Seminelí
Sione 7


Sione 7

Fakahoko ʻa e Finangalo ʻo e ʻOtuá ke ʻIlo ʻEne Tokāteliné

ʻĪmisi
Jesus Christ is teaching in the temple and being approached by the chief priests, elders and scribes who ask Him the source of his authority. Christ questions them whether the baptism of John the Baptist was of heaven or of man. Outtakes include closeups of people in the crowd and of Caiaphas.

Lolotonga e Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí ʻi Selusalemá, naʻe folofola ʻa Sīsū ki he founga ʻe lava ke ʻilo ai ʻe ha taha ʻiate kinautolu pe ko e tokāteline naʻá Ne akoʻí naʻe mei he Tamai Hēvaní. ʻE tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke ʻilo ʻa e meʻa te ke lava ʻo fai ke ʻilo ai ʻa e moʻoni ʻo e Tamai Hēvaní mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí.

Ngaahi tui kehekehe fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí

  • Ko e hā ha ngaahi tui ʻoku maʻu ʻe he kakaí fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻilo ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ʻo tatau ai pē pe ko e hā e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé?

Tuku ha kiʻi taimi ke ke fakakaukau ai ki he meʻa kuó ne tākiekina hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí. Fakapapauʻi pe ko e hā ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻokú ke faʻa tafoki ki ai ke maʻu mei ai ʻa e moʻoní, pea fakalaulauloto ki he founga ʻoku nau tākiekina ai hoʻo ngaahi tuí. ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, kumi e meʻa te ke lava ʻo fai ke ʻilo ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí.

Koeʻuhí naʻe tokolahi ʻa e kakai ʻi Selusalema naʻa nau fie tāmateʻi ʻa Sīsuú, naʻá Ne hāʻele ai ki he Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí ʻi he liló (vakai, Sione7:1, 10). ʻI he fekumi ʻa e kau Siú kia Sīsuú, pea ʻi he kotoa ʻo e kātoanga kaí, naʻe fevahevaheʻaki ʻe he kakaí ʻenau ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo Sīsuú.

Ke ʻiloʻi e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he kakaí fekauʻaki mo Sīsuú, fili ha fakamoʻoni fakafolofola ʻe ua pe tolu mei he ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení, pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku hoko maí.

Sione 7:12, 40–41

Ko e hā ha ngaahi fakakaukau kehekehe naʻe maʻu ʻe he kakaí fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo Sīsū?

Sione 7:31

Ko e hā naʻe tui ai ha kakai ʻe niʻihi kia Sīsuú?

Sione 7:41–42, 52

Ko e hā naʻe aleaʻi ai ʻe he kakaí ʻa e feituʻu naʻe haʻu mei ai ‘a Sīsuú?

Sione 7:45–46

Ko e hā naʻe makehe ai ʻa Sīsū ki he kau ʻōfisa naʻe koleʻi ke nau puke pōpula Iá?

Sione 7:47

Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe he kau Fālesí ha taha naʻe tui kia Sīsuú?

  • Ko e hā e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻomi ʻe he kakaí ki he tui pe ʻikai tui kia Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he kakaí fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí he ʻaho ní?

  • Te tau ʻilo fēfē ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí mo e meʻa ʻokú Ne akoʻí?

Ko hono ʻilo ‘a e moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí

Lolotonga e Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí, naʻe hāʻele ʻa Sīsū ki he temipalé ke faiako. Naʻá Ne fakamatala ki he kakai ʻi aí ko Iá naʻe mei he Tamai Hēvaní fakataha mo e tokāteline naʻá Ne akoʻí (vakai, Sione 7:14, 16–18, 28–29)

Lau ʻa e Sione 7:17 , ʻo kumi ki he meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū ʻe lava ke fai ʻe he kakaí ke nau ʻilo ai naʻe moʻoni ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsuú pea naʻe fekauʻi mai Ia mei he Tamai Hēvaní.

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako mei he veesi ko ʻení kapau te tau fakahoko ‘a e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní, te tau lava ʻo ʻilo ʻoku moʻoni ʻEne tokāteliné.

ʻOku ʻuhinga hono fakahoko ‘a e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní ke tau moʻui ʻo fakatatau mo Hono finangaló. Naʻe moʻui ʻaki mo akoʻi maʻu pē ʻe he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻa e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní.

