Seminelí
Mātiu 26:36–46; Luke 22:39–46, Konga 2


Mātiu 26:36–46; Luke 22:39–46, Konga 2

ʻE Lava Fēfē ke Tākiekina ʻEku Moʻuí ʻe he Mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní?

ʻĪmisi
Painting portraying Jesus Christ lying on the ground in the garden of Gethsemane. A ray of light is coming through the trees.

Ko e fika ua ʻeni ʻo ha lēsoni konga ua fekauʻaki mo e mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní pea mo hono mahuʻinga fakatokāteliné. Naʻe toʻo ʻe Sīsū Kalaisi kiate Ia ʻetau ngaahi angahalá, mamahí, mahamahakí, mo e ngaahi vaivaí, ko ha konga ia ʻo ʻEne Fakaleleí. Koeʻuhí ko ʻEne feilaulau fakaleleí, ʻokú Ne lava ai ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ha fiemaʻu lahi ange ʻa e mālohi mo e tokoni ʻe lava ke ʻoatu ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí.

Ko e hā naʻe pau ke fuʻu mamahi lahi ai ʻa Sīsū Kalaisí?

Fakakaukauloto ki he tūkunga ko ʻení:

Kuo fie ʻilo lahi ange ho kaungāmeʻa ko Senitelá ki he Siasí ʻi he ngaahi māhina siʻi kuohilí. Kuó ne fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ʻi homou ʻapí ke ako lahi ange fekauʻaki mo e ongoongoleleí pea kuo tuʻo lahi ʻene kau atu ki hono ako ʻo e folofolá mo homou fāmilí. ʻI ha efiafi ʻe taha, hili hono ako ʻe Senitela e ngaahi meʻa naʻe hoko fekauʻaki mo e mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní, naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā naʻe pau ke fuʻu mamahiʻia lahi pehē ai ʻa Sīsuú?”

  • Te ke tali fēfē ki he fehuʻi ‘a Senitelá?

Fakakaukau ki hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. ʻI hoʻo fakakaukau ki Heʻene feilaulau fakaleleí, ko e hā haʻo ngaahi fehuʻi? ʻOku liliu fēfē hoʻo ngaahi ongo kiate Iá ʻi hoʻo ʻiloʻi naʻá Ne mamahi maʻaú?‘I he lēsoni kimuʻá (“Mātiu 26:36–46; Luke 22:39–46, Konga 1”) naʻe fakamamafaʻi ʻe ha ngaahi fakaikiiki lahi ʻo e mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní. Tuku ha kiʻi taimi ke ke toe ako ai ʻa e Mātiu 26:36–39 mo e Luke 22:41–44 . Kumi ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea pau, kau ai ʻa kinautolu kuó ke ʻosi laineʻí, ʻoku mahuʻingamālie kiate koe fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻá Ne aʻusia ʻi Ketisemaní.

Ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e fakahā fakaonopōní ke mahino lelei ange ʻa e mamahi ʻa e Fakamoʻuí

Ka ne taʻeʻoua e tāpuaki ʻo e fakahā fakaeonopōní naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Samita fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí, ʻe lahi ha ngaahi meʻa he ʻikai mahino kiate kitautolu fekauʻaki mo e mamahi ʻa Sīsū Kalaisí, ʻi Ketisemani mo e kolosí fakatouʻosi, ko ha konga ʻo ʻEne Fakaleleí pea mo e ʻuhinga naʻá Ne mamahi ai ʻi he ngaahi meʻá ni.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:16–19, ʻo fekumi ki he folofola ʻa Sīsū Kalaisi fekauʻaki mo ‘Ene mamahí.

  • Ko e hā naʻe tokoni atu ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ke mahino kiate koe fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe mamahi lahi ai ʻa Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ʻoku tokoni atu ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ke mahino kiate koe fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate koé?

Lau ʻa e ʻAlamā 7:11–13, pea fakakakato ʻa e tēpile ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó. ʻE ala tokoni ke ʻiloʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea tokoniʻi ʻi he veesi 12 ke “ʻoatu ha fakafiemālie pe tokoni” (Dallin H. Oaks, “Fakamālohia ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 61).

Ko e hā naʻe mamahi pe toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Iá?

Ko e hā ʻoku lava ke fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi maʻatautolu koeʻuhí ko ʻEne Fakaleleí?

  • Ko e hā naʻá ke ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa naʻe mamahi ai ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e ʻuhinga naʻá Ne mamahi aí?

  • ʻOku tāpuekina fēfē kitautolu takitaha ʻe he ngaahi mamahi ʻa e ʻEikí ʻi Ketisemaní?

Ko e moʻoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako mei he ʻAlamā 7:11–13 naʻe mamahi Sīsū Kalaisi ke fakahaofi kitautolu mei he angahalá mo e maté pea ke tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e matelié. Mahalo te ke loto ke tohi e moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo folofolá. ʻE lava foki ke ke hiki ʻa e moʻoni ko ʻení mo hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó.

  • Ko e fē ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku hiki ʻi he kōlomu hono ua ʻo hoʻo tēpilé ʻe ʻuhingamālie taha kiate koe ke ke aʻusia he taimi ní? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e fē nai ha taimi kuó ke aʻusia ai ʻa e ʻamanaki lelei, nonga, fiemālie, pe mālohi ʻe lava ke ke maʻu ʻo fakafou ʻi he ngaahi mamahi fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?

   

Ke ako lahi ange fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke faitāpuekina ai ʻe he Fakamoʻuí ʻetau moʻuí koeʻuhí ko ʻEne Fakaleleí, ako ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ʻa e kau taki hotau Siasí ʻi he konga ʻo e “Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?” ʻa ia ʻoku ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoni ko ʻení.

