Seminelí
Ngaahi Fakamanatu ʻo e Fakataukei Fakatokāteline Hono 2


Ngaahi Fakamanatu ʻo e Fakataukei Fakatokāteline Hono 2

Ako maʻuloto ʻa e fakamoʻoni fakafolofolá mo e kupuʻi lea mahuʻinga he folofolá

ʻĪmisi
Teen girl talking to two other teens.

ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻi ha ngaahi founga lahi ʻi hono ako ma’uloto ʻo e ngaahi potufolofolá mo e meʻa ʻoku nau akoʻí. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke ako maʻuloto ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ki ha niʻihi ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻo e Fuakava Foʻoú.

Ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e folofolá ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí

Fakakaukauloto ʻokú ke aleaʻi e ngaahi tui fakalotú mo ho kaungāmeʻa ko Silivia. ʻOkú ne ʻalu ki ha siasi faka-Kalisitiane fakalotofonua pea ʻokú ne ako fakamātoato meí he Tohi Tapú. ʻOku ʻeke atu ʻe Silivia fekauʻaki mo hoʻo tui fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, papitaisó, mo e lakanga fakataulaʻeikí.

  • Te ke maʻu fēfē ha loto-falalai ki hono tali e ngaahi fehuʻi ʻa Siliviá? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻE tokoni fēfē nai hono ʻiloʻi e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo honau ngaahi kupuʻi lea mahuʻingá ʻi he tūkunga ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi tūkunga kuó ke aʻusia ʻa ia naʻe mei tokoni feʻunga ai ke ʻiloʻi lelei ʻa e ngaahi potufolofolá ke fakaʻaongaʻi ai kinautolú?

ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke teuteu ki ha ngaahi tūkunga hangē ko ʻení pea fakakaukau ki he ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ko ʻení. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení mo ʻenau ngaahi kupuʻi lea mahuʻingá kapau ʻoku teʻeki ke ke fai ia.

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

Luke 2:10–12

“He kuo ʻaloʻi kiate kimoutolu ʻi he ʻahó ni, ʻi he kolo ʻo Tēvitá, ʻa e Fakamoʻui ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻEikí.”

Sione 3:5

“Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vaí pea mo e Laumālié, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”

Sione 3:16

“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú.”

Mātiu 5:14–16

“Tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí.”

Mātiu 11:28–30

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasia, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”

Mātiu 16:15–19

Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Te u ʻatu kiate koe ʻa e kī ʻo e puleʻangá.”

Sione 7:17

“Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí.”

Mātiu 22:36–39

“Ke ke ʻofa ki [ he ʻEiki] ko ho ʻOtuá. … Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí.”

Luke 22:19–20

Naʻe fekau ʻe Sīsū Kalaisi, ke maʻu ʻa e sākalamēnitī “ko e fakamanatu kiate au.”

Sione 17:3

“Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi.”

Luke 24:36–39

“He ʻoku ʻikai kakano mo hui ha laumālie, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻiló ni ʻiate aú.”

ʻŪ kaati fakamanatú

ʻOku fakatefito e ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻi hoʻo fili ke ako ha fakamoʻoni fakafolofola ʻe ono mo honau ngaahi kupuʻi lea mahuʻingá. Kapau te ke fili ke ako lahiange, te ke lava leva ʻo liliu ʻa e ʻekitivitií ʻi ha founga te ke lava ai ʻo faʻu ha ngaahi kaati feʻunga.

Fakaʻaongaʻi ha tafaʻaki kakato ʻo ha laʻipepa, tā ha kōlomu ʻe ua ʻoku ʻi ai ha puha ʻe tolu ʻoku lahi tatau ʻi he kōlomu takitaha. Fulihi hake ʻa e laʻipepá pea fai ʻa e meʻa tatau ʻi he tafaʻaki ko iá. Fili ha taha ʻoe ngaahi founga ko ʻení ke faʻu ʻaki ha ngaahi kaati manatu melie ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke ako maʻuloto e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ko ʻení.

Fili A: Ngaahi kaati fakatātā

  1. Hiki ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e laʻipepá ha fakamoʻoni fakafolofola naʻá ke fili ʻi ha puha.

  2. Fulihi hake ‘a e laʻipepá. ʻI he puha tatau pē ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, tā ha fakatātā faingofua ke tokoni atu ke ke manatuʻi ʻa e kupuʻi folofola mahuʻinga ki he fakamoʻoni fakafolofolá. Hangē ko ʻení, ki he Matiu 5:14–16 te ke lava ʻo tā ha meʻa hangē ko ʻení ke tokoni ke ke manatuʻi ʻa e kupuʻi lea mahuʻinga “Tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí.”

    ʻĪmisi
    Illustration of people with a lightbulb. One person is alone representing letting your light shine.

    Toutou fai ʻa e ngaahi sitepu ko ʻení ki he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline takitaha naʻá ke fili ki he lēsoni ko ʻení.

Founga E: Fakamoʻoni fakafolofola mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻingá ʻi he kaati fakamanatú

Toe hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteline takitaha naʻá ke fili ʻi ha founga ʻe tokoni ke mahino lelei ange ai kiate koe ʻa e pōpoaki ʻo e potufolofolá. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo toe hiki ʻa e Sione 3:5 ʻo hangē ko ʻení: “Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū he ʻikai te ke lava ʻo hū ki he puleʻanga ʻo e langí ka ʻikai ke ke papitaiso mo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

  1. Hiki ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e laʻipepá ha potufolofola ʻi he puha takitaha.

  2. Fulihi hake ʻa e laʻipepá pea tohiʻi ʻa e kupuʻi folofola mahuʻinga (ʻoku fakaʻaliʻali ʻi he sātí) ʻi he puha ʻoku ʻi ai ʻa e fakamoʻoni fakafolofola totonú ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. Fai ʻeni ki he puha takitaha.

Kosi ʻo toʻo e ngaahi konga takitaha ki ha ngaahi kaati, pea fakaʻaongaʻi kinautolu ke ako maʻuloto e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ko ʻení. Fakakaukau ke kumi tokoni meí he kau mēmipa ho fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻi hoʻo ako maʻulotó.

1. Fakakaukau ke vahevahe ha laʻitā hoʻo kātí mo hoʻo faiakó. Tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó.

  • Ko e fē ʻa e ngaahi potufolofola mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻaonga taha kia Siliviá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Fakamoʻuí te ke lava ʻo vahevahe mo ia ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi potufolofola ko ʻení?

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻi hono ako maʻuloto ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi moʻoni meí he folofolá?