Seminelí
Ngāue 3


Ngāue 3

Ko hono Fakamoʻui ʻo e Tangata Pipikí

ʻĪmisi
ʻOku ala atu ʻa Pita ʻi hono nimá ki ha tangata pipiki ʻo fekauʻi ia ke tuʻu hake ʻo ʻalu.

Naʻe ʻave ha tangata naʻe ʻikai lava ʻo lue ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí ki he temipale ʻi Selusalemá ʻi he ʻaho kotoa pē koeʻuhí ke ne lava ʻo kole ha paʻanga. Naʻá ne feʻiloaki ai mo Pita mo Sione, ʻa ia naʻá na foaki ange ha meʻaʻofa maʻongoʻonga ange ʻi he paʻanga naʻá ne kolé. Naʻe fakamoʻui ʻe Pita ʻa e tangatá, ʻi heʻene fakaʻaongaʻi ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻoange ʻe he aʻusia ko iá kia Pita mo e kau ʻAposetolo kehé ha ngaahi faingamālie lahi ke fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke fakamālohia hoʻo tuí ʻoku lava ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻo tokoniʻi koe ke ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá.

Ko hono maʻu ʻa e mālohi faifakamoʻui ʻo e ʻOtuá

  • Ko e hā ha ngaahi pole pe faingataʻa fakatuʻasino, fakalaumālie, pe fakaeloto ʻoku aʻusia ʻe he kakaí ʻi he moʻuí?

Fakakaukau ki ha pole pe faingataʻa ʻokú ke fehangahangai fakataautaha mo ia ʻa ia te ke fie fekumi ke maʻu ha fakafiemālie pe mālohi ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke ikunaʻi ʻakí. Hiki ia ʻi hoʻo tohinoa akó, pea fakakau foki ai mo hoʻo ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi ngāue kuó ke fai ke maʻu ai ha tokoni ki he pole pe faingataʻa ko ʻení?

  • Ko e hā kuó ke ʻosi ʻilo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa ia ʻokú ne ʻoatu ha loto-falala te Na tokoniʻi koé?

  • Ko e hā ha ngaahi fehuʻi pe ngaahi hohaʻa ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo hono ikunaʻi ʻa e pole pe faingataʻa ko ʻení?

Ko e fakamoʻui ʻe Pita mo Sione ha tangata pipiki

Te ke maʻu ʻa e faingamālie ʻi he lēsoni ko ʻení