Seminelí
Mātiu 3:1–12; Maʻake 1:1–8


Mātiu 3:1–12; Maʻake 1:1–8

“Mou Teuteu ʻa e Hala ʻo e ʻEikí”

ʻĪmisi
John the Baptist and a woman standing in the river Jordan with a group of people watching in the foreground. Outtakes include John the Baptist helping a woman into the water, and various scenes from a distance and close up.

Kimuʻa pea kamata e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ki he kakaí, naʻe feinga ʻa Sione Papitaiso ke teuteuʻi e niʻihi kehé ke nau tali mo muimui ki he Fakamoʻuí. Te ke fakakaukau ʻi he lēsoni ko ʻení ki he founga kuó ke tali mo muimui ai ki he Fakamoʻuí, ʻa e founga te ke lava ai ʻo tali mo muimui lelei ange kiate Iá, mo e meʻa te ke lava ʻo fai ke teuteuʻi ai e niʻihi kehé ke nau tali mo muimui kiate Iá.

Teuteu kia Sīsū Kalaisi

Fakakaukauloto naʻá ke fakahoko ha fononga mahuʻinga pea naʻe ʻi ai ha ngaahi fakafeʻātungia ʻi he halá. Ko e hā e meʻa te ke faí? Te ke tafoki? Te ke feinga nai ke ʻalu ‘i ‘olunga pe takai ʻiate kinautolu? Te ke feinga nai ke toʻo ʻa e ngaahi fakafeʻātungiá kiate kinautolu ʻoku muimui mai ʻiate koé? Fakakaukauloto ʻokú ke ʻiloʻi ha taha naʻe haʻu kimuʻa ʻiate koe peá ne ʻosi toʻo ha konga lahi ʻo e ngaahi fakafeʻātungia faingataʻa tahá.

  • Te ke ongoʻi fēfē nai kiate kinautolu naʻa nau teuteu ʻa e halá maʻaú?

Te ke ako he ʻahó ni fekauʻaki mo Sione Papitaiso, ʻa ia ko hono misioná ke teuteuʻi e kakaí ke nau tali mo muimui ki he Fakamoʻuí (vakai, Luke 1:17).

  • Ko hai kuó ne tokoniʻi koe ke ke tali mo muimui ki he Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí?

  • Ko hai ʻokú ne lolotonga teuteu ʻa e halá maʻá e Fakamoʻuí ke lahi ange ʻene ʻi hoʻo moʻuí?

  • Ko e hā ha meʻa kuó ne tokoniʻi koe ke ke tali mo muimui ki he Fakamoʻuí?

ʻI hoʻo ako e lēsoni ko ʻení, fakakaukau ki ha faʻahinga fakafeʻātungia pē ʻoku mou kei fehangahangai mo ia mo e niʻihi kehé ʻi hono tali mo muimui kiate Iá, pea ko e hā te ne tokoniʻi koe pe ko kinautolu ke ikunaʻi e ngaahi fakafeʻātungia ko ʻení.

Talateu ki he Kosipeli ʻa Maʻaké mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sione Papitaisó

Naʻe kamata ʻe Maʻake ʻene Kosipelí ʻaki e fakamatala kia Sione Papitaisó. Naʻe ʻikai ko ha ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisi ʻa Maʻake ʻo hangē ko Mātiu pe ko Sioné, ka ko ha papi ului ia kimui ange. Mahalo naʻe hiki ʻe Maʻake ʻene Kosipelí ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e ʻAposetolo ko Pitá. Naʻe tohi ʻe Maʻake ʻi heʻene Kosipelí ki ha haʻofanga senitaile peá ne fakamamafaʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻo lahi ange ʻi he meʻa naʻá Ne folofola ʻakí.

Lau ʻa e Maʻake 1:1–8, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe Sione Papitaiso naʻe tokoni ki hono teuteuʻi e niʻihi kehé ke nau tali mo muimui kia Sīsū Kalaisí.

Ngaahi meʻangāue ki he ako folofolá.

ʻE lava ke fakatupulaki hoʻo akó ʻe ha ngaahi meʻangāue mo ha ngaahi founga ako lahi. Ke fakatupulaki hoʻo ako e ngaahi fakamatala fakafolofolá, feinga ke ke sio ki he fakamatala tatau mei he kau faʻu tohi kehekehe ʻo e Kosipelí.