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga te ke lava ʻo vahevahe fekauʻaki mo hono fakahoko ʻe Sīsū ‘a e finangalo ʻo e Tamaí?

  • Ko e hā ʻe lava ke faingataʻa ai hono moʻui ʻaki ha tefitoʻi moʻoni ʻoku teʻeki ai ke tau ʻilo pe ʻoku moʻoní?

Naʻe fai ʻe palesiteni Poni L. ‘Osikāsoni, ko e Palesiteni Lahi kimuʻa ʻo e Kau Finemuí, ʻa e faleʻi ko ʻení fekauʻaki mo hono ʻiloʻi ʻo e moʻoní:

ʻĪmisi
Official portrait of Bonnie Lee Green Oscarson, Young Women general president, 2013. Sustained at the April 2013 general conference.

ʻOku tau feinga he taimi ʻe niʻihi ke fakahoko fakaholomui ia. Hangē ko ʻení, mahalo te tau fai ʻeni: Te u fiefia ke moʻui ʻaki e fono ʻo e vahehongofulú, ka ʻoku fie maʻu ke u ʻuluaki ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni. Mahalo ʻoku tau lotu ke maʻu ha fakamoʻoni ki he fono ʻo e vahehongofulú pea ʻamanaki ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha fakamoʻoni kimuʻa pea toki fakafonu e laʻi foaki vahehongofulú. ʻOku ʻikai ke ngāue pehē ia. ʻOku ʻamanaki mai e ʻEikí ke tau fakaʻaongaʻi e tuí. Kuo pau ke tau totongi vahehongofulu totonu maʻu pē ke maʻu ha fakamoʻoni ki he vahehongofulú. ʻOku ngāue ʻaki e sīpinga tatau ki he tefitoʻi moʻoni kotoa ʻo e ongoongoleleí, ʻo tatau ai pē pe ko e fono ʻo e angamaʻá, tefitoʻi moʻoni ʻo e teunga tāú, Lea ʻo e Potó, pe fono ʻo e ʻaukaí.

(Bonnie L. Oscarson, “Ke Ke Ului,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 77)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku finangalo ai ʻa Sīsū Kalaisi ke tau ʻilo ʻoku haʻu ʻEne tokāteliné mei he Tamai Hēvaní pea ʻoku moʻoni iá?

  • ʻE tokoni fēfē foki kiate kitautolu hono ʻiloʻi ʻoku moʻoni e tokāteline ʻa Sīsū Kalaisí ke tau ʻiloʻi ai Iá?

Fili ha taha ʻo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ʻokú ke fie fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki aí. Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau ki Heʻene ngaahi akonakí, te ke lava ʻo kumi ha ngaahi lea ne lea ʻaki ki he toʻu tupú ʻi ha konifelenisi lahi kimuí ni mai. Te ke lava foki ʻo kumi ha ngaahi fakakaukau ʻi he tohitufa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (2011) pe ʻi he makasini Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. Fakaafeʻi ʻa e Laumālié ke tokoni atu ke ke fili ha taha ʻo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ke nofotaha aí ʻa ia te ne tāpuekina lahi taha koe ʻi he taimi ko ʻeni hoʻo moʻuí.

1. Fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko ení ʻi hoʻo tohinoa akó:

Hiki ʻa e akonaki naʻá ke filí ʻi ʻolunga ʻi ha peesi ʻoku ʻikai tohi ai ha meʻa ʻi hoʻo tohinoa akó pe ʻi ha laʻipepa ʻoku ʻikai tohi ai ha meʻa. Fakakaukau leva ki ha ʻīmisi pe meʻa faingofua te ke lava ʻo tā ke fakafofongaʻi ʻa e tokāteline ko ʻení, pea tā ia ʻi he lotomālie hoʻo laʻipepá.

Hangē ko ʻení, mahalo te ke fili ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Te ke lava ʻo tā ha fakatātā faingofua ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Ke tokoniʻi koe ke ke fakakaukau ki he meʻa ʻe fie maʻu ke maʻu ai ha fakamoʻoni ki he akonaki naʻá ke filí, fakakaukau ki ha ngaahi tōʻonga kehekehe ʻe ala finangalo ki ai ʻa e Tamai Hēvaní ke ke fakahoko fekauʻaki mo e akonakí. Hiki takatakai ha ngaahi ngāue ʻe tolu ʻi he fakatātā naʻá ke taá.

Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tākiekina ai ho vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ʻi hono maʻu ha fakamoʻoni mālohi ange ki he tokāteline ko ʻení.

2. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he feituʻu ʻi lalo ʻi hoʻo fakatātaá:

  • Ko e hā ha ngaahi faingataʻa te ne ala taʻofi koe mei hoʻo moʻui ʻaki ‘a e tokāteline ko ʻení? Te ke lavaʻi fēfē nai ‘a e ngaahi faingataʻa ko ʻení?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ha mahino fekauʻaki mo e taimi mo e ngāue ʻe ala fie maʻu ke ʻiloʻi ko e tokāteline ko ʻení mei he ʻOtuá?

Mahalo te ke fie vahevahe hoʻo ngaahi palaní mo ha mēmipa ʻo e fāmilí te ne lava ʻo tokoniʻi koe ke ke moʻui ʻaki e tokāteliné mo ʻiloʻi ʻoku mei he ʻOtuá ia.

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

Sione 7:2 . Ko e hā ʻa e Kātoanga ‘o e Ngaahi Fale Fehikitakí?

Naʻe kamata ʻa e Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí (naʻe ui foki ko e Kātoanga ʻo e Ngaahi Palepalé pe Fanga Kiʻi Falé) pea naʻe fakaʻosi ia ʻi ha ʻaho Sāpate pea ko ia ai ne ʻaho valu hono lōloá. Naʻe kau ʻi he konga ʻo e kātoangá ni ʻa hono langa ha fanga kiʻi fale fakataimi naʻe ngaohi mei he ngaahi vaʻa ʻakaú. Naʻe nofo ʻa e kakaí ʻi he fanga kiʻi fale ko ʻení lolotonga ‘a e kātoangá ke fakamanatu kiate kinautolu naʻe tāpuekina ʻe he ʻOtuá Hono kakaí ʻi ha taʻu ʻe 40 lolotonga ʻenau nofo ʻi he feituʻu maomaonganoa ʻo Sainaí.

Sione 7:17 . Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e fekumi ki he moʻoní ʻo fakafou ʻi he talangofuá?

Naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ko kinautolu ʻe hokohoko atu ke moʻui ʻaki ʻEne ngaahi akonakí te nau ʻilo ʻa e moʻoní pea ʻe ʻoange ʻe he moʻoni ko ʻení kiate kinautolu ʻa e tauʻatāiná (vakai, Sione 8:31–32).Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga te tau fie feinga ai ke maʻu ha fakamoʻoni fakataautaha ki he moʻoní.

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Dieter F. Uchtdorf of the Quorum of the Twelve Apostles, 2006. Called as Second Counselor in the First Presidency, 3 February 2008. Made official portrait in 2008 replacing portrait taken in 2004.

ʻE lava ke pehē ʻe ha niʻihi ʻoku mātuʻaki faingataʻa e ngaahi sitepú pe ʻoku ʻikai ke nau taau mo e ngāué ni. Ka ʻoku ou fokotuʻu atu ko e fakamoʻoni fakataautaha ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí mo e Siasí, ʻa e meʻa mahuʻinga taha te ke lava ke maʻu ʻi he moʻuí ni. He ʻikai ngata ʻi heʻene tāpuakiʻi mo tataki koe ʻi he moʻui ní, ka ʻoku ʻi ai ʻene kaunga ki hoʻo moʻuí ʻi he taʻengatá kotoa.

(Dieter F. Uchtdorf, “Ko Hono Maʻu ha Fakamoʻoni ʻo e Māmá mo e Moʻoní,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2014, 22)

Sione 7:39 . Ko e hā naʻe pehē ai ʻe Sione “naʻe teʻeki ai foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní”?

Naʻe ʻuhinga ‘a Sioné “ki he meʻa-foaki pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ʻi aí, koeʻuhi naʻe ngāue ‘a e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga ‘a e ngaahi ngāue fakafaifekau ʻa Sione Papitaiso mo Sīsuú; ka naʻe ʻikai ia he ʻikai maʻu ʻe ha taha ha fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ne akoʻi ʻe he ongo tangatá ni [ Mātiu 16:16–17 ; vakai foki, 1 Kolinitō 12:3 ]” (Bible Dictionary, “ Holy Ghost ”).