Seminelí
Ko Hono Ako ʻo e Folofolá


Ko Hono Ako ʻo e Folofolá

Fanongo ki he Leʻo ʻo e ʻEikí ʻi he Folofolá

ʻĪmisi
A row of hands holding scriptures or electronic devices.

Naʻe akonaki ʻa Sīsū ‘o pehē ʻoku fakamoʻoni ʻa e folofolá kiate Ia (vakai, Sione 5:39). ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke haʻu kia Kalaisi pea ʻiloʻi lelei ange Ia ʻi hono ako ‘o e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻaki hono tokoniʻi koe ke fakatupulaki hoʻo ngaahi taukei ako folofolá mo fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ako folofola.

Ko e hā e ʻuhinga ʻoku tau ako ai e folofolá?

Fakakaukauloto ʻoku pehē ʻe ha taha ʻo ho ngaahi kaungāmeʻá, “ʻOku ʻikai ke u maʻu ha taimi ke ako e folofolá koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kehe kotoa pē ʻoku hoko ‘oku ou kau atu ki aí. ʻOku ʻikai pē teitei mahino ia kiate au!”

  • Ko e hā te ke talaange ki ho kaungāmeʻá?

  • Ko e hā mo ha toe ngaahi ʻuhinga kehe ʻe ʻikai ako fakaʻaho ai ʻe he kakaí ʻa e folofolá?

Kau ki he sivi ʻo e ako folofolá. Te ke toki vakai ki hoʻo ngaahi talí ʻamui ange ʻi he kalasí.

Sivi ʻo e ako folofolá

Tali totonu ‘a e fehuʻi takitaha ʻo fakaʻaongaʻi ‘a e meʻafua ko ʻení:

(a) ʻIkai ʻAupito (e) Tātātaha (f) Taimi ʻe Niʻihi (h) Faʻa fakahoko (i) Maʻu Pē

____ ʻOku ou ako fakaʻaho ‘a e folofolá.

____ ʻOku ou sio ki he mahuʻinga hono tuku ha taimi ke ako fakaʻaho ai e folofolá.

____ ʻOku ou ʻiloʻi mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi taukei ako folofola ʻoku tokoni ke mahino kiate au ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he folofolá.

____ʻI heʻeku akó, ʻoku haʻu ki hoku ʻatamaí ha ngaahi fakakaukau naʻe teʻeki ai ke u maʻu kimu‘a.

____ ʻOku ou lekooti ‘a e ngaahi ongo fakalaumālie mo e ngaahi fakakaukau mei heʻeku akó.

Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku lele lelei ʻi hoʻo ako folofolá? Ko e hā ha meʻa te ke mei fakahoko ke lelei ange?

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Russell M. Nelson, ʻo fekumi ki he meʻa te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tuku ha taimi mo ha ivi ki hono ako maʻu pē ʻo e folofolá.

ʻĪmisi
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

ʻI heʻetau feinga ke hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku fie maʻu kelahi ange e taumuʻa ʻo ʻetau feinga kefanongo kiate Iá. ʻOku fie maʻu ha ngāue ʻiloʻi pau mo hokohoko ke fakafonu ʻetau moʻui fakaʻahó ʻaki ʻEne folofolá, ʻEne ngaahi akonakí, mo ʻEne ngaahi moʻoní. …

…Te tau ō nai ki fē ke lavaʻo fanongo kiate Iá?

Te tau lava ʻo ō ki he folofolá. ʻOku nau akoʻi kitautolu kau kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, maʻongoʻonga ʻo ʻEne Fakaleleí, mo e palani lahi ʻo e fiefia mo e huhuʻi ʻa ʻetau Tamaí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga e femoʻuekina fakaʻaho ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá ki heʻetau moʻui fakalaumālié ʻo tautautefito ʻi he ngaahi ʻaho ko ʻeni ʻo e fakautuutu e moveuveú. ʻI heʻetau keinanga fakaʻaho he folofola ʻa Kalaisí, ʻe fakahā mai ʻe he folofola ʻa Kalaisí e founga ke tau tali ʻaki e ngaahi faingataʻa naʻe ʻikai ke tau lavelaveʻiloa te tau fehangahangai mo iá. …

