Seminelí
Mātiu 3:13–17, Konga 2


Mātiu 3:13–17, Konga 2

Ko e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻĪmisi
Joseph Smith in the Sacred Grove looking up at the personages of God the Father and Jesus Christ, who have appeared to him.

Naʻe ʻi ai kotoa ʻa e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke fakaloloto e mahino ʻokú ke maʻu ki he mēmipa takitaha ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ʻa ia te ne lava ʻo liliu hoʻo ngaahi fili ʻi he moʻuí.

Ko e hā ʻokú ne tokoniʻi e toʻu tupu ʻo e Siasí ke nau lavaʻi lelei e ngaahi faingataʻá?

Lau ‘a e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Dallin H. Oaks ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻĪmisi
Official Portrait of President Dallin H. Oaks taken March 2018.

Naʻe ʻi ai ha fakamatala [ongoongo] naʻe fakataumuʻaʻaki ‘a e “Lelei taha pē fakafōtunga ʻa e toʻu tupu Māmongá: Naʻe ʻilo ʻi he saveá ne nau tuʻukimuʻa taha pē ʻi hono tokangaʻi ‘enau tōʻonga fakatamaiki.” Naʻe fakaʻosi e fakamatalá ni ʻaki e “Lelei taha pē fakaʻehiʻehi ʻa e kau Māmongá mei he ʻulungaanga ʻe ngali fakatuʻutāmakí, lelei ʻenau akó pea nau maʻu ha ongoʻi fakatuʻamelie ki he kahaʻú.” Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e kau faifakatotolo ne nau ʻinitaviu e konga lahi taha hotau toʻu tupú, “Ne mau sio ki he tafaʻaki kotoa pē pea naʻe mahino ʻaupito: Naʻe tuʻukimuʻa e kau Māmongá.”

(Dallin H. Oaks, “Ngaahi Mātuʻá mo e Fānaú,” Ensign pe Liahona,Nōvema. 2018, 62)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe ala matuʻuaki lelei ai ʻe he toʻu tupu tokolahi ʻo e Siasí ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí?

Fakakaukau ki hoʻo aʻusia ‘aʻau ʻi he moʻuí.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku fakamatalaʻi fēfē koe ʻe he fakamatala ʻa e toʻu tupu naʻe ʻinitaviú?

  1. ʻOku fakamatalaʻi lelei au ʻe he meʻá ni.

  2. ʻOku kiʻi fakamatalaʻi au ʻe he meʻá ni.

  3. ʻOku ʻikai pē ke fakamatalaʻi au ʻe he meʻá ni.

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni ʻOakesi ʻo ne pehē ko e ʻuhinga ʻe taha ʻokú ne ongoʻi ai ʻoku mateuteu ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá koeʻuhí ko e mahino ʻoku nau maʻu ki he palani ʻo e fakamoʻuí mo ʻenau ʻilo ki honau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá (vakai, “Ngaahi Mātuʻá mo e Fānaú,” 62). Naʻá ne toe fakamoʻoni ʻi ha fakatahaʻanga ʻe taha ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official Portrait of President Dallin H. Oaks taken March 2018.

Koeʻuhi he ʻoku tau ʻilo e moʻoni ki he Toluʻi ʻOtuá mo hotau vā fetuʻutaki mo Kinautolú, taumuʻa ʻo e moʻuí, mo e natula ʻo hotau ikuʻanga taʻengatá, ʻoku tau maʻu ai e fakahinohino aofangatukú mo e palani pau ki heʻetau fononga fakamatelié.

(Dallin H. Oaks, “Ko e Toluʻi ʻOtuá pea mo e Palani ʻo e Fakamoʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 103)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tokoni ai e mahino ki he ngaahi moʻoni ko ʻení ki he toʻu tupu ʻo e Siasí ke nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga fakatuʻutāmakí, fai lelei ʻi he akó, pea maʻu ha tōʻonga fakakaukau lelei fekauʻaki mo e kahaʻú?

  • Naʻa mo e lotolotonga ʻo e toʻu tupu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e hā ha ngaahi faingataʻa ʻi he feinga ke ʻiloʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Tuku ha kiʻi taimi ke ke fakakaukau ai ki he meʻa ʻokú ke ʻilo mo mahino kiate koe fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻo e Toluʻi ʻOtuá pea mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate koé. Te ke maʻu ʻa e faingamālie ʻi he lēsoni ko ʻení ke ako lahi ange fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní pea fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻi hoʻo moʻuí ʻi hoʻo ako fekauʻaki mo Kinautolú.

