Seminelí
Sosefa Sāmita—Mātiu 1:21–37; Luke 21:25–36


Sosefa Sāmita—Mātiu 1:21–37; Luke 21:25–36

ʻOua Naʻa Mou Puputuʻu

ʻĪmisi
Profile of a Young Woman in bright sunlight.

Naʻe fekauʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne kau ākongá ke “ʻoua naʻa mou puputuʻu” (Siosefa Sāmita—Mātiu 1:23) neongo ʻa e fakatuʻutāmaki, faingataʻa, mo e fakaʻauha ʻe hoko kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Maí. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke fakaʻehiʻehi mei he kākaá mo ikunaʻi ʻa e manavasiʻi ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

Ko hono ikunaʻi ʻo e kākaá

  • Ko e hā ha fakakaukau hala ʻe ua pe tolu ʻoku angamaheni ʻaki ʻi he māmaní he ʻahó ni?

Lolotonga e fefolofolai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻAposetoló, naʻá Ne kikiteʻi ʻe ʻi ai ha niʻihi te nau fakamafola ʻa e ngaahi fakakaukau hala kimuʻa ʻi Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí. Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Mātiu 1:22, ʻo kumi ki he meʻa naʻe kikiteʻi ʻe he Fakamoʻuí.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ʻe lava ke kākaaʻi ʻa e “kakai filí?”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ‘Eselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻoku ʻikai fakangatangata ʻa e kau Kalaisi mo e kau palōfita loí ki he kakaí ka ʻe lava foki ke hoko mai ia ʻi he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi akonaki halá (vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni [2014], 132). ʻI hoʻo ako ʻa e lēsoni ko ʻení, fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālié ʻi hoʻo kumi ki ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo falala ki he ʻEikí mo ikunaʻi ha ngaahi fakakaukau hala pe kākā.

Hili hono akoʻi fekauʻaki mo e ngaahi kākā kehé mo e ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻEne Hāʻele Maí (vakai, Siosefa Sāmita—Mātiu 1:23–36), naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ha founga ke ikunaʻi ai e kākaá. Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Mātiu 1:37 .

ʻĪmisi
A drawing of a treasure chest.

Tā ʻi hoʻo tohinoa akó ha konga ʻo ha koloa pe puha faʻoʻanga koloa. ʻOku ʻuhinga ʻa e mataʻikoloa ʻaki ha meʻá ke ke tuku lotoʻi, fakamahuʻingaʻi, pe houngaʻia lahi ai. ʻI he taimi ʻoku tau “mataʻikoloa ʻaki” ai e folofola ʻa e ʻEikí, ʻoku tau lau ʻoku toputapu ia pea tau maluʻi ia (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:34). Hiki takatakai pe ʻi loto ʻi he puha faʻoʻanga [koloá], ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo mataʻikoloa ʻaki e folofola ʻa e ʻEikí.

Naʻe fai ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ha talanoa ʻo ʻene fetaulaki mo ha taha ʻosi ngāue fakafaifekau naʻá ne lau ʻa e fakamatala ne fakaangaʻi ai ʻa e Siasí. Naʻe lahi ha ngaahi fehuʻi ʻa e talavoú naʻe ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ha tali ki ai, pea naʻá ne ongoʻi kuo mole ʻene fakamoʻoní. Naʻe loto-lelei ʻa Palesiteni Pālati ke teuteu ha tali ki he ngaahi fehuʻi ʻa e talavoú ka naʻá ne fakaafeʻi foki e talavoú ke ne tukupā ke lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha houa ʻe taha he ʻaho kotoa pē ʻi ha ʻaho ʻe 10. Naʻe vahevahe ‘e Palesiteni Pālati:

ʻĪmisi
Official portrait of President M. Russell Ballard of the Quorum of the Twelve Apostles, 2004.

Hili ha ʻaho ʻe hongofulu mei ai naʻá ne foki mai ki hoku ʻōfisí, pea ne u mateuteu. Ne u toʻo hake ʻeku pepá ke kamata hono tali ʻene ngaahi fehuʻí, ka naʻá ne taʻofi mai au.

Naʻá ne pehē mai, “Palesiteni, ʻoku ʻikai fie maʻu ia.” Naʻá ne fakamatala mai leva: “ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá.”

(M. Russell Ballard, “When Shall These Things Be?,” Ensign, Dec. 1996, 60)

  • ʻOkú ke pehē nai ko e hā naʻe fakaleleiʻi fakaʻaho ai e ngaahi hohaʻa ʻa e talavou ko ʻení ʻi hono ako fakaʻaho e Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e hā ka maʻu ai ʻe he folofola ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu ʻi he folofolá ha mālohi ʻi heʻetau moʻuí?

