Seminelí
Luke 23:33–46; Sione 19:26–30


Luke 23:33–46; Sione 19:26–30

Ko e ʻOfa Mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Funga Kolosí

ʻĪmisi
Women at the foot of the cross, Bible Video stills, From “Jesus is Scourged and Crucified”

ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Sīsū lolotonga ʻEne ʻi he kolosí Hono ʻulungāngá mo e ngaahi ʻulungaanga faka-ʻOtuá. ʻI hoʻo akó, feinga ke fakatupulaki hoʻo holi ke hangē ko Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo ako mei Heʻene sīpinga ʻi he taimi naʻe tutuki ai Iá.

Tokangaʻi e Ni’ihi Kehé

Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

ʻOkú ke faʻa fakahaaʻi nai ʻa e manavaʻofá ki he niʻihi kehé? Ko e hā hono ʻuhinga?

Lisi ʻi hoʻo tohinoa akó ha ngaahi tūkunga ʻe ala faingataʻa ai ke ke tokanga ki he ngaahi hohaʻa mo e tuʻunga lelei ʻa e niʻihi kehé. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fakafaingataʻaʻiaʻi ai ʻe he ngaahi tūkunga ko iá hoʻo tokanga ki he niʻihi kehé.

Fakakaukau ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Naʻe mei lelei fēfē ange nai hoʻo moʻuí kapau naʻá ke fakahaaʻi ha manavaʻofa ki he niʻihi kehé naʻa mo e taimi naʻá ke ʻi ha ngaahi tūkunga faingataʻa aí?

Te ke maʻu ha faingamālie ʻi he lēsoni ko ʻení ke ako e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ki hono tokoniʻi e niʻihi kehé, ʻo aʻu pē ki he lolotonga ʻo ʻEne aʻusia fakamamahi ʻi he kolosí. ʻI hoʻo ako e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi koe ke ke holi lahi ange ke hangē ko Iá.

Ngaahi aʻusia kimuʻa pea mo e lolotonga ʻo e Tutukí

Manatu ki he ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe he Fakamoʻuí kimuʻa pea mo e lolotonga Hono Tutukí:

  • Naʻá Ne mamahi ko e ngaahi angahala ʻa māmaní ʻi Ketisemani (vakai, Luke 22:39–44).

  • Naʻe lavakiʻi Ia ʻe Siutasi pea siʻaki Ia ʻe Heʻene kau ʻAposetoló (vakai, Maʻake 14:43–50).

  • Naʻe fakamāuʻi, tā, mo ʻanuhia ia ʻe he kau taki ʻo e kau Siú (vakai, Mātiu 26:57–68).

  • Naʻe fakafehuʻi Ia ʻe Pailato mo Hēlota pea manukiʻi Ia ʻe Hēlota mo ʻene kau sōtiá ( Luke 23:1–24).

  • Naʻe tā mo fakamamahiʻi Ia ʻe he kau sōtia Lomá (vakai, Mātiu 27:26–31).

  • Naʻá Ne fua Hono kolosí ʻi ha konga ʻo e hala ki Kolokotá (vakai, Sione 19:16–17).

  • Naʻe tuki faʻo Ia ʻi Hono ongo toʻukupú mo e toʻukupu kelekelé pea naʻe tutuki Ia ʻi loto ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo kaihaʻa (vakai, Luke 23:33 ; vakai foki, Sione 20:25).

  • Naʻá Ne tautau ʻi he kolosí (vakai, Mātiu 27:45–50 ; Maʻake 15:25).

Fakakaukau ki he founga ʻoku liliu ai ʻe he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó hoʻo ongo ki he Fakamoʻuí mo e meʻa naʻá Ne kātekina maʻaú.

Lau e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakamatala naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí lolotonga ʻEne ʻi he kolosí. Kumi ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mei Heʻene ngaahi fakamatalá, pea hiki kinautolu ʻi hoʻo tohinoa akó.

Luke 23:33–34 . Naʻe folofolaʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi lea ko ʻení fekauʻaki mo e kau sōtia naʻa nau tutuki Iá (vakai, Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻo e veesi ko ʻení ʻi he Luke 23:34 , Ngaahi Fakahokohokó ).