1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā kuó ke ako pe ongoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻokú ke fie manatuʻí?

  • Ko e hā ha meʻa kehe te ke fakahoko ʻi ha founga kehe koeʻuhí ko e meʻa naʻá ke ako pe ongoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí?

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke kaunga ai ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí?

Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
Official Portrait of President Dallin H. Oaks taken March 2018.

Ko e faingamālie ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá ko e tefitoʻi ʻuhinga ia ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. …

Naʻe kātekina ʻe hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí ha mamahi ʻoku ʻikai taʻefaʻalaua, koeʻuhí ke ne hoko ai ko ha feilaulau ki he angahala ʻa e taha matelie kotoa ʻe fakatomalá. Naʻe foaki ʻe he feilaulau fakaleleí ni ʻa e lelei taupotú, ʻa e lami haohaoa taʻe-hano-melé, ko e fetongi e kovi fulikivanu taupotú, ko e angahala ʻa māmani kotoá. Naʻá ne fakaava ʻa e matapā kiate kitautolu takitaha ke fakamaʻa ʻetau angahala fakafoʻituituí kae lava ke fakahū atu kitautolu ki he ʻao ʻo e ʻOtua, ko ʻetau Tamai Taʻengatá. ʻOku ʻatā ʻa e matapā kuo fakaavá ni ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.

(Dallin H. Oaks, “Ko e Hā Kuo Fai ʻe Hotau Fakamoʻuí Maʻatautolú?,” Liahona, Mē 2021, 76)

ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Dale G. Renlund of the Quorum of the Twelve Apostles, January 2016.

ʻI he ngaahi tūkunga taʻetotonú, ko e taha hotau ngaahi fatongiá ke falala “ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku taʻe-fakafiemālie ʻi he moʻui ní, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.” [Malangaʻaki ʻeku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino Ki he Ngāue Fakafaifekaú (2018), 52]. Naʻe ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e māmaní pea “fakaleleiʻi” ʻa e taʻetotonu kotoa pē. Koeʻuhí ko Ia, te tau lava ʻo maʻu ʻa e melinó ʻi māmani pea loto-toʻa. Kapau te tau fakaʻatā ʻa Sīsū Kalaisi, te Ne fakatapui ʻa e taʻetotonu [ʻoku fai kiate kitautolú] ke hoko ko ha tāpuaki. He ʻikai ngata pē ʻi Heʻene fakafiemālie mo fakafoki ʻa e meʻa naʻe molé; ka te Ne fakaʻaongaʻi foki ʻa e taʻetotonú maʻa ʻetau leleí.

(Dale G. Renlund, “Taʻetotonu Fakatupu Loto-Lili,” Liahona, Mē 2021, 43)

ʻEletā ʻUlise Soālesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Ulisses Soares, Quorum of the Twelve Apostles official portrait.

‘Oku ou fakamoʻoni atu ʻi he ʻetau fakatomala fakamātoato mei he ʻetau ngaahi angahalá, ʻoku tau fakaʻatā ai e feilaulau fakalelei ʻa Kalaisí ke hoko ko e konga ʻaonga taha ia ʻi heʻetau moʻuí. Te tau tauʻatāina ai mei he pōpula ʻo e angahalá, ʻo maʻu e fiefia ʻi heʻetau fononga fakamāmaní, pea feʻunga ke maʻu e fakamoʻui taʻengatá, ʻa ia naʻe teuteu mei hono tanupou ʻo e māmaní maʻanautolu kotoa pē ʻoku tui kia Sīsū Kalaisí pea haʻu kiate Iá.

(Ulisses Soares, “Sīsū Kalaisi: Ko e Tauhi ʻo Hotau Laumālié,” Liahona, Mē 2021, 83)

ʻEletā Maikolo Sione U. Tei ʻo e Kau Fitungofulú:

ʻĪmisi
Official Portrait of Elder Michael John U. Teh. Photographed in 2015. Background replaced in March 2017.

‘E tokoni ʻa hono maʻu ha mahino lahi ange ki hono fakaʻaongaʻi fakataautaha mo fakafoʻituitui e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ki he ʻetau ʻiloʻi Iá. ʻOku faʻa ʻi ai e taimi ʻoku faingofua ange ke tau fakakaukau mo lea ʻaki fakalūkufua e Fakalelei ʻa Kalaisí ʻo ʻikai ke fakatokangaʻi hono mahuʻinga fakataautaha ki heʻetau moʻuí. ʻOku taʻe-fakangatangata mo taʻengata e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea ʻoku mākupusi kotoa ʻe hono maaukupú mo e lolotó ʻa e ngaahi ola fakataautaha mo fakafoʻituituí. ʻOku maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mālohi ke fakamaʻa, fakamoʻui, mo fakamālohia fakataautaha kitautolu, koeʻuhi ko ʻEne feilaulau fakaleleí.

(Michael John U. Teh, “Ko Hotau Fakamoʻui Fakatāutahá,” Liahona, Mē 2021, 99)

Sisitā Leina I. ʻĀpeto, naʻe tokoni kimuʻa ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá:

ʻĪmisi
Official Portrait of Sister Reyna Aburto. Photographed in 2017.

ʻOku lava ʻi he Fakalelei huhuʻi mo e Toetuʻu nāunauʻia ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo fakamoʻui e loto kuo kafó, fakanonga e mamahí, pea lava mo e loto-foʻí ʻo maʻu ʻa e ʻamanaki leleí. Te Ne lava ʻo pukepuke kitautolu ʻi Hono toʻukupu ʻaloʻofá, pea fakafiemālieʻi, fakaivia, mo fakamoʻui takitaha kitautolu.

(Reyna I. Aburto, “ ʻOku ʻIkai ha Mālohi ʻo e Faʻitoká,” Liahona, Mē 2021, 86)