Seminelí
Maʻake 5:21–24, 35–43


Maʻake 5:21–24, 35–43

Ko Hono Fakamoʻui ʻe Kalaisi e ʻOfefine ʻo Sailosí

ʻĪmisi
Jesus is smiling at the daughter of Jairus who was raised from the dead, her father is in the foreground and some disciples in the background.

Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e ʻofefine ʻo Sailosí meí he maté. Ko e taumuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke ngāue ʻaki hoʻo tui mo tui kia Kalaisi ʻi he taimi ʻo e ilifiá mo e taʻepaú.

Ngaue ʻi he Tui kia Sīsū Kalaisi

Te ke ako lahiange ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní, fekauʻaki mo hono ngāue ʻaki e tui kia Sīsū Kalaisí, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻo e taʻepaú mo e tailiilí. Fakakaukau ki ha faʻahinga tūkunga pē te ne ala fakatupu ha veiveiua pe manavasiʻi ʻi hoʻo moʻuí. Hiki ha taha pe ua ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo tohinoa akó.

  • Naʻe fēfē hoʻo tuí lolotonga e ngaahi tūkunga ko ʻení? Hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi ha sētesi ʻe taha ki he ua.

ʻI hoʻo ako e lēsoni ko ʻení, fakafanongo ki ha ngaahi angi meí he Laumālié te ne lava ʻo faka’ai’ai koe ke ke ngāue ʻaki ha tui lahiange kia Sīsū Kalaisi lolotonga e ngaahi taimi ʻo e taʻepaú pe tailiilí.

ʻĪmisi
Jairus coming to Jesus to heal his daughter.

ʻI he Maʻake 5, naʻe fehangahangai ai ʻa Sailosi ko ha pule ʻi he falelotu faka-Siú mo ha taimi ʻo e taʻepau lahi mo e manavasiʻi.

Lau ʻa e Maʻake 5:22–24, ʻo kumi ki he meʻa naʻe aʻusia ʻe Sailosí. Te ke lava foki ʻo mamata ʻi he “Ko e Fokotuʻu ʻe Sīsū e ʻOfefine ʻo Sailosí,” ʻoku ʻi he ChurchofJesusChrist.org, meí he taimi 0:00 ki he 1:02.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fekumi ai ʻa Sailosi ki he Fakamoʻuí?

Lolotonga ʻena fononga ki he ʻapi ʻo Sailosí, naʻe ala ha fefine naʻe ʻau toto ki he kofu ʻo e Fakamoʻuí pea naʻe fakamoʻui ia. Naʻe tuʻu ʻa Sīsū ke talanoa mo fakafiemālieʻi ʻa e fefiné ni (vakai Maʻake 5:25–34).

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo ʻokú ke fakakaukauloto naʻe maʻu ʻe Sailosi ʻi heʻene mamata ki he talanoa ʻa e Fakamoʻuí mo e fefiné ni?

Lau ʻa e Maʻake 5:35-36,ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko mai aí.

1. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā e fili naʻe maʻu ʻe Sailosi ʻi he taimi naʻe fakahā ange ai kuo mate hono ʻofefiné?

  • ʻOkú ke pehē naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he veesi 36 ke fehangahangai ai ʻa Sailosi mo ʻene tailiilí?

  • Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke tui kiate Ia, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻo e ilifiá?

Fakaʻosi e toenga ʻo e fakamatalá ʻaki hono lau e Maʻake 5:37–43, ʻo kumi e mana naʻe mātā ʻe Sailosi koeʻuhi ko ʻene fili ke tuí. Pe mahalo te ke fie hoko atu hono mamataʻi e “Ko e Fokotuʻu ʻe Sīsū e ʻOfefine ʻo Sailosí” mei he taimi 1:03 ki he 3:15.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke fakamālohia ai ʻe he fakamatala ko ʻení hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí?

ʻOku akonakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke ʻoua te tau manavahē

Kuo akonakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he kotoa ʻo e folofolá ke “ʻoua te mou manavahē, ka ke tui pē” ( Maʻake 5:36)). Fekumi ʻi he folofolá pe ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí ki ha ngaahi potufolofola pe kupuʻi lea ʻokú ne akonaki kitautolu ke ʻoua te tau manavahē. Mahalo te ke fie fakafehokotaki pe fakafekauʻaki ʻa e ngaahi veesi ko ʻení mo e ngaahi lea ʻo e konifelenisí mo e Maʻake 5:36 .

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku faʻa akonakiʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ke ʻoua te tau ilifiá?

  • Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo muimui ki he fakaafe ʻa e ʻEikí ke “ʻoua te ke manavahē, ka ke tui pē”?

2. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā ha ngaahi tūkunga ʻi hoʻo moʻuí ʻe ala folofola atu ai ʻa e ʻEikí kiate koe, “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē”?

  • Ko e hā ha ngaahi tōʻonga te ke lava ʻo fai ke muimui ai ki he fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke “ʻoua te ke manavahē, ka ke tui pē”? ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi ngāue ko iá ke ke fehangahangai mo hoʻo ilifiá?

3. Fakakakato ‘a e ngaahi me’a ni:

Faʻu ha fakatātā mo e kupuʻi lea “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē.” Mahalo te ke fie fakakau foki mo ha ngaahi kupuʻi lea kehe meí he folofolá pe ngaahi lea naʻá ke maʻú. Fokotuʻu ʻa e fakatātā ko ʻení ʻi ha feituʻu ʻe tokoni ke ke manatuʻi ai ke ke tui kia Sīsū Kalaisi pea ʻoua ʻe manavahē.

Fili pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko e hā ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi?

ʻOku akoʻi mai ʻe he lea ko ʻeni mei he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí fekauʻaki mo e tui kia Sīsū Kalaisí:

ʻOku ʻuhinga ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ke falala kakato kiate Ia—ʻo falala ki Hono mālohí, potó, mo e ʻofa taʻe fakangatangatá. ʻOku kau ai e tui ki Heʻene ngaahi akonakí. ʻOku ʻuhinga ia ke tui neongo ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻoku mahino ia kiate Ia. Koeʻuhí kuó Ne ʻosi aʻusia ʻetau ngaahi mamahí, ngaahi faingataʻaʻiá, mo e ngaahi vaivaí, ʻokú Ne ʻafioʻi ai ʻa e founga ke tokoniʻi kitautolu ke tau lelei ange ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻia fakaʻahó.

(Ngaahi Tefito ʻo e Ongogongoleleí, “Tui kia Sisū Kalaisi,” topics.ChurchofJesusChrist.org)

Ko e hā ʻe lava ʻo tokoni mai ke tau tui kae ʻikai manavahē?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Nila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Neil L. Andersen of the Quorum of the Twelve Apostles, 2010, August.

Naʻe fakahā ʻe Sīsū ki he taki ʻo e falelotu faka-Siú, “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē” [ Ma’ake 5:36 ]. Ko e ʻulungaanga fakaeākongá ʻa e tui kiate Ia ʻi he taimi ʻo e melinó mo e tui kiate Ia ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, ʻi he taimi ʻoku toki fakanonga pē ai hotau mamahí mo e ilifiá ʻe he ʻilo fakapapau ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne tauhi ʻEne ngaahi talaʻofá.

(Neil L. Andersen, “Ko e Hā e Fakakaukau ʻa Kalaisi Kiate Aú?,” Ensign peLiahona, Mē 2012, 113)

“Ko e konga pē ʻeni ʻo ʻetau moʻui fakamatelié—ʻa e ngaahi tukupaá, faingataʻá, ngaahi fehuʻí, mo e loto veiveiuá. Ka ʻoku ʻikai ke tau tuenoa. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku tau maʻu ai ha tukuʻanga koloa fakalaumālie kāfakafa ʻo e māmá mo e moʻoní ʻoku ʻatā mai kiate kitautolu. He ʻikai lava ke ō fakataha ʻa e manavaheé mo e tuí ʻi hotau lotó. ʻOku tau fili e hala ʻo e tuí ʻi hotau ngaahi ʻaho ʻo e faingataʻá. Na’e pehē ‘e Sīsū, “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē” [ Ma’ake 5:36 ].

(Neil L. Andersen, “ʻOku Feʻunga Hoʻo ʻIló,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2008, 14)

Ko e hā ha ngaahi founga kehe ʻoku fetuʻutaki ai ʻa e ʻEikí mo kitautolú?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official Portrait of President Dallin H. Oaks taken March 2018.

ʻOku maʻu e ngaahi tāpuaki faifakamoʻuí ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ʻo fakatatau mo ʻetau fie maʻu fakafoʻituituí, ʻo hangē ko ia ʻoku ʻafioʻi ʻe Ia ʻoku ʻofa lahi taha ʻiate kitautolú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hanga ʻe he ‘faitoʻó’ ʻo fakamoʻui haʻatau puke pe toʻo atu ʻetau kavenga mafasiá. Ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻfaitoʻo’ kitautolu ʻaki hano ʻomi ha ivi pe mālohi pe ivi kātekina ke tau fuesia ʻaki e ngaahi kavenga mafasia kuo tuku kiate kitautolú.

(Dallin H. Oaks, “He Heals the Heavy Laden,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 7–8)