Seminelí
Mātiu 18:11–14


Mātiu 18:11–14

Ko e ʻAloʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
Blind man gains sight. Outtakes include Jesus anointing his eyes, and going to the pool of Siloam.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻokú Ne maʻu mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻa e ʻofa mo e tokanga ki he tokotaha kotoa pē. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ʻoku manavaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea ʻokú Na fakaʻamu ke fakahaofi ʻa e laumālie hē kotoa pē.

Ko e natula ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí

  • Ko e fē ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻení ʻokú ke pehē ʻokú ne fakamatalaʻi lelei taha ʻa e ongo ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate kinautolu kuo faiangahalá?

  1. ʻOku fakatupu loto-mamahi kiate Kinaua ke Na fakamolemoleʻi ʻa e kau angahalá, ka te Na fai ia ʻo kapau te tau fakatomala fakamātoato.

  2. ʻOkú Na finangalo ange ke tau fakatomala kae lava ke Na fakamolemoleʻi kitautolu, ka ʻokú Na fiefia ʻi ha meʻa pē te tau fili ke faí.

  3. ʻOkú Na ongoʻi fiefia lahi ʻi hono fakamolemoleʻi ʻa e kau angahala ʻoku fakatomalá.

  • ʻE tākiekina fēfē ʻe he mahino ʻa ha taha ki he natula ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ʻenau ngaahi filí?

ʻI hoʻo ako e lēsoni ko ʻení, fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo e natula ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí pea mo e founga ʻe lava ke tokoni ai ʻa e ʻilo ko ʻení ki hoʻo moʻuí.Hili hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ʻa e mamafa ʻo ha angahala ke fakamamahiʻi pe fakalaveaʻi e fānau ʻa e ʻOtuá, naʻá Ne fakahā Hono finangalo ʻaloʻofá ke fakamoʻui “ʻa ia naʻe heé” (Mātiu 18:11). ʻOku fakamahino mai ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Mātiu 18:11 naʻe hāʻele mai foki ʻa e Fakamoʻuí ke ui ki he kau faiangahalá ke nau fakatomala.

Lau ʻa e Mātiu 18:11–14, ʻo kumi ki he ongo ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate kinautolu ʻoku hē fakalaumālié.

  • Ko e hā ha ngaahi lea pe kupuʻi lea mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku tokoni ke toe mahino ange kiate koe ‘a e natula ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kehekehe ʻoku hē fakalaumālie ai ʻa e kakaí?

Ko e taha ʻo e ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻOku manavaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea fakaʻamu ke fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku hē fakalaumālié.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻi heʻene hoko kimuʻa ko e mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Dieter F. Uchtdorf of the Quorum of the Twelve Apostles, 2006. Called as Second Counselor in the First Presidency, 3 February 2008. Made official portrait in 2008 replacing portrait taken in 2004.

Kuo fakaʻuhingaʻi ʻi he ngaahi senituli kuo maliu atú ʻa e tala fakatātaá ni [‘o e sipi naʻe hē] ko ha ui ke ngāue, ke tau fakafoki mai ʻa e sipi molé pea mo tokoni kiate kinautolu ʻoku heé. Neongo ʻoku taau ʻeni, ka ʻoku ou fifili pe ʻoku toe lahi ange hono ʻuhingá.

ʻE lava ʻapē, ko e ʻuluaki mo e tefitoʻi taumuʻa mahuʻinga taha ʻa Sīsuú, ke akoʻi mai e ngāue ʻa e Tauhi Sipi Leleí?

ʻE malava nai ko ʻEne fakamoʻoniʻi ʻeni e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānau heé? …

ʻOku ʻikai mahuʻinga e founga ia ne ke hē aí—pe ne tuʻunga ʻi haʻo fili pē ʻaʻau pe ʻi ha ngaahi tūkunga ne ʻikai ke ke lava ʻo mapuleʻi. …

Te Ne kumi koe he ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe. Te Ne hili fiefia koe ki Hono umá. Pea ʻi Heʻene ʻomi koe ki ʻapí, te Ne pehē ki he tokotaha kotoa, “Tau fiefia mo au, he kuó u ʻilo ʻa ʻeku sipi ʻa ia naʻe molé” [ Luke 15:6 ].