ʻOku akoʻi ʻe he folofolá fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá

1. Kamata ʻa e ngāue ko ʻeni ne vahe atu ke fakahokó ʻi hoʻo tohinoa akó, pea tānaki atu ki ai lolotonga e lēsoní.

Vahevahe ha laʻipepa ki ha kōlomu ʻe tolu pea fakahingoa ʻa e konga ki ʻolunga ʻo e kōlomu ʻuluakí ko e “Tamai Hēvaní,”kōlomu hono uá “Sīsū Kalaisi,”pea kōlomu hono tolú “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní.”Hiki ʻi loto ʻi he kōlomu takitaha ha meʻa ʻe taha pe ua ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e mēmipa ko ʻeni ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Fakakau ha fakamatala nounou ʻo e founga naʻá ke ako ai ʻa e moʻoni takitaha pe ʻuhinga ʻokú ke tui ai ki aí. ʻI he kotoa ʻo e lēsoní, fakaʻaongaʻi ʻa e faingamālie ke tānaki atu ki he ngaahi kōlomu ko ʻení ʻa e meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo e mēmipa takitaha ʻo e Toluʻi ʻOtuá.

Ko e feituʻu ʻe taha ʻi he folofolá te tau lava ai ʻo ako lahi ange fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá ko e taimi naʻe papitaiso ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻe Sione Papitaisó.

ʻĪmisi
John the Bapist baptizing Jesus Christ in the River Jordan. A landscape of trees and mountains is in the background.

Lau fekauʻaki mo e papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí ʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻi he Kosipelí, ʻo kumi e meʻa te ke lava ʻo ako fekauʻaki mo e mēmipa takitaha ʻo e Toluʻi ʻOtuá:

  • Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo e mēmipa takitaha ʻo e Toluʻi ʻOtuá?

ʻOku tokoni ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ke mahino kiate kitautolu ko e mēmipa takitaha ʻo e Toluʻi ʻOtuá ko ha tokotaha mavahe pea ʻoku nau takitaha fakahoko ha fatongia mahuʻinga ʻi heʻetau moʻuí. Hangē ko ʻení, naʻe ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ha sīpinga ʻo hono fai e finangalo ʻo e Tamaí. ʻI he taimi naʻe hoifua ai ʻa e ʻOtuá kia Sīsū Kalaisi ʻi Hono papitaisó, naʻá Ne fakahaaʻi ko ha Tamai Hēvani ʻofa Ia ʻokú Ne fiefia ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai kiate Iá.

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai naʻe hoifua ʻa e Tamai Hēvaní kiate koe ʻi ha meʻa naʻá ke fakahoko? Naʻe kaunga fēfē nai kiate koe hoʻo ʻiloʻi naʻá Ne hoifua ki aí?

Naʻe fakamatala ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) naʻe ʻikai ʻasi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha lupe. Ka naʻe fakahaaʻi ʻe he lupé naʻe ʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe akonaki ‘a Siosefa Sāmita ʻo pehē, “He ʻikai lava ʻo liliu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko ha lupe; ka naʻe ʻoange ʻa e fakaʻilonga ʻo e lupé kia Sione ke fakahā ʻaki hono moʻoni ʻo e ngāué” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 81).

  • Ko e fē ha taimi kuo fakamoʻoniʻi atu ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní kiate koe?

  • Ko e hā ha ngaahi fehuʻi ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e Toluʻi ‘Otuá?

Fili ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení ke tokoni atu ke ke maʻu e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá. ʻI hoʻo akó, kumi foki ha ngaahi founga ʻe lava ke tāpuekina fakataautaha ai koe ʻe he mahino kiate koe ʻa e Toluʻi ʻOtuá.

  1. Fekumi ki he ngaahi fakakaukau tānaki mai ʻi he ngaahi folofolá. Mahalo te ke fie vakai ki he “ ʻOtuá, Toluʻi ʻOtuá ” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá pe “ Toluʻi ʻOtuá ” ʻi he Topical Guide.

  2. Ako e ngaahi akonaki mei he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo lau e lea ʻa Dallin H. Oaks “Ko e Toluʻi ʻOtuá pea mo e Palani ʻo e Fakamoʻuí” (Ensign pe Liahona, Mē 2017, 100–103) pe lea ʻa Jeffrey R. Holland “Ko hono ʻIloʻi ʻo e Toluʻi ʻOtuá” (Ensign pe Liahona, Sānuali 2016, 32–39).

  3. Sio he vitiō “Ko e hā ‘a e Toluʻi ‘Otua?” (7:03) pe “Toluʻi ʻOtuá—ʻOkú Ne ʻAfioʻi Au” (3:01), ʻoku fakatou maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

  • Ko e hā ha ngaahi potufolofola pe ngaahi akonaki naʻa nau tokoniʻi koe ke ke ako lahi ange fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá? Ko e hā e meʻa naʻá ke akó?

  • ʻE tāpuekina fēfē nai ʻe he ʻilo ko ʻení ho vā fetuʻutaki mo Kinautolú?

