Seminelí
Loma 4–5


Loma 4–5

Tuí, Ngāué, mo e ʻAloʻofá

ʻĪmisi
Laʻitā ʻo ha taha ʻeti faiva ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi Tapú.

ʻI he tohi ʻa Paula ki he kakai Lomá, naʻá ne feinga ke tokoni ke mahino ki he Kāingalotu Lomá ʻa e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí ʻaki ʻene akoʻi fekauʻaki mo ʻene fehokotaki mo e tuí mo e ngaahi ngāué. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi akonaki ʻa Paulá ke fakaloloto ʻa e mahino ʻoku tau maʻú fekauʻaki mo ʻetau fiemaʻu ʻa e fakamolemolé mo e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí. ʻE tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke fakalahi ʻa e mahino ʻokú ke maʻú mo e houngaʻia ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

Ko e hā ha meʻa te ne fakamoʻui koe?

Fakakaukauloto ʻokú ke fuʻu fieinua ʻi ha toafa pea ʻoku ʻi ai ha foʻi hina vai ʻi he tumutumu ʻo ha moʻunga ʻoku ofi atu. ʻOku mahuʻinga fēfē ʻa e ngaahi meʻá ni takitaha ki hoʻo moʻuí?

1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení pea tā ha fakatātā tatau mo ʻeni ʻi hoʻo tohinoa akó.

  1. Ko hoʻo tui ʻe fakamoʻui koe ʻe he vaí

  2. Ko hoʻo feinga ke aʻu ki he vaí

  3. Ko e vaí ʻiate ia pē

ʻĪmisi
Ko e tā fakatātā ʻo ha tangata vaʻakau ʻokú ne totolo ʻi he toafá ke maʻu ha vai. ʻOku ʻi he ʻatá ʻa e laʻaá mo e kakatisí
  • Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e vaí ko e meʻa pē ia ʻe taha te ne taʻofi koe mei he mate ʻi he fieinuá?

  • Ko e hā ʻoku ʻikai feʻunga ai ʻa e tui ki he vaí mo e feinga ke maʻu ʻa e vaí?

  • ʻOku ngāue fakataha fēfē hoʻo tuí, hoʻo feingá, pea mo e vaí?

ʻE lava ke tokoni atu ʻa e fakatātā ko ʻení ke mahino kiate koe ʻa e ngaahi akonaki ʻa Paula kau ki he founga ʻoku fekauʻaki ai ʻa e tuí, ngāué, mo e ʻaloʻofá ki he fakatonuhiá.

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē nai ʻa e ngaahi foʻi lea ko e tui, ngāue, mo e ʻaloʻofa?

ʻE ala tokoni ke toe vakaiʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ko ʻení ʻi he lēsoni ʻo e Loma 2–3 pe ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

ʻI he kuonga ʻo Paulá, naʻe tui ha kau Kalisitiane Siu ʻe niʻihi naʻe fakamoʻui kinautolu ʻe heʻenau ngaahi ngāué ʻi he talangofua ki he fono ʻa Mōsesé. Naʻe feinga ʻa Paula ke fakatonutonu ʻa e maʻuhala ko ʻení. Lau ʻa e Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻo e Loma 4:16 [ʻi he Loma 4:16].

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he veesi ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻoku fakatonuhiaʻi, pe fakamolemoleʻi ai kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá?

ʻOku akoʻi ʻe Paula ʻi he veesi ko ʻení, ʻoku fakatonuhiaʻi kitautolu ʻi he tui mo e ngaahi ngāue ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

2. Fakahingoa ʻa e fakatātā naʻá ke taá ʻi he founga ko ʻení pea hiki ʻa e tali ki he ongo fehuʻi ko ʻení ʻi lalo ʻi he fakatātaá:

Hiki ʻa e ngaahi foʻi lea tui, ngāue, mo e ʻaloʻofa ʻi he tafaʻaki ʻo e kupuʻi lea mei hoʻo fakatātaá ʻoku tatau mo e foʻi lea takitaha.

  • Ko e hā te ke lava ʻo ako mei hono tala-fakatātaaʻi ko ʻeni ʻo e tuí mo e ngaahi ngāué?

  • Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he talanoa fakatātaá fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí?

Ko e mahino lahi ange fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí

ʻOku fakaʻatā ʻe he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ke fakatonuhiaʻi, pe fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá, pea ʻokú ne tāpuekina foki mo kitautolu ʻi ha ngaahi founga kehe. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e vai fakahaofi moʻuí, ka ʻokú Ne fakamālohia foki ʻetau tuí mo ʻetau ngaahi ngāué kae lava ke tau maʻu ʻa e vaí. ʻE lava ke tāpuekina kitautolu ʻe Heʻene ʻaloʻofá kimuʻa, lolotonga, mo e hili ʻa ʻetau fakamālohia ʻetau tui kiate Iá mo fai ha ngaahi ngāue leleí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻi heʻene kei ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2006. Naʻe uiuiʻi ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he ʻaho 3 ʻo Fēpueli 2008. Laʻitā fakaʻofisiale ʻi he 2008 ʻo fetongi ʻa e tā naʻe faitaaʻi ʻi he 2004.

ʻOku foaki ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻi he kotoaʻetau moʻuí, ʻa e ngaahi tāpuaki fakatuʻasinó mo e ngaahi meʻa-foaki fakalaumālie ko ē ʻokú ne fakalahi hotau iví mo tokoniʻi ʻetau moʻuí. ʻOku fakafoʻou kitautolu ʻe Heʻene ʻaloʻofá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe Heʻene ʻaloʻofá ke tau aʻusia hotau tuʻunga lelei tahá.

(Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá,” Liahona, Mē 2015, 108)

  • ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke ke aʻusia ho lelei tahá?

Lau ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení pea kumi ki ha ngaahi tāpuaki kehe ʻoku fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

  • Ko e hā mo ha toe ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu meia Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi Heʻene ʻaloʻofá?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke aʻusia ai ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí?

  • ʻOku tākiekina fēfē nai heni hoʻo ngaahi ongo kau ki he Fakamoʻuí?

Ko hono fakaafeʻi ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki hoʻo moʻuí

Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni ʻUkitofa ʻa e fakakaukau ko ʻení fekauʻaki mo e founga te ke lava ai ʻo maʻu kakato ange ʻa e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2006. Naʻe uiuiʻi ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he ʻaho 3 ʻo Fēpueli 2008. Laʻitā fakaʻofisiale ʻi he 2008 ʻo fetongi ʻa e tā naʻe faitaaʻi ʻi he 2004.

Ko e ʻaloʻofá ko ha meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá, pea ko ʻetau holi ke talangofua ki he ngaahi fekau takitaha ʻa e ʻOtuá, ko e mafao atu ia hotau nima fakamatelié ke maʻu ʻa e meʻaʻofa toputapú ni mei heʻetau Tamai Hēvaní.

(Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá,” Liahona, Mē 2015, 110)

3. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo fakakaukau ki he ngaahi ola ʻo e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo moʻuí?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakaafea kakato ange ai ʻa e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ki hoʻo moʻuí?

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

Te tau fakahaaʻi fēfē nai ʻetau fiemaʻu ha ʻaloʻofá?

Naʻe ʻeke ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻi heʻene kei ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení fekauʻaki mo ʻetau fiemaʻu ʻa e ʻaloʻofá:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2006. Naʻe uiuiʻi ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he ʻaho 3 ʻo Fēpueli 2008. Laʻitā fakaʻofisiale ʻi he 2008 ʻo fetongi ʻa e tā naʻe faitaaʻi ʻi he 2004.

ʻOku mahino nai kiate kitautolu hotau moʻua ki he Tamai Hēvaní pea tau tautapa ʻaki ʻa e kotoa hotau laumālié ke maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá?

ʻI heʻetau tūʻulutui ke lotú, ʻoku fakataumuʻa nai ia ke fakalau ai ʻa e ngaahi lelei lahi ʻo ʻetau anga māʻoniʻoní, pe ʻoku fai ia ke vete ai ʻetau ngaahi fehalaākí, tautapa ke maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, pea tō mo ha loʻimata ʻo e houngaʻia koeʻuhí ko e palani fakaofo ʻo e huhuʻí?

(Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá,” Liahona, Mē 2015, 109)

Ko e hā ha sīpinga ʻo e ʻaloʻofá ʻoku ngāue ʻi ha moʻui ʻa ha taha?

ʻOku fakatātaaʻi ʻe he vitiō “Faith Journey: When Parents Get Divorced (Fononga ʻi he Tuí: ʻI he Taimi ʻoku Vete Mali ai ʻa e Mātuʻá)” (3:05), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, ʻa e aʻusia ʻa ha fefine ʻa ia naʻá ne ʻilo naʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ke ne tali ʻa e vete mali ʻa ʻene ongomātuʻá.

Loma 4:16. Ko e hā naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻa ʻĒpalahame ko ha sīpinga ʻo e fakatonuhiaʻí?

Ke fakatonutonu ʻa e foʻi fakakaukau ko kinautolu pē naʻe ʻosi kamu mo tauhi ʻa e fono ʻa Mōsesé ʻe lava ke fakamoʻuí, naʻe akoʻi ʻe Paula ne maʻu ʻe ʻĒpalahame ha ngaahi tāpuaki kimuʻa pea toki kamu iá pea ʻi ha ngaahi senituli lahi kimuʻa pea toki foaki mai ʻa e fono ʻa Mōsesé. Naʻe hokohoko atu pē ʻa e faivelenga ʻa ʻĒpalahamé hili ʻene fuakava mo e ʻOtuá mo hono kamú. Ko ia ai, naʻe lava ke fakahaaʻi ʻe Paula naʻe ʻikai fakatonuhiaʻi ʻa e niʻihi fakafoʻituituí ʻi he talangofua ki he fono ʻa Mōsesé ka ʻi he tui mo e ngaahi ngāue ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku fekauʻaki fēfē nai ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá mo e Hinga ʻa ʻĀtamá?

Naʻe akoʻi ʻe Paula ʻi he Loma 5:12–21 ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e Hingá. Koeʻuhí ko e maumaufono ʻa ʻĀtamá, naʻe hoko ai ʻa e angahalá mo e maté ki he māmaní. Ka neongo ia, koeʻuhí ko e “foaki ʻi he ʻofa, ʻi he tangata pē taha, ko Sīsū Kalaisí” (Loma 5:15), te tau lava kotoa ai ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá mo e maté pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku tokoni ʻa e fakamatala ʻa Paula ki he Hingá ke mahino kiate kitautolu ʻa e mālohi tuʻu-ki-muʻa ʻo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke ikunaʻi ʻa e meʻa kotoa pē.