(Dieter F. Uchtdorf, “Te Ne Hili Koe ki Hono Umá ʻo Fua Koe ki ʻApi,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 102)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku finangalo ai ʻa Sīsū Kalaisi ke tau ʻilo ʻEne manavaʻofa mo ʻetau Tamai Hēvaní?

  • ʻE tokoniʻi fēfē ‘a e mahino kiate koe Hona natula manavaʻofá ʻi he ngaahi tūkunga hoʻo moʻuí he taimi ní?

Fakamoʻoni ʻo e natula manavaʻofa ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí

Ko e founga ʻe taha te tau lava ai ʻo fakamālohia ʻetau fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ko haʻatau kumi ha ngaahi sīpinga moʻoni mei he moʻuí ʻokú ne fakahā honau moʻoní. ʻI hoʻo vakai ki he fakamoʻoni ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ongoʻi ha ʻamanaki lelei mo e loto-falala ʻe tāpuekina foki ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá hoʻo moʻuí. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻení ke ke sio ai ki ha ngaahi sīpinga moʻoni ʻo e moʻuí ʻa e moʻoni ʻOku manavaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea fakaʻamu ke fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku hē fakalaumālié.

Fekumi ʻi he folofolá ki ha ngaahi fakamatala ʻokú ne fakahā ʻa e founga ʻoku ʻi ai ʻa e faʻa fakamolemole mo e manavaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Kapau ʻokú ke fie maʻu tokoni, fakakaukau ke ako ha taha pe fakatouʻosi ʻo e ongo fakamatala fakafolofola ko ʻení: Sione 8:1–11 ; ʻAlamā 36:6–21 .

   

1. Fakamatala ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e ngaahi sīpinga naʻá ke filí pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

  • Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke ako mei he ngaahi sīpinga ko ʻeni naʻá ke filí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻá ke fakatokangaʻi ai hono fakahā ʻe he Fakamoʻuí ʻa e manavaʻofá mo e fekumi kiate kinautolu naʻe heé?

ʻE lava ke hoko ʻa e fekumi ki ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi hoʻo moʻuí pea ʻi he moʻui ʻa ha kakai ʻokú ke ʻilo, ko ha founga mālohi moʻoni ke tokonia koe ke ke ongoʻi ʻoku moʻoni ia.

2. Fakakakato ʻeni ʻi hoʻo tohinoa ako:

Fakamatala ki ha taha ʻokú ke ʻilo ko ʻene moʻuí ko ha fakamoʻoni ia ʻoku manavaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea fekumi kiate kinautolu ʻoku hē ʻi hotau kuongá, kae ʻoua ʻe vahevahe ha ngaahi fakaikiiki pe hingoa.Fakakaukau ki he founga ʻoku tokoni ai e ngaahi sīpinga ko ʻení ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he natula manavaʻofa ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻiloʻi ʻeni fekauʻaki mo Kinauá.

Fili pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko hai ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fanga sipi naʻe hē ʻi he Mātiu 18:12–13 ?

Naʻe fakamatala ʻa ʻĪsaia ʻo pehē, “Kuo tau hē kotoa pē ʻo hangē ko e fanga sipí; kuo tau afe takitaha kotoa pē ki hono halá” ( ʻĪsaia 53:6 ; tānaki atu hono fakamamafaʻí). Ko ia ai, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he sipi hē ʻoku fie maʻu ke fakahaofi ʻe he Tauhi Sipi Leleí ʻa kitautolu kotoa pē.

Ko e hā e ongo ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní kiate kinautolu ʻoku feinga ke muimui ʻiate Iá ka ʻoku nau toutou tō?

Naʻe tokoni ‘a Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻa ia ko ha mēmipa mālōlō ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení. Mahalo te ke fie mamata ʻi he foʻi vitiō “Hingoa ‘e Fā,” ʻoku ʻi he ChurchofJesusChrist.org, mei he taimi 3:07 ki he 4:49.