Luke 23:39–43 . ʻOku lekooti ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he kau kaihaʻa naʻe tutuki mo e Fakamoʻuí pea mo e founga naʻe tali ʻaki ʻe he Fakamoʻuí. (Fakatokangaʻi ange naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosifa Sāmitá ko e taimi naʻe pehē ai ʻe he Fakamoʻuí te Ne ʻi palataisi mo e tangata kaihaʻa ko ʻení, naʻá Ne akoʻi ange “Te Ne ʻi ai fakataha mo ia ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié & te [Ne] akoʻi [ia] pe tali [ʻene] ngaahi fehuʻí” [“Discourse, 11 Sune 1843–A, As Reported by Wilford Woodruff,” 44, josephsmithpapers.org]).

Sione 19:26–27 . ʻOku lekooti ʻi he ongo veesi ko ʻení ʻa e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene faʻē ko Melé, pea mo e ʻAposetolo ko Sioné.

1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā kuó ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi naʻe mahuʻingamālie taha kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke fie hoko ai ʻo hangē ko e Fakamoʻuí? Ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe ʻikai ko e kau sōtia Lomá pē, ongo kaihaʻá, mo e faʻē ʻa e Fakamoʻuí naʻá Ne fakakaukau ki ai lolotonga ʻEne ʻi he funga kolosí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha founga kehe naʻe tokanga ai ʻa e Fakamoʻuí ki he niʻihi kehé lolotonga ʻEne faingataʻaʻiá.

ʻĪmisi
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

“Pea ʻi he meʻa kotoa pē, ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau sīpinga lelei tahá, ʻʻa ia naʻá ne kātakiʻi ʻa e pekia ʻi he ʻakaú’ [ Hepelū 12:2 ]. Fakakaukau ki ai! Koeʻuhí ke Ne malava ʻo foua e meʻa fakamamahi taha kuo hoko he māmaní, naʻe nofotaha pē hotau Fakamoʻuí ʻi he fiefiá!

Ko e hā leva e fiefia naʻe tuku kiate Iá? Pau naʻe kau ai e fiefia ʻo e fakamaʻá, fakamoʻuí, mo hono fakamālohia kitautolú; fiefia hono huhuʻi e angahala ʻa kinautolu kotoa ʻe fakatomalá; fiefia he malava ke tau foki ki ʻapi—ʻi he maʻa mo e taau—ʻo nofo mo ʻetau mātuʻa mo e fāmili fakalangí.

(Russell M. Nelson, “Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 82–83).

  • Ko e hā naʻe tokanga taha ki ai ʻa e Fakamoʻuí lolotonga ʻEne mamahi maʻatautolú?

  • Ko e hā naʻe akoʻi atu ʻe Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo e ngaahi fakaʻamu ʻa e Fakamoʻuí maʻaú?

Fakalaulauloto ʻi ha kiʻi taimi siʻi ki he moʻoni ko ia lolotonga e ʻi he kolosí ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne tokanga taha kiate koe pea mo e fiefia ʻi hono tokoniʻi koe ke ke foki ki he Tamai Hēvaní.

  • Ko e hā ha faikehekehe ʻe lava ke hoko ʻi hoʻo moʻuí ke mahino ai ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení? Ko e hā ka fakahoko ai ʻa e ʻilo ko ʻení ha liliu pehē kiate koé?

2. Tali ‘a e fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e fē ha taimi kuó ke tokoniʻi ai ha taha lolotonga hoʻo aʻusia ha faingataʻa, pe ko ha taimi kuo fai ai ʻeni ʻe ha taha maʻau?

Kapau ʻe tokoni ke vakai ki ha sīpinga, mamataʻi e “Feʻofaʻaki ʻo Hangē ko ʻEne ʻOfa ʻIate Kitautolú,” ʻoku ʻi he ChurchofJesusChrist.org, mei he taimi 3:22 ki he 7:54.Feʻofaʻaki ʻo Hangē ko ʻEne ʻOfa ʻIate Kitautolú

Fekumi ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki haʻo fakalaulauloto ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí mo e meʻa kuó ke ongoʻi he ʻaho ní. Feinga ke ʻiloʻi e ngaahi founga te ke lava ai ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí ʻi hono fakahaaʻi e ʻofá mo e manavaʻofá ki he niʻihi kehé neongo hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá. Hiki e ngaahi founga ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó. Toe vakaiʻi e lisi naʻá ke hikí, pea fili ʻi he faʻa lotu ha taha ʻo e ngaahi founga te ke lava ai ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí. Fakaʻilongaʻi ia ʻi hoʻo tohinoá. Lotua mo kumi ha ngaahi faingamālie ke ke fakahoko ai ʻa e ngāue ko ʻení.