ʻE lava ke tokoni ʻa e laukonga fekauʻaki mo e meʻa tatau naʻe hoko ʻi he ngaahi fakamatala kehekehe ʻo e Kosipelí ki hoʻo akó. Lau ʻa e Mātiu 3:7–12, ʻo kumi ki ha toe ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sione Papitaisó. ʻI he kuonga ʻo e Fakamoʻuí, naʻe fakaʻau ke hīkisia ʻaupito ʻa e tokolahi ʻo e kau ʻIsileli ʻo e fuakavá pea nau tafoki mei he ngaahi akonaki ʻa Sihová. Naʻe tui ha niʻihi naʻe feʻunga pē ‘a ‘ete hoko ko e hako ʻo ʻĒpalahamé ke fakahaofi ai kinautolu (vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 3:36 [ʻi he Bible appendix] mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Luke 3:8 [ʻi he Luke 3:8, futinouti d).

1.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe Sione Papitaiso ke tokoni ki hono teuteuʻi ʻo e kakaí ke nau tali mo muimui ki he Fakamoʻuí?

  • Ko e hā mo ha toe ngaahi fakakaukau naʻá ke maʻu mei hono ako foki e fakamatala ʻa Mātiu kau kia Sione Papitaisó?

  • Ko e hā ha fakamoʻoni kuó ke mamata ai ʻi hotau kuongá ni ʻoku kei feinga ʻa e Tamai Hēvaní ke teuteuʻi e kakaí ke nau tali mo muimui ki he Fakamoʻuí?

Ko hono tali ʻo e Fakamoʻuí mo hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau tali Iá

Fakahoko ha taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení. Fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo tali kakato ange mo muimui ki he Fakamoʻuí mo tokoni ke teuteuʻi e niʻihi kehé ke nau fai e meʻa tatau.

2. Feinga ke ʻiloʻi e ʻekitivitī naʻá ke filí pea lekooti hoʻo ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻoku fekauʻaki mo iá.

ʻEkitivitī A: Faʻu Tohinoa

Fakakaukau pea lekooti ʻi hoʻo tohinoa akó ha ngaahi aʻusia kuo nau tokoniʻi koe ke ke tali mo muimui ki he Fakamoʻuí. Fakakaukau ke fakakau ʻa e meʻa kuó ne tokoniʻi koe ke ke tui kia Sīsū Kalaisí pea tukupā lahi ange ke moʻui ʻaki ʻEne ngaahi akonakí. Hili ia pea tali leva e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe ala fakaafeʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní ke ke fakahokó ke ke tali mo muimui lahi ange ai kia Sīsū Kalaisi ʻi he kahaʻú?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo fai ke tokoniʻi ai e niʻihi kehé ke nau tali mo muimui kia Sīsū Kalaisi?

ʻEkitivitī E: Fekumi ʻi he konifelenisi lahí

Fakamanatu e meʻa naʻá ke ako ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuitahá. Kapau ʻe lava, toe vakaiʻi ha lea konifelenisi lahi ʻe taha pe ua, ʻo kumi ha ngaahi pōpoaki ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke tali kakato ange mo muimui ai kia Sīsū Kalaisi.

  • Ko e hā kuo akoʻi mai kimuí ni ʻe he kau palōfita ʻo onopōní ke tokoniʻi koe ke ke tali kakato ange mo muimui ki he Fakamoʻuí?

  • Te ke fakaʻaongaʻi fēfē nai ha taha ʻo ʻenau ngaahi akonakí ʻi hoʻo moʻuí pe vahevahe ia mo e niʻihi kehé?

ʻEkitivitī F: Fakatotolo ʻi he Folofolá

Fakaʻaongaʻi ʻa e folofolá ke mahino lelei ange ʻa e founga naʻe tataki ai ʻa e niʻihi kehé ke nau tali mo muimui ʻia Sīsū Kalaisí. Hangē ko ʻení,ʻe lava ke ke ako ʻa e ngaahi sīpinga ako ʻi he Tohi ʻa Molomoná hangē ko e ʻĪnosi 1:2–8 ; Mōsaia 5:1–2, 5 ; ʻAlamā 22:17–18, 22–23 ; pe Hilamani 5:28–30, 40–42 .

  • Ko e hā naʻá ke ako mei he ngaahi potufolofola kuo ke akó?

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he ngaahi fakakaukau ko ʻení ke ke tali kakato ange mo muimui ki he Fakamoʻuí, pe tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fai e meʻa tatau?

Fili pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko hai ʻa Maʻake?

Naʻe ʻikai kau ʻa Maʻake (naʻe ui foki ko Sione Maʻake) ʻi he kau fuofua ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ka naʻá ne ului kimui ange mo ngāue vāofi mo e tokolahi ʻo e Kau ʻAposetolo ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku lave ʻa Pita ki ai ko “Maʻake ko hoku foha” ( 1 Pita 5:13), ‘o mahino mai ai hona vā fetuʻutaki vāofí. ʻOku ngalingali naʻe hiki ʻe Maʻake ʻene Kosipeli nounoú ki he kakai Lomá, ngaahi puleʻanga senitaile kehé, mo e kau ului foʻou ki he tui faka-Kalisitiané. Naʻe ngāue foki ʻa Maʻake mo Paula ʻi ha vahaʻataimi ʻi he fuofua fononga fakafaifekau ʻa Paulá (vakai, Ngāue 12:25).

Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku makehe ai ʻa e tohi ʻa Maʻaké?

ʻOku kamata fakafokifā mo mālie ʻa e Kosipeli ʻa Maʻaké pea hokohoko toʻotoʻo konga lalahi ai pē ʻi hono fakamatalaʻi vave e ngaahi meʻa naʻe hokó. Naʻe toutou ngāue ʻaki ʻe Maʻake ʻa e lea ko e leva (straightway)mo e taimi pē ko iá (immediately), ‘o fakavaveʻi ʻaki hono fakamatalaʻí.ʻOku kau ʻi he ngaahi kaveinga mahuʻinga ʻi he tohi ʻa Maʻaké ʻa e ngaahi fehuʻi pe ko hai ʻa Sīsū pea ko hai ʻoku mahino ki ai Hono tupuʻangá, kae pehē foki ki he fatongia ʻo e ākongá ko ha tokotaha kuo pau ke ne “toʻo ʻene kavengá ʻo muimui [kia Sīsū]” ( Maʻake 8:34). ʻIkai ko ia pē, ka ko e Kosipeli pē ʻa Maʻaké ʻoku hā ai ʻa e talanoa fakatātā ʻo e tenga ʻoku tupu ʻiate ia peé (vakai, Maʻake 4:26–27), ko hono fakamoʻui ʻo ha tokotaha naʻe [telinga] tuli ʻi he potu fonua Tikapolisí (vakai, Maʻake 7:31–37), pea mo e fakaʻā ʻo ha tangata kui ʻi Petesaitá (vakai, Maʻake 8:22–26).

Māʻake 1:8 . Ko e hā ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Naʻe fakahā ʻe Sione Papitaiso te ne papitaiso ʻaki ʻa e vai ka ko Sīsū te ne “papitaiso … ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” ( Maʻake 1:8). ʻOku ʻuhinga ʻa e papitaiso ko ʻeni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e afí ki he ola ʻo e hilifakinima hili ʻa e papitaisó, pea maʻu ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku fakamaʻa mo fakahaohaoaʻi leva kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē ko e mālohi fakamaʻa mo fakahaohaoaʻi ʻo e afí.

Mātiu 3:7 . Ko hai ʻa e kau Fālesí mo e kau Sātusí?

Ko e kau Fālesí ko ha kau mēmipa kinautolu ʻo ha kulupu fakalotu ʻo e kau Siú naʻa nau pōlepole ʻi hono tauhi pau ʻa e fono ʻa Mōsesé. Naʻa nau faʻa holoki ʻa e tui fakalotú ke fakatefito ʻi hono tauhi ʻa e ngaahi tōʻonga ʻulungaanga kehekehe. Ko e kau Sātusí ko ha kakai Siu tuʻumālie kinautolu ne nau maʻu ha ivi tākiekina mahuʻinga ʻi he tui fakalotú mo e fakapolitikalé. Naʻe ʻikai ke nau tui ki he tokāteline ʻo e toetuʻú. Naʻe fakatou hē ʻa e ongo kulupu ko ʻení mei he taumuʻa totonu ʻo e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tokolahi honau kau mēmipa naʻa nau taʻe fie tali ʻa e pōpoaki ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ko Sione Papitaisó.

Mātiu 3:12 . Ko e hā e ʻuhinga mo e fakataipe ʻo e ī, hahaʻanga, uite, mo e kafukafu?

Ko e “ī” ʻoku ʻuhinga ki ai ʻi he Mātiu 3:12 ko ha ī sivi mo tapili naʻe faʻa ngāue ʻaki ke puhiʻi e uité ki he ʻeá. … ʻE ngangana ʻa e uité ki he kelekelé kae puhiʻi ʻa e kafukafú naʻe maʻamaʻa angé ke mamaʻo. Naʻe fakatahatahaʻi leva ʻa e uité ki ha fale tukuʻanga uite pe feleoko, pea tutu leva ʻa e kafukafú ʻaki ʻa e afi. Naʻe akoʻi ʻe Sione Papitaiso, ʻe fakamavahevaheʻi ʻe he Fakamoʻuí, ʻa ia ʻe hoko mai ʻiate iá, ʻa e kau tuí mei he kau taʻetuí ʻi he founga tatau naʻe fakamavahevaheʻi ʻaki ʻa e uité mei he kafukafú.

(Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó ʻi he Fuakava Foʻoú [2018], ChurchofJesusChrist.org)