Ko e hā ʻe hoko ʻi hoʻo fanongo, tokanga, mo talangofua moʻoni ange ki he meʻa kuo folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí mo e meʻa ʻokú Ne folofola ʻaki he taimi ní ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá? ʻOku ou palōmesi atu ʻe tāpuekina kimoutolu ʻaki ha mālohi lahi ange ke fepaki mo e ʻahiʻahí, faingataʻá, mo e vaivaí. ʻOku ou talaʻofa atu ha ngaahi mana ʻi hoʻomou nofomalí, feohi fakafāmilí, mo e ngāue fakaʻahó. Pea ʻoku ou palōmesi ʻe tupulaki homou ivi ke ongoʻi e fiefiá neongo ʻo ka fakautuutu e palopalemá ʻi hoʻomou moʻuí.

Russell M. Nelson, “Fanongo kiate Ia,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 89, 90

Tali e ngaahi fehuʻi ʻe ua pe lahi ange ʻi he ngaahi fehuʻi ko ʻení ‘i hoʻo tohinoa akó:

1.

  • Ko e hā naʻá ke ako mei he fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke faitāpuekina ai koe ʻe he Fakamoʻuí ʻi hoʻo ako e folofolá?

  • Ko e hā e ngaahi tāpuaki kuó ke aʻusia lolotonga hoʻo ako maʻu pē ‘a e folofolá?

  • Ko e hā ha meʻa kuó ne tokoniʻi pe ʻe lava ʻo tokoniʻi koe ke ke fakaʻataʻatā maʻu pē ha taimi ke ako ai e folofolá?

ʻE lava fēfē nai ke u fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ngaahi futinoutí?

Ko e founga ʻe taha te ke lava ʻo maʻu ai ha ako folofola ʻoku langaki moʻui angé ko hono ngāue ʻaki ‘a e futinoutí. ʻOku maʻu ʻa e futinoutí ʻi he ngaahi potufolofola pepa ʻi he tafaʻaki ki lalo ʻo e peesí, pea ʻi he ngaahi folofola fakaʻilekitulōniká, ʻaki hono lomiʻi ʻi he mataʻitohi iiki ʻoku tuʻu fakataha mo e ngaahi foʻi lea ʻi he vēsí. ʻOku ʻi he fakamatala ko ʻení ha ngaahi fakafehoanaki ki ha ngaahi veesi kehe, pe meʻangāue tānaki mai ʻe lava ʻo tokoni ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e meʻa ʻoku akoʻí.

ʻĪmisi
A portion of a page from the Bible. Line art for seminary manual

Te ke sio maʻu pē ki he ngaahi fakamatala ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he ngaahi futinouti ʻi he Fuakava Foʻoú. Ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ko hono toe fakaleleiʻi fakalaumālie pe liliu ʻo e Tohi Tapú naʻe fakahoko ʻe Siosefa Sāmita. ʻOkú ne fakafoki mai e ngaahi moʻoni naʻe mole mei he Tohi Tapú pea toe mahino ange ai mo e ngaahi akonaki fakafolofolá. ʻI he ueʻi fakalaumālié, naʻe fakatonutonu ai ʻe he Palōfitá ha ngaahi veesi ʻe 3,400 tupu ʻi he Tohi Tapú, ʻa ia ʻe lava ke maʻu ha konga lahi ʻi he ngaahi futinouti ʻo e tatau ʻo e Tohi Tapu ʻa e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka ʻoku ʻi ai ‘a e ngaahi potufolofola lōloa ange ʻe niʻihi ʻi he fakahokohoko fakamotuʻalea ‘o e Tohi Tapú.

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Luke 2 ʻa e talanoa ʻo hono maʻu ʻe Siosefa mo Mele ʻa e tamasiʻi taʻu 12 ko Sīsuú ʻi he temipalé, hili ia haʻana fekumi kiate Ia ʻi ha ʻaho ʻe tolu (vakai, Luke 2:40–45). Ko e Luke 2:46 ko ha sīpinga ia ʻoku fakamahinoʻi ai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻi he potufolofolá. ʻOku toe tokoni foki ke ʻai ʻa e ʻuhingá ke tatau mo e meʻa ʻoku akoʻi ʻi he veesi 47 .