//media.ldscdn.org/webvtt/general-conference/april-2013-general-conference/2013-04-3040-president-dieter-f-uchtdorf-en.vtt

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Dieter F. Uchtdorf of the Quorum of the Twelve Apostles, 2006. Called as Second Counselor in the First Presidency, 3 February 2008. Made official portrait in 2008 replacing portrait taken in 2004.

Kuo tau ʻosi mamata kotoa ki ha kiʻi valevale ʻoku ako ʻalu. ʻOku kiʻi manga siʻisiʻi pea sālue. ʻOku tō. ʻOku tau ʻitangiʻi nai e faʻahinga feinga peheé? ʻIkai ʻaupito. Ko e faʻahinga tamai fēfē ia te ne tauteaʻi ha kiʻi valevale ʻi heʻene humú? ʻOku tau fakalotolahiʻi, mo fakahīkihikiʻi, he ko e kiʻi foʻi laka kotoa pē, ʻoku fakaʻau ʻo tatau ange ai ʻa e kiʻi tamasiʻí mo ʻene mātuʻá.

Ko ʻeni, ʻe hoku ngaahi tokoua, fakatatau ki he tuʻunga haohaoa ʻo e ʻOtuá, ko kitautolu matelié ia ʻoku tau hangē tofu pē ko e fanga kiʻi valevale ʻoku tō mo humú. Ngaahi tokoua, ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvani ʻofá ke tau hoko ʻo tatau lahi ange mo Ia, ʻoku totonu ke hoko ia ko ʻetau taumuʻa taʻengatá foki. ʻOku mahino ki he ʻOtuá he ʻikai vave ʻetau aʻu ki aí kae ʻi he foʻi laka ʻe taha he taimi kotoa pē.

ʻOku ʻikai ke u tui au ki ha ʻOtua te ne fokotuʻu ha ngaahi tuʻutuʻuni mo ha ngaahi fekau ʻo fakatatali ke tau tō ka ne tauteaʻi kitautolu. ʻOku ou tui ki ha Tamai Hēvani ʻoku ʻofa mo tokanga pea ʻoku fiefia ʻi heʻetau feinga kotoa pē ke tuʻu mo foki ange kiate Iá. Naʻa mo e taimi ʻoku tau tō-mo-humu aí, ʻokú Ne poupouʻi kitautolu ke ʻoua naʻa tau loto-foʻi—ʻoua naʻa tau teitei foʻi pe hola mei hotau tufakanga fakangāué—ka ke tau loto-toʻa, maʻu ʻetau tuí, pea mo kei feinga pē.

(Dieter F. Uchtdorf, “Hingoa ʻe Fā,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 58)

Koeʻuhí ʻoku ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá, ʻoku fie maʻu nai ke tau feinga moʻoni ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú ke fakahaofi kitautolu?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Dieter F. Uchtdorf of the Quorum of the Twelve Apostles, 2006. Called as Second Counselor in the First Presidency, 3 February 2008. Made official portrait in 2008 replacing portrait taken in 2004.

ʻOku hangē ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe ha niʻihi e ʻofa ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ko ʻenau ʻamanaki ʻoku lahi fau ʻEne ʻofá mo fai taʻe-tuʻungaʻa, pea te Ne ʻaloʻofa ʻe fakaʻatā ai kinautolu mei he talangofua ki Heʻene ngaahi fonó. …

Ka mahino ki ha taha e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú, he ʻikai fakakaukau ia ʻoku tui ʻetau Tamai Hēvani ʻofá pe ko Hono ʻAlo Fakalangí ʻoku māʻolunga ange ʻEna ʻofá ʻi Heʻena ngaahi fekaú. …

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū, “ʻE ʻikai hū ki he puleʻanga ʻo e langí ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku pehē mai kiate au, ʻEiki, ʻEikí, ka ko ia ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí” ( Mātiu 7:21).

(Dallin H. Oaks, “ʻOfá mo e Fonó,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 26, 28)