Seminelí
Luke 10:25–37


Luke 10:25–37

Ko e Samēlia Leleí

ʻĪmisi
The painting depicts the Good Samaritan administering to the beaten and injured man stripped of his clothing. A camel rests behind to the right. The scene takes place in a rocky desert setting reminiscent of the Holy Land.

ʻI he taimi ne fehuʻi ai ʻe ha loea kia Sīsū, “Ko hai hoku kaungāʻapí?” (Luke 10:29), naʻe tali ʻe he Fakamoʻuí ʻaki hono fai e talanoa fakatātā ʻo e Samēlia leleí. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū ke ʻofa ʻi he kaungāʻapi ʻo ha tahá.

Tokonia ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá

Fakakaukau ki ha taimi naʻe tokoni ai kiate koe ʻe ha taha ʻi he taimi naʻá ke fie maʻu tokoni aí.

  • ‘Okú ke pehē ko e hā na’e tokoni ai ‘a e tokotahá ni kiate koé?

  • Naʻá ke ongoʻi fēfē koeʻuhí ko e meʻa naʻe fai ʻe he tokotaha ko ʻení?

Fakalaulauloto pe ʻoku ngalingali te ke tokoniʻi fēfē ha taha faingataʻaʻia pea mo e ʻuhinga te ke ala tokoni pe ‘ikai tokoni ai kiate kinautolú. ʻI hoʻo akó, kumi ʻa e ngaahi moʻoni ʻokú ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi te ne lava ʻo fakatupulaki hoʻo vivili ke tokonia ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Ko ha talanoa fakatātaá

ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga e akonaki ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe fehuʻi ange ʻe ha loea pe ko e hā ʻoku fie maʻu ke ne fai ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻoku fie maʻu ke tau ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hotau lotó kotoa pea ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú kae lava ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, Luke 10:27) . Naʻe toe fai leva ʻe he loeá ha fehuʻi ʻe taha.

Lau ʻa e Luke 10:29, pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ‘a e fehuʻi naʻe fai ‘e he loeá kia Sīsuú.

  • Te ke tali fēfē ʻa e fehuʻi na’e fai ‘e he loeá?

Naʻe tali ʻe Sīsū ʻa e fehuʻi ʻa e loeá ʻaki hono fai ha talanoa fakatātā ʻoku ʻiloa ko e talanoa fakatātā ʻo e Samēlia leleí. ʻI hoʻo ako ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení, manatuʻi ʻoku angamaheni ʻaki ke fehiʻanekinaʻi ʻe he kau Samēliá mo e kau Siú ʻa e niʻihi kehé pea naʻa nau faʻa fakaʻehiʻehi mei he feohi mo e niʻihi kehé. Ko e ʻuhinga ʻe taha naʻe pehē ai ʻe he kau Siú naʻe ʻikai tali ʻe he kau Samēliá koeʻuhí ko e kau Samēliá ko ha konga pē ia ʻo e kau Siú pea naʻa nau tuifio ʻa e tui fakalotu ʻo e ongo meʻá ni fakatouʻosi.

Vakai ki he Fakamoʻuí ʻi he talanoa fakatātaá

Lau ʻa e talanoa fakatātā ʻo e Samēlia leleí ʻi he Luke 10:30–35 . Mahalo te ke fie mamata foki ʻi he foʻi vitiō “Talanoa Fakatātā ʻo e Samēlia Leleí” (5:11) ʻi hoʻo muimui ki ai ʻi hoʻo folofolá. ‘Oku lava ke maʻu ʻa e vitiō ko ʻení ‘i he ChurchofJesusChrist.org.

ʻI hoʻo ako ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení, fakakaukau ki he founga ʻoku fakataipe ai ʻe he Samēliá ʻa Sīsū Kalaisí.

1. Hiki hoʻo ngaahi tali ki he fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekau’aki mo Sīsū Kalaisí? (Fakakaukau ke lisi hoʻo ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó.)

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Neil L. Andersen of the Quorum of the Twelve Apostles, 2010, August.

Ko e Fakamoʻuí ʻa ʻetau Samēlia Leleí, kuo ʻomi “ke fakamoʻui e loto-mafesí” [ Luke 4:18 ; vakai foki, ʻĪsaia 61:1 ]. ʻOkú Ne haʻu kiate kitautolu neongo e fakalaka ʻa e niʻihi kehé. ʻOkú Ne ʻai ʻEne lolo fai-fakamoʻuí ki hotau matakafó pea nonoʻo ia. ʻOkú Ne fua kitautolu. ʻOkú Ne tauhi kitautolu.

(Neil L. Andersen, “Kuo Kafo,,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2018, 85)

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻi he folofolá ʻoku fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā ʻEnitasení?

  • Ko e fē ha taimi ne hangē ai e Fakamoʻuí ko e Samēlia leleí maʻau?

Muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí

Hili hono fai e talanoa fakatātā ʻo e Samēlia leleí, naʻe fehuʻi ange ʻe Sīsū Kalaisi, ko e faiako tuʻukimuʻá, ki he loeá pe ko e hā kuó ne akó mo fakaafeʻi ʻa e loeá ke ne ngāue. Lau ʻa e Luke 10:36-37, ʻo kumi ki he fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ki he loeá.

  • Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ‘a e fakaafe ‘a e Fakamoʻuí ‘i hoʻo moʻuí?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he fakaafe ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi ongo ʻa e Fakamoʻuí ki he fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní?

ʻOku tau maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke muimui ʻi he akonaki ʻa e Fakamoʻuí ke “ʻalu …, peá ke fai pehē pē” ( Luke 10:37) ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻoku tau ʻi aí, hangē ko ʻapí, ʻi he akó, ʻi he ʻinitanetí, ʻi hotau uōtí pe koló, pea ʻi he lotolotonga ʻo e kau mulí.