Ako ʻa e Luke 2:46 ʻo ʻikai kau ai ha futinouti, pea kumi ki he meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí.

Toe ako ʻa e potufolofola tatau, kae fakaʻaongaʻi ʻa e futinoutí, ʻo kau ai ʻa e potufolofola ʻoku kamata ʻaki ʻa e “GR” ʻOku ʻuhinga ʻa e “GR” ki he “lea faka-Kalisí (Greek)” ʻa ia ko e lea ia naʻe ʻuluaki hiki ‘aki ʻa e ngaahi fakamatala lahi taha ʻo e Fuakava Foʻoú. ʻOku tokoni ʻa e futinouti ko ʻení ke mahino kiate kitautolu ha toe ʻuhinga ʻe taha ʻo e fakamatala faka-Kalisí.

Answer the following question in your study journal:

2.

  • Naʻe fakatupulaki fēfē ʻe he ngaahi meʻangāue ako folofola ko ʻení ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he vēsí fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí?

Ngaahi taumuʻa ke hoko ʻo tatau ange mo Sīsū Kalaisí

Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo e seminelí ko hono tokoniʻi koe ke ke muimui kia Sīsū Kalaisi pea hoko ko ʻEne ākonga. Ko hono ako maʻu pē ʻo e folofolá, ko e taha ia ʻo e ngaahi founga lelei taha te ke lava ai ʻo hoko ko ha tokotaha muimui mateaki ange ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e taha foki ia ʻo e ngaahi fiemaʻu ki hono maʻu ha maaka ki he seminelí. Te ke lava ʻo ʻeke ki hoʻo faiakó ha fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ki he ako folofolá kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi.

ʻE lava ke faingataʻa ke maʻu ha taimi ke ako fakataautaha ai ‘a e folofolá. Na’e akonaki mai ʻe ʻEletā David A. Bednar ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar, Quorum of the Twelve Apostles official portrait. 2020.

Koe‘uhí ko e fuʻu femoʻuekina ʻetau moʻuí, ʻoku ʻikai feʻunga ‘a e ngaahi fakakaukau taumuʻa leleí mo e “ʻamanaki” pē, ke ma‘u ha taimi ki ha ako folofola ʻoku mahuʻingamālié. ‘Oku fokotuʻu mai ‘e he meʻa kuó u aʻusiá, ʻoku hoko ʻa hono fakataimi-tēpileʻi pau he ʻaho takitaha, ʻi he lahi taha ʻe malavá, ha feituʻu pau ki he akó ke fakatupulaki ai ʻa e ola lelei ʻo ʻetau fekumi mo ako ‘a e folofolá.

(David A. Bednar, “Because We Have Them before Our Eyes,” New Era, Apr. 2006, 6)

Fakakaukau ki he meʻa kuó ke ako mo ongoʻi he ʻaho ní, pea fakakaukau ke toe vakaiʻi hoʻo ngaahi tali ki he siviʻi ʻo e ako folofolá. Fokotuʻu ʻi hoʻo tohinoa akó ha taumuʻa ako folofola. Te ke lava ʻo fokotuʻu ʻeni ko ha taumuʻa fakalaumālie ki he polokalama Fānaú mo e Toʻu Tupú pe faʻu ha taumuʻa makehe. Fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo fokotuʻu hoʻo taumuʻá:

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻilo pe tui ki ai fekauʻaki mo e folofolá? ʻOku fakatupulaki fēfē nai ʻe he meʻa ʻokú ke ʻilo pe tui ki aí, ʻa hoʻo holi ke ako iá?

  • Ko e hā ha ngaahi pole kuó ke fehangahangai mo ia ʻi hoʻo ako folofolá? Te ke ikunaʻi fēfē nai ia?

  • Ko e hā e lahi ʻo e meʻa te ke akó? Ko e fē feituʻu mo e taimi te ke fakahoko ai iá?

3. Hiki hoʻo taumuʻa ako folofolá mo hoʻo palani ki hono fakakakató ʻi hoʻo tohinoa akó.

Fili pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻe lava maʻu mei he ako folofolá?

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā D. Todd Christofferson ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ngaahi tāpuaki ʻoku malava ke maʻu mei he ako folofola.

Te u lava fēfē nai ʻo ako fakalelei ʻa e folofolá?

Naʻe vahevahe mai ‘e ʻEletā D. Todd Christofferson ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e ngaahi fakakaukaú ni ʻo pehē:

ʻĪmisi
Portrait of Elder D. Todd Christofferson. Photographed in March 2020.

ʻI heʻeku pehē “akó”, ʻoku ou ʻuhinga ki ha meʻa ʻoku toe mahulu ange ʻi he laukongá ʻataʻatā pē. Ko e meʻa lelei he taimi ʻe niʻihi ke lau ha tohi folofola ʻi ha vahaʻataimi tukupau ke ʻiloʻi fakalūkufua ʻene fekaú, ka ko e uluí, ʻoku totonu ke ke tokanga lahi ange ki he lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻi he folofolá, ʻi he lahi ʻo e meʻa ʻokú ke lau ʻi he taimi ko iá. ʻOku ou sio atu ʻokú ke faʻa lau ha ngaahi veesi he taimi ʻe niʻihi, pea kiʻi mālōlō ʻo fakalaulauloto ki ai, pea toe lau fakalelei ange ʻa e ngaahi vēsí, pea ʻi hoʻo fakakaukau ko ia ki hono ʻuhingá, mo lotua ke mahinó, pea mo fehuʻi ʻi ho ʻatamaí, mo tatali ki ha ongo fakalaumālié, pea mo hiki ʻa e ngaahi ongo mo e ngaahi fakakaukau ʻoku hoko maí, koeʻuhí ke ke lava ʻo manatuʻi mo ako lahi ange ai. ʻI hoʻo ako ʻi he founga ko ʻení, mahalo he ʻikai te ke lau ha ngaahi vahe pe veesi lahi ʻi ha haafe houa, ka te ke fakaʻataʻatā ai ha potu ʻi ho lotó maʻá e folofola ʻa e ʻOtuá, pea te Ne folofola atu kiate koe.

(D. Todd Christofferson, “When Thou Art Converted,”EnsignpeLiahona, May 2004, 11)

ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻangāue mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe niʻihi ke tokoniʻi koe ke ke ako fakalelei ange ʻa e folofoláʻ ʻa e:

ʻE lava ke maʻu ʻa e ngaahi meʻangāue ko ʻení ʻi he konga ki he “Ngaahi Tokoni ki he Akó” ʻi hoʻo Gospel Library app pe ʻi he fakahokohoko fakamotuʻalea ʻo hoʻo folofola ʻe tolu kuo fakatahaʻí, pe Tohi Tapú:

  • Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, Bible Dictionary, mo e Topical Guide, ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke ako ʻi he tefitó pe kumi ha ngaahi potufolofola fakafekauʻaki, fakaʻuhinga, mo ha ngaahi fakamatala fakaʻuhinga pē.

  • Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, ʻa ia ʻe lava ʻo tokoniʻi koe ke mahino lelei ange ʻa e puipuituʻa fakasiokālafi ʻo e ngaahi fakamatala fakafolofolá.

  • Ko e meʻangāue ki he Ngaahi Tā ʻo e Tohi Tapú, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha ʻū fakatātā ʻo e ngaahi feituʻu ʻi he Fonua Tapú ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke sioloto lelei ange ai ki he ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú.

  • Ko e Fenāpasi ʻa e Ngaahi Ongoongoleleí, ʻa ia ko ha fakahokohoko fakamotuʻalea ia ʻo e feituʻu ke maʻu ai ha ngaahi talanoa kehekehe ʻi he ʻakauni takitaha ʻo e Ongoongoleleí, ʻe tokoni ke fakalahi hoʻo mahino ki he ngaahi meʻa ko ia naʻe hokó.