Tuku ha kiʻi taimi ke ke fakalaulauloto ai ki he founga kuo faitāpuekina fakataautaha ai koe ʻe he folofola ʻa e Fakamoʻuí. Kuo tākiekina fēfē nai ʻe Heʻene ngaahi folofolá hoʻo ngaahi ongo kiate Iá? Kuo tokoniʻi fēfē nai koe ʻe hono tauhi e ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí ke ke fakaʻehiʻehi ai mei hano kākaaʻi koé?

Naʻe toe faleʻi foki ʻe Palesiteni Pālati:

ʻĪmisi
Official portrait of President M. Russell Ballard of the Quorum of the Twelve Apostles, 2004.

Fokotuʻu ha taimi mo ha feituʻu ke ako fakaʻaho ai ʻa e folofolá, neongo kapau ko ha taimi nounou pē. … ʻI he palani lahi ʻo e ngaahi meʻá, ʻoku fuʻu siʻisiʻi e taimi ʻoku fie maʻu ki ai e ngaahi meʻá ni. Ka ʻoku taʻe-fakangatangata mo taʻengata ʻa e ngaahi lelei ʻe hoko ʻi ha taimi lōloá kiate kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí, pea te nau fai ha meʻa lahi ke teuteuʻi kitautolu … ki he fakautuutu maʻu pē ʻo e ngaahi faingataʻa ʻi he kahaʻú.

(M. Russell Ballard, “When Shall These Things Be?,”Ensign, Dec. 1996, 60–61)

Fakafuofuaʻi hoʻo ngāué, ʻaki hono ako mo fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi folofola ʻa Sīsū Kalaisí. ‘Oku fēfē nai hoʻo ongo ki he tuʻunga ‘okú ke ‘i aí? Fakakaukau foki ki he ngaahi faingataʻa ʻi he moʻuí ʻokú ke fehangahangai mo iá pea mo e founga ʻe tokoniʻi ai koe ʻe hoʻo mataʻikoloa ʻaki e folofola ʻa Kalaisí ke ke ikunaʻi ai kinautolú.

ʻI hoʻo tohinoa akó, ʻi he tafaʻaki hoʻo fakatātā ʻo e puha faʻoʻanga koloá, fakakaukau ke hiki ha taumuʻa ʻo e founga te ke fie mataʻikoloa ʻaki ai e ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí.

Ikunaʻi e ngaahi meʻa ʻoku nau tohoakiʻi e tokangá mo e ilifiá

Naʻe lekooti ʻe Luke ha toe faleʻi mo ha ngaahi fakatokanga naʻe vahevahe ʻe he Fakamoʻuí fekauʻaki mo ʻEne Hāʻele ʻAnga Ua Maí. Lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, pea fakatauhoa kinautolu ki honau fakamatala fakanounou totonú.

  1. Luke 21:25–26

  2. Luke 21:34–35

  3. Luke 21:36

a. ʻE lava ke tohoakiʻi kitautolu ʻe he angahalá mo e ngaahi tokanga ki he moʻui ní mei heʻetau mateuteu ki he toe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí.e. ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe ongoʻi mafasia ha kakai tokolahi ʻi he manavaheé.f. ʻI heʻetau tokanga faivelenga ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí, lotu, mo feinga ke moʻui taau, pea te tau lava ʻo mateuteu ki he toe hāʻele mai ʻa e ʻEikí.

(Fakatokangaʻi ange: ʻOku tānaki atu ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Luke 21:36, futinouti c, ʻa e kupuʻi lea “mo tauhi ʻeku ngaahi fekaú.”)

  • Ko e hā naʻe makehe kiate koe lolotonga hoʻo lau e ngaahi potufolofola ko ʻení fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAnga Ua Maí?

  • Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻe lava ke tō ai e loto ʻo e kakaí koeʻuhí ko e ilifiá ʻi he ʻaho ní?

  • ʻE tohoakiʻi fēfē nai kitautolu ʻe he angahalá mo e tokanga ki he moʻui ko ʻení mei he mateuteu ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí? Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai ‘a e tohoakiʻi ‘o e tokangá ʻo hangē ko ʻení?

  • ʻOku tokoni fēfē nai ʻa e lotú mo e feinga ke moʻui tāú ke tau teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻEikí?

Naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí ha niʻihi ʻo ʻEne ngaahi folofolá ʻo fakafou ʻia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni. Kapau ʻe maʻu, mamataʻi e foʻi vitiō “ Menʼs Hearts Shall Fail Them” (3:24). Fakafanongo ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo hono ikunaʻi ʻo e manavaheé mo e veiveiuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻE lava ke maʻu ʻa e vitioó mo e fakamatalá ʻi he ChurchofJesusChrist.org pe ko e polokalama Gospel Library.

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe he tafoki ki he ʻEikí ke tau ikunaʻi ʻetau veiveiuá mo e manavaheé ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni?

Fakaʻaongaʻi e meʻa kuó ke akó

Fakakaukauloto naʻe pehē ʻe ha ongo kaungāmeʻa hili ha lēsoni fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAnga Ua Maí:

Kaungāmeʻa #1: “ʻOku ʻikai ke u tui au ko e Hāʻele ʻAnga Ua Maí ko ha meʻa lahi. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai teitei fakakaukau ʻeku tangataʻeikí ʻe hoko ia. ʻOku ʻikai ke u fie hohaʻa au ki ha meʻa pehē.

Kaungāmeʻa #2: “ʻOku ʻikai ke u saiʻia ke fakakaukau ki he Hāʻele ʻAnga Ua Maí. ʻOku ou manavasiʻi mo loto-mafasia ʻi he ngaahi meʻa fakaʻahó hangē ko e akó mo e ngaahi palopalema mo e ngaahi kaungāmeʻá, ka ʻoku fuʻu lahi ange ʻa e Hāʻele ʻAnga Ua Maí. Ko e ngaahi fakaʻilonga kotoa ʻo e taú mo e mofuiké mo e kākaá—ʻoku ongo kovi ʻaupito ia.”

1. Fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko ení ʻi hoʻo tohinoa akó:

Fili ha taha ʻo e ngaahi tūkunga kimuʻá. Fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kuó ke ako ʻi he lēsoni ko ʻení, fekumi ki he tataki ʻa e Laumālié ʻi hoʻo hiki ʻa e meʻa te ke ala lea ʻaki pe fai ke tokoniʻi ho kaungāmeʻá. Kumi ha ngaahi founga ke poupouʻi ai kinautolu ke nau mataʻikoloa ʻaki e folofola ʻa e ʻEikí pea falala kiate Ia.

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

Mātiu 24:24 . Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻo e fakahinohino halá mo e kākaá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke kākaaʻi ʻa e māmaní he ʻaho ní.

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Gary E. Stevenson of the Quorum of the Twelve Apostles, 2015.

Hangē ko ʻení, ʻokú ne feinga ke hā ngali siʻisiʻi e ngaahi nunuʻa fakaʻauha ʻo e faitoʻo konatapu taʻe-fakalaó pe inu kava mālohí peá ne fokotuʻu atu te ne ʻomi e fiefiá. ʻOkú ne ʻohifo kitautolu ki he ngaahi ʻelemēniti kovi ʻe lava ke maʻu ʻi he mītia fakasōsialé, ʻo kau ai e ngaahi fakafehoanaki ʻoku fakaʻau ke kovi angé, mo e moʻoni ʻoku filioʻí. ʻIkai ngata aí, ka ʻokú ne toe fakaʻali mai ha ngaahi fakamatala fakapoʻuli pe fakaʻauha ʻi he ʻinitanetí ʻo hangē ko e ponokalafí, naʻe faʻufaʻu ke fakatupu mamahi pe fakalavea, ʻohofi fakahangatonu ʻo e niʻihi kehé ʻo fakafou he ʻinitanetí, pea fakatōtō mai ha ngaahi fakamatala hala ke nau fakatupu veiveiua mo ʻai ke tau ilifia ʻi hotau lotó mo e ʻatamaí.

Gary E. Stevenson, “ʻOua Naʻá Ke Kākaaʻi Au,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2019, 95)

Luke 21:26 . Te u lava fēfē nai ʻo tekeʻi ʻa e manavasiʻí kae tali lelei ʻa e kahaʻú ʻi he tuí?

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí lolotonga e ngaahi taimi ʻo e taʻe-paú:

ʻĪmisi
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

ʻOku mahino ko hotau maluʻanga taupotu tahá ʻoku maʻu ia ʻi heʻetau piki ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí! ʻOku mohu tailiili ʻa e moʻui ʻoku ʻikai kau ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku nonga ʻaupito ʻa e moʻui ʻoku kau ai ʻa e ʻOtuá.

Russell M. Nelson, “Tali Lelei ʻa e Kahaʻú ʻi he Tui,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2020, 75)