Fakakaukauloto naʻe kole atu ke ʻinitaviu koe ki ha fakamatala ‘o muimui ‘i he fakamatala naʻe aleaʻi ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí. Naʻe faitohi ha kakai tokolahi ki he ʻētita ko ʻení pea nau fieʻilo ki he ngaahi ʻuhinga naʻe lelei taha ai e toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi heʻenau kei talavoú. ʻOkú ke maʻu ha faingamālie ke ʻoatu ha fakakaukau ki he founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he mēmipa takitaha ʻo e Toluʻi ʻOtuá ʻi Honau ngaahi fatongia fakafoʻituitui kae fekauʻakí. Hangē ko ʻení, mahalo te ke maʻu ha ngaahi aʻusia ʻi hono tali ʻe he Tamai Hēvaní hoʻo ngaahi lotú, mamahi ʻa Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko hoʻo ngaahi angahalá, pe ko hono fakapapauʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní kiate koe. Palani hoʻo talí ʻaki haʻo tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

Tali ‘i hoʻo tohinoa akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻo ʻikai toe siʻisiʻi hifo he uá:

2.

  • ʻOku tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he mēmipa takitaha ʻo e Toluʻi ʻOtuá ke ke matuʻuaki e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui ʻa e toʻu tupú?

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuo nau tokoniʻi koe ke mahino mo ke ʻiloʻi ʻa e kau mēmipa kehekehe ʻo e Toluʻi ʻOtuá?

  • Ko e hā te ke fokotuʻu ange ke fai ʻe he niʻihi kehé ke nau maʻu ai e ngaahi tāpuaki mei he Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Fili pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko e hā ʻoku pehē ai ʻe he folofolá ʻoku “taha” ʻa e Tamaí, ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní kapau ʻoku nau sino mavahevahe mo kehekehe?

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland. Photographed January 2018.

ʻOku tau tui ʻoku hoko ʻa e toko tolu fakalangi ko ʻení ko e Toluʻi ʻOtuá ʻa ia ʻoku nau taha ʻi he taumuʻa, founga, fakamoʻoni pea mo e misiona. ʻOku tau tui ʻoku Nau tatau pē ʻo fonu ʻi he ongo fakaʻotua mo e ‘ofa, fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá, faʻa kātakí, faʻa fakamolemolé mo e huhuʻí. ʻOku ou tui ʻe totonu ke u pehē ʻoku tau tui ʻoku Nau taha ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku mahuʻinga mo taʻengatá tukukehe pē ʻoku ʻikai ke tau tui ʻoku sino pē ʻe taha ʻa e toko tolú ni, ʻa ia ko ha fakakaukau ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku tui ki he Toko Tolu Tapú ka kuo teʻeki ai fakahā mai ia ʻi he folofolá he ʻoku ʻikai moʻoni. …

ʻOku mau fakahoko atu ʻoku mahino mai mei he ngaahi potufolofolá ʻoku mavahevahe ʻa e Tamaí, ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní, sino moʻui fakaʻotua ʻe tolu, pea fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi fakatātā mahino mo pau hangē ko e lotu hūfia ʻa e Fakamoʻuí [vakai, Sione 17 ] …, Ko hono papitaiso ʻi he nima ʻo Sione [vakai, Mātiu 3:13–17 ; Maʻake 1:9–11 ; Luke 3:21–22 ], ko e aʻusia ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú [vakai, Maʻake 9:7 ; Luke 9:35 ], mo e mate fakamāʻata ʻa Sitīvení [vakai, Ngāue 7:55–56 ]—ke fakahingoa atu ha fā pē.

(Jeffrey R. Holland, “The Only True God and Jesus Christ Whom He Hath Sent,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 40–41)

Mātiu 3:16 . Naʻe Hā Nai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha Lupe?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–1844) ʻo pehē:

ʻĪmisi
Half-length frontal portrait of the Prophet Joseph Smith, Jr. Joseph’s head is turned to the side in a three-quarter view, right hand on hip and his left hand holds sheets of papers. He is depicted wearing a dark brown suit and a white shirt and tie.

“Naʻe fokotuʻu ʻa e fakaʻilonga ʻo e lupé kimuʻa ʻoku teʻeki ngaohi ʻa e māmaní, ko ha fakamoʻoni ki he Laumālie Māʻoniʻoní, pea he ʻikai lava ʻa e tēvoló ia ke ʻasi mai ʻi he faka-ʻilonga ʻo e lupé. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha tokotaha, pea ʻoku ʻi he fōtunga ʻo ha tokotaha. ʻOku ʻikai ke ne fakangatangata ia ki he fōtunga ʻo e lupé, ka ʻi he fakaʻilonga ʻo e lupé. He ʻikai ke lava ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ia ʻo liliu ke hoko ko ha lupe; ka naʻe foaki ʻa e fakaʻilonga ʻo e lupé kia Sione ke fakahaaʻi hono moʻoni ʻo e ngāue ko iá, he ko e lupé ko e fakaʻilonga pe fakafofonga ia ʻo e moʻoní mo e haohaoá.