“Ko hono ngatá ia”

Hili ʻEne mamahi ʻi ha ngaahi houa lahi ʻi he kolosí, naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻEne ngaahi lea fakaʻosí.

Lau ʻa e Sione 19:28–30 mo e Luke 23:46 . Fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi tōfolofola fakaʻosi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he moʻui fakamatelié.

  • Ko e hā ʻoku fakamahinoʻi mai ʻe he ngaahi folofola ko ʻení fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo Hono misioná?

Hangē ko e Fakamoʻuí, te tau lava ʻo fakakakato ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamaí ke tau fai ʻi heʻetau moʻuí. Manatuʻi ʻeni ʻi hoʻo feinga ke muimuiʻi e meʻa naʻá ke fili ke moʻui ʻaki ʻi he ʻaho ní.

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

Sione 19:27 . Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he folofola ʻa e Fakamoʻuí “Vakai ko hoʻo faʻeé!”?

Te tau lava ʻo muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau faifeinga ke fakatokangaʻi, ʻofaʻi, mo tokangaʻi ʻetau ngaahi faʻeé. Naʻe fakaʻapaʻapa ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ngaahi faʻē angatonú pea fakafehoanaki ʻenau ʻofá ki he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

Mamataʻi ʻa e “Vakai ki Hoʻo Faʻeé,” ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, mei he taimi 0:20 ki he 2:53.

ʻOku liliu fēfē nai ʻe heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé, lolotonga ʻetau faingataʻaʻiá, ʻa e tuʻunga ʻoku tau māʻusiá?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar, Quorum of the Twelve Apostles official portrait. 2020.

ʻOku fakahaaʻi ʻa e ʻulungāngá … ʻi he mālohi ʻo hono ʻiloʻi e faingataʻaʻia ʻa e kakai kehé ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí; ʻi he mālohi ke ʻiloʻi ʻa e fiekaia ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau fiekaia aí; pea ʻi he mālohi ke ala atu mo manavaʻofa ki he mamahi fakalaumālie ʻa e niʻihi kehé ʻi he lotolotonga ko ia ʻo ʻetau faingataʻaʻia fakalaumālié. Ko ia ai, ʻoku fakahaaʻi ʻa e ʻulungāngá ʻi he sio mo e alanima atu ki he niʻihi kehé, lolotonga iá ʻoku lolofi mai hotau anga fakakakanó ke tau tokangaʻi pē kitautolu mo sio pē maʻatá. Kapau ko e tuʻunga peheé ko e lelei taupotu taha ia ʻo e ʻulungāngá, ta ʻoku hoko leva ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní ko e sīpinga haohaoa ʻo e faʻahinga ʻulungaanga tuʻumaʻu mo ʻofa haohaoa peheé.

(David A. Bednar, “The Character of Christ” [Brigham Young University–Idaho devotional, Jan. 25, 2003], byui.edu)

Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu ʻi heʻetau tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai e ngaahi tūkungá kiate kitautolú?

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official Portrait of President Henry B. Eyring taken March 2018.

Kuo pau ke tau fakatokangaʻi ʻa e faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé pea feinga ke tokoni. ʻE mātuʻaki faingataʻa ia ʻi he taimi ʻoku siviʻi lahi ai foki mo kitautolú. Ka te tau ʻilo ʻi heʻetau hiki hake ha kiʻi kavenga mafasia ʻa ha taha kehé, ʻoku fakamālohia kitautolu pea tau ongoʻi ha maama ʻi he fakapoʻulí.

(Henry B. Eyring, “Siviʻi, Fakamoʻoniʻi, mo Fakangingila,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2020, 98)