma se faataitaiga i isi.

“Faasoaina Atu o Lou Malamalama” (2:56)

“Alofa Mama: O Se Faaaoao o e ua Faatuatua” (4:50)

“O Se Mea Ese e Uiga ia i Tatou: Faataitaiga” (2:51)

Pe taua moni ea la’u faataitaiga i le avea ai o se talavou?

O Sister Bonnie H. Cordon, le Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou, na aoao mai e uiga i le taua o lau faataitaiga:

Ata
Former Official Portrait of Sister Bonnie H. Cordon, Photographed October 2016. Replaced October 2018.

A’u uo pele, aisea ua matuai taua ai lo tatou faasusulu atu o lo tatou malamalama? Ua fetalai mai le Alii ia i tatou e faapea “o loo i ai nei tagata e toatele i luga o le lalolagi … o e ua nao na taofia mai le upumoni ona ua latou lē iloa le mea e maua ai” [ Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:12]. E mafai ona tatou fesoasoani atu. E mafai ma le loto iai ona tatou faasusulu atu lo tatou malamalama ina ia mafai e isi ona vaai iai. E mafai ona tatou tuuina atu se valaaulia. E mafai ona tatou savalia le faigamalaga ma i latou o ē faia se laasaga agai atu i le Faaola, e tusa lava pe faia faamotumotu. …

Ou te molimau atu o le a faalauteleina e le Alii taumafaiga laiti uma. O le a musuia i tatou e le Agaga Paia ia iloa mea e ta’u atu ma fai. O ia taumafaiga e ono manaomia ai lo tatou o ‘ese mai o tatou tulaga toafilemu, ae tatou te mautinoa o le a fesoasoani mai le Alii ia susulu atu lo tatou malamalama.

(Bonnie H. Cordon, “Ina Ia Latou Vaai,” Ensign po o le Liahona, Me 2020, 80)

Na aoao mai Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018) e uiga i le avea ai ma se faataitaiga:

Ata
Official portrait of President Thomas S. Monson, 2008.

Avea ma se faataitaiga …. Ua taatitia o tatou avanoa i o tatou luma iinei ma i le taimi nei. Peitai e mafai ona mou ese atu. E ono mafai ona maua i o tatou lava aiga ma mea tatou te faia i o tatou olaga i aso taitasi. Ua uma ona faasino mai e lo tatou Alii ma lo tatou Matai le ala: “O [Ia] sa femaliuai ma faia mea lelei.” ( Galuega 10:38 .) Sa avea moni o Ia ma faaaoao e mulimuli ai—o se faaaoao lava o e ua faatuatua.

O faapena ea i tatou?

(Thomas S. Monson, “An Example of the Believers,” Ensign, Nov. 1992, 98)

1 Timoteo 4:16. O le a le uiga o le faamatalaga a Paulo ina ua ia fai mai, “E faaolaina ai oe e oe lava”?

E ui sa faaaoga e Paulo ia upu “e faaolaina ai oe e oe lava, atoa ma e ua faalogo ia te oe” ( 1 Timoteo 4:16), sa ia molimau mai foi e na o Iesu Keriso lava e mafai ona faaolaina ai i tatou (tagai i le 1 Timoteo 1:15–16 ; 2:5–6). E mafai ona tatou faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso e ala i a tatou taumafaiga ma faamatuu atu ia te Ia e laveai i tatou.

Galuega Faatino Faaopoopo e Aoao Mai Ai

1 Timoteo 6:7–12. O le faalagolago i oa po o le Atua

Faaali atu sina vaegatupe itiiti, ma valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni nai auala e mafai ona faaaogaina ai mo le lelei.

Valaaulia le vasega e faitau le 1 Timoteo 6:7–12 ma faamatala pe aisea latou te manatu ai o le a tuu atu e Paulo lenei lapataiga ma le valaaulia talu ai atonu na ia iloa e mafai ona faaaogaina tupe mo le lelei. Fesili atu pe mafai faapefea ona faatatau upumoni o loo i nei fuaiupu i e mauoa ma e matitiva.

Tuu atu i tagata aoga se taimi e suesue ai tusitusiga paia, ma vaavaai mo fautuaga na tuuina mai e le Alii e faatatau i oa. (O nisi fuaitau e mafai ona aofia ai o le 1 Timoteo 6:17–19 ; Mataio 6:19–21, 24 ; Iakopo 2:17–19 ; Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:7 ; 56:16–17 .)

Valaaulia le vasega e fai se aotelega ma faasoa mai mea na latou aoaoina mai nei mau.

2 Timoteo 1:1–8. O le faatoilaloina o le fefe

Tusi le upu Fefe i le laupapa, ma fai i le vasega e mafaufau pe mafai faapefea ona aafia i tatou e le fefe. Valaaulia tagata aoga e faitau le 2 Timoteo 1:1–8 , ma vaavaai mo se mataupu faavae e mafai ona fesoasoani ia i latou e faatoilalo ai le fefe. Faatalanoa le mataupu faavae ua faapea mai a tatou saili ma le faamaoni ia maua le Agaga e faatasi ma i tatou, e mafai ona tatou faatoilaloina le fefe ma le le maasiasi ai i a tatou molimau ia Iesu Keriso. O fesili e pei o nei e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e malamalama ai i lenei mataupu faavae:

  • E mafai faapefea e le mana faalelagi, alofa, ma le faia o filifiliga lelei tatou te maua e ala i le Agaga ona fesoasoani ia i tatou e faatoilalo le fefe?

  • O a ni auala e mafai ai ona tatou faaali atu ai e faapea tatou te le maasiasi i la tatou molimau ia Iesu Keriso?

  • O anafea na fesoasoani ai le Agaga ia te oe e faatoilalo le fefe pe tuuina atu ia te oe le lototele e te tu mausali ai i lau molimau ia Iesu Keriso?