2. Fili ha taha ʻo e ngaahi feituʻu ʻoku lisi atu ʻi he palakalafi kimuʻá, pea lekooti hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā ha ngaahi founga pau te ke lava ai ʻo muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ke fakahā e ʻofá ki ho kaungāʻapí ʻi he feituʻu ko ʻení?

  • Ko e hā ʻe lava ke faingataʻa ai ke fakahaaʻi ʻa e ʻofá ki ho kaungāʻapí ʻi he feituʻu ko ʻení?

  • Kapau naʻe faingataʻaʻia ha taha ke fakahā ʻene ʻofá ki honau kaungāʻapí ʻi he feituʻu ko ʻení, ko e hā te ke lava ʻo akoʻi ange fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻe ala tokoní?

  • Ko e hā ha me‘a kuó ke ongo‘i kuo ue‘i koe ke fai ko ha ola ʻo e meʻa kuó ke ako he ‘aho ní ?

Fili pē: Fie Ako Lahi Ange?

ʻOku fakataipe fēfē ʻe he talanoa fakatātā ʻo e Samēlia leleí ʻa ʻetau fononga ʻi he moʻuí?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Official Portrait of Gerrit W. Gong. Photographed in 2018.

ʻI heʻetau fononga he hala efua ki Sēlikoó, ʻoku ʻohofi, fakalaveaʻi, pea liʻaki kitautolu ʻi he mamahí.

Neongo ʻoku totonu ke tau fetokoniʻaki, ka ʻoku ʻi ai ha faʻahinga ʻuhinga ʻoku tau faʻa fakalaka ai ki he kauhala ʻe tahá.

Ka neongo ia, ʻoku tuʻu ʻa e Samēlia Leleí ʻi heʻene manavaʻofá, pea haʻi hotau ngaahi laveá ʻaki ʻa e uainé mo e loló. ʻOku tākiekina kitautolu ʻe he ngaahi fakataipe ʻo e sākalamēnití mo e ngaahi ouau kehé, ʻa e uainé mo e loló ki he faifakamoʻui fakalaumālie ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku fakaheka kitautolu ʻe he Samēlia Leleí ki Heʻene ʻasí pe, ʻi he ngaahi talanoa ki he matapā sioʻata lanu kehekehé, ʻokú ne fua kitautolu ʻi Hono umá. ʻOkú Ne ʻomi kitautolu ki he fale tali-fonongá—ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi Hono Siasí. ʻOku pehē ʻe he Samēlia Leleí ʻi he Fale Tali-fonongá, “Ke ke tauhi ia; … te u totongi kiate koe, ʻo ka u ka toe haʻu” [ Luke 10:35 ]. ʻOku palōmesi ʻa e Samēlia Leleí, ko ha fakataipe ʻo hotau Fakamoʻuí, te ne toe foki mai, ko e taimi ko ʻení ʻi he māfimafi mo e nāunau.

(Gerrit W. Gong, “Loki ʻAtā ʻi he Fale Tali-fonongá,” Liahona, Mē 2021, 24-25)

Ko e hā naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ha Samēliá kae ʻikai ko ha Siú ko e tokotaha naʻá ne tokoniʻi ʻa e tangata kafó?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Official portrait of President M. Russell Ballard of the Quorum of the Twelve Apostles, 2004.

Naʻe fetāufehiʻaʻaki lahi ʻa e kakai Siú pea mo e kakai Samēliá ʻi he taimi ʻo Kalaisí. ʻI he ngaahi tūkunga angamahení, naʻe fakaʻehiʻehi ʻa e ongo kulupu ko ʻení ke ʻoua naʻá na fetaulaki. ʻE kei hoko pē ia ko ha talanoa fakatātā lelei mo mahino kapau naʻe fakahaofi ʻe ha tangata Siu ʻa e tangata naʻe tā ‘e he kau kaihaʻá.

ʻOku hoko ‘a e fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau Siú mo e kakai Samēliá ke ne ako mahino mai kiate kitautolu ko e kaungāʻapi kotoa ʻa kitautolu, pea ʻoku totonu ke tau ʻofa, fakalāngilangi, fakaʻapaʻapa, mo fetokoniʻaki neongo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau faikehekehe aí—kau ai hotau ngaahi faikehekehe fakalotu, fakapolitikale, mo fakafonuá.

(M. Russell Ballard, “Doctrine of Inclusion,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2001, 36)

Ko e hā ʻoku totonu ke u fai ʻi he taimi ʻoku ou maʻu ai ha faingamālie ke tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi he ngaahi taimi ʻoku ʻikai faingamālié?

ʻOku poupou ki ai ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Official portrait of President M. Russell Ballard of the Quorum of the Twelve Apostles, 2004.

ʻOku tātātaha ke hoko mai ʻa e ngaahi taimi ke tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi he ngaahi taimi ʻoku faingamālié ʻi he ngaahi founga ʻuhingamālie, ʻo hangē ko ia kuo tau fuakava ke faí. Ka ʻoku ʻikai ha mālohi fakalaumālie ʻi he moʻui ʻoku fakatefito ʻi he faingamālié. ʻOku maʻu ʻa e mālohí ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá.

(M. Russell Ballard, “Like a Flame Unquenchable,” Ensign, Mē 1999, 86)

Naʻe fakamanatu mai kia kitautolu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018):

ʻĪmisi
Official portrait of President Thomas S. Monson, 2008.

ʻOua naʻa teitei tuku ha palopalema ʻoku totonu ke fakaleleiʻi, ke mahuʻinga ange ia ʻi ha taha ke ‘ofaʻi.

(Thomas S. Monson, “Maʻu ʻo ha Fiefia ʻi he Fonongá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 86)