Seminelí
Loma 6


Loma 6

“Felakaʻi ʻi he Moʻui Foʻou”

ʻĪmisi
Ko ha talavou ʻoku papitaiso ʻi ha faiʻanga papitaiso ʻi ha falelotu ʻi Matakasikā.

ʻOku ʻikai faingofua ke fakavaivaiʻi kitautolu ki he ʻOtuá. Ka ʻoku talaʻofa mai ʻe Sīsū Kalaisi ko e taimi ʻoku tau tuku ai ke mate hotau tuʻunga motuʻa mo fonu angahalá, te Ne foaki mai ha moʻui foʻou, ʻo liliu hotau natulá ke hoko ʻo hangē ko Iá. Naʻe akoʻi ʻe Paula ʻe lava ke tau maʻu ʻa e mālohi liliu ʻo e Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ouau ʻo e papitaisó ke tokoniʻi kitautolu ke tau “felakaʻi ʻi he moʻui foʻou” ( Loma 6:4). ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke fekumi ki ha liliu ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi mo ke ʻiloʻi lelei ange ʻa e taimi ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi liliu ko iá.

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke manatuʻi ʻo kau ki hono papitaisoó koé?

  • Ko e hā ha founga kuó ke liliu fakalaumālie ai talu mei hono papitaiso koé?

Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke ke fakalaulauloto ai ki hoʻo fakalakalaka fakalaumālié. Te ke lava ʻo fehuʻi loto pē kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko e “ʻOku tupulaki nai ʻeku tuí mo hoku vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?” pe “ʻOku tokoniʻi fēfē nai ʻe he meʻa kuó u ako fekauʻaki mo hoku Fakamoʻuí ʻa hoku ʻulungāngá mo ʻeku ngaahi tōʻongá?” ʻI hoʻo ako ʻa e Loma 6, fakalaulauloto pe ʻokú ke hoko ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí pea mo e founga te Ne lava ʻo tokoniʻi ai koe ke hokohoko atu ai hoʻo tupulakí pea hoko ʻo hangē ange ko Iá.

ʻOku fakataipe ʻe he papitaiso ʻi he fakaukú ʻa e maté mo e toetuʻú

Ko ha taukei mahuʻinga ʻa hono ako ke ʻiloʻi mo mahino ʻa e ngaahi fakataipe ʻi he folofolá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ʻa e fakataipe ʻo e papitaiso ʻi he fakaukú ke tokoni ke mahino ki he Kāingalotu ʻi Lomá kuo pau ke tau siʻaki ʻetau moʻui motuʻa mo faiangahalá, kae lava ke liliu kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi mo foaki mai ha moʻui foʻou ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí.

Lau ʻa e Loma 6:3–8, ʻo kumi ki he ngaahi fakataipe ʻe lava ke ne akoʻi lahi ange kiate koe fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. Mahalo ʻe tokoni ke ʻiloʻi ʻoku pehē ʻa e Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻo e veesi 7 “He ko ia oku maté, kuo movete ia mei he agahalá.” (ʻi he Loma 6:7).

  • Fakatatau ki he Loma 6:3–8, ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻalu hifo, tanu ʻi lalo, mo e ʻalu hake mei he vai ʻo e papitaisó maʻatautolú?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni naʻe fai ʻi Sānuali 2018

ʻOku hanga ʻe he ngaahi ouau mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ʻo fakataipe ʻa e Fakaleleí. Ko e papitaiso ʻi he fakaukú, ko ha tatau ia ʻo e pekia, telio, mo e Toetuʻu ʻa e Huhuʻí.

(Russell M. Nelson, “The Atonement,” Ensign, Nov. 1996, 35)

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē nai ʻa e Loma 6:4 ko ha fakamatala ʻo e moʻoní?

Ko e founga ʻeni ʻe taha ke fakamatalaʻi fakanounou ai ʻa e Loma 6:4: Te tau lava ʻo liliu pea “felakaʻi ʻi [ha] moʻui foʻou” ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “felakaʻi ʻi he moʻui foʻoú”? (Loma 6:4).

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai naʻá ke lava ʻo felakaʻi ʻi he moʻui foʻou ʻo fakafou ʻi he Fakamoʻuí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku finangalo ai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke tau felakaʻi ʻi [ha] moʻui foʻoú?

Hangē ko hono lekooti ʻi he veesi 5–6, naʻe akoʻi ʻe Paula ʻoku tuʻunga ʻi he fuakava mo e ouau ʻo e papitaisó, ko “hotau tangata motuʻá” ʻoku “tāmateʻi fakataha mo [Sīsū Kalaisi]” pea “fakaʻauha ʻa e sino ʻo e angahalá, koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau toe tauhi ʻa e angahalá.”

Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke ke fakalaulauloto ai ki he ngaahi angahala pe ngaahi vaivai ʻokú ke fefaʻuhi mo ia ʻokú ke loto ke toʻo mei hoʻo moʻuí. Te ke toe vakai ki he ngaahi fakakaukaú ni ʻamui ange ʻi he lēsoni ko ʻení.

Ko e hā ha ngaahi liliu ʻe lava ke u fakahoko?

  • Ko e hā ha faʻahinga liliu ʻokú ke pehē ʻoku faingofua ke fakahoko? Ko e ngaahi meʻa fē ʻoku faingataʻá?

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ʻa e sīpinga ʻo hono ikunaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e maté mo e angahalá ke akoʻi kitautolu te tau lava foki ʻo ikunaʻi ʻetau ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻiate Ia. Lau ʻa e Loma 6:9–14, ʻo kumi ki he founga naʻe fakafekauʻaki ai ʻe Paula ʻa e pekia mo e Toetuʻu ʻa Kalaisí ki he founga te tau lava ai ke ikunaʻi ʻa e angahalá.

1. ʻE ala tokoni atu ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke mahino kiate koe ʻa e ngaahi veesi ko ʻení. Tali ha fehuʻi ʻe ua pe lahi ange ‘o e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa akó:

  • Hangē pē ko e “pekia tuʻo taha pē ʻa Sīsū Kalaisi ki he angahalá” (veesi 10), ʻoku tuʻo taha pē hono papitaiso kitautolú ke fakamolemoleʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá. Neongo ia, ka te tau lava ʻi he uike kotoa pē ʻo fakafoʻou ʻetau tukupā ke “felakaʻi ʻi [ha] moʻui foʻoú” (veesi 4) ʻaki ʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití. ʻOku tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he ouau fakauike ko ʻení ke ke fakahaaʻi hoʻo ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paula ʻi he kupuʻi lea “lau ʻa kimoutolu ko e mate moʻoni ki he angahalá, ka ko e moʻui ki he ʻOtua ʻi hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí”? (veesi 11).

  • Ko e hā ka fili ai ha tokotaha kei talavou ke muimui ki he faleʻi ʻa Paulá ʻoku lekooti ʻi he veesi 12? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono moʻui ʻaki ʻa e founga ko ʻení?

  • ʻOku ʻuhinga ʻa e ngaahi foʻi lea ngaahi kupuʻi sinó ʻi he veesi 13 ki he ngaahi kongokonga hotau sinó. Te ke fakaʻaongaʻi fēfē nai ho nimá, vaʻé, ʻulú, mo e lotó ko ha meʻangāue ʻaki ʻi he māʻoniʻoni ki he ʻOtuá”? (veesi 13).

  • ʻOku pehē ʻi he Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻo e konga ʻuluaki ʻo e veesi 14, “He koeʻuhí ʻe ʻikai pule‘i ʻa kimoutolu ʻe he agahalá” (ʻi he Loma 6:14). ʻOku hoko fēfē nai ʻa e muimui ki he ngaahi akonaki naʻe lekooti ʻi he veesi 11–13 ke lava ʻo maʻu ai ʻa e talaʻofa ʻoku ʻomi ʻi he veesi 14?

ʻE lava ke fakatauʻatāinaʻi koe mei he angahalá

Lau ʻa e Loma 6:16–18, 22–23, ʻo kumi ki he ngaahi tāpuaki ʻo e felakaʻi ʻi he moʻui foʻoú.

2. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē nai ʻe Paula ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e felakaʻi ʻi he moʻui foʻoú?

  • ʻI hoʻo hokohoko atu ke feinga ke ikunaʻi ʻa e angahalá ʻia Kalaisí, ʻokú ke pehē ko e hā ʻa e fōtunga mo e ongo ʻo e moʻui foʻou ʻia Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ke laka ai ʻi he moʻui foʻoú ʻo kamata ʻi he ʻaho ní?

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko e hā ha ngaahi founga te u lava ai ʻo liliú?

Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Peki Kuleiveni, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí, ʻo pehē:

ʻĪmisi
Sisitā Lepeka C. Kuleiveni, tokoni ua ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Kau Finemuí. Tā fakaʻofisiale ʻi ʻOkatopa 2018.

Ko e meʻa pē ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí meiate kitautolu takitaha ko ha liliu ʻo e lotó. Ko e liliu ko ia ʻo e lotó ʻokú Ne kolea meiate kitautolú ʻoku ʻikai koeʻuhí ko ʻEne leleí, ka maʻatautolu. …

Hili ʻa e fanongo ʻa e kakaí ki he ngaahi lea naʻe lea ʻaki ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, naʻe kalanga ʻa hono kakaí ʻo fakahā kuo liliu honau lotó ʻo pehē, “Koeʻuhi ko e Laumālie ʻo e ʻEiki Māfimafí, ʻa ia kuo fakatupu ha fuʻu liliu lahi ʻi loto ʻiate kimautolu, … [ʻoku] ʻikai ai te mau toe maʻu ha holi ke faikovi ka ke failelei maʻu ai pē” [Mōsaia 5:2]. ʻOku ʻikai pehē ʻe he folofolá ia naʻa nau hoko ʻo haohaoa ʻi he taimi pē ko iá; ka naʻe fakatupu ʻe heʻenau loto-holi ke liliú ke nau ngāue. Naʻe ʻuhinga ʻa e liliu honau lotó ko hono liʻaki ʻa e tangata pe fefine fakakakanó pea fakavaivai ki he Laumālié ʻi heʻenau fāifeinga ke hoko ʻo hangē ange ko Sīsū Kalaisí.

(Becky Craven, “Hokohoko atu ʻa e Liliú,” Liahona, Nōvema 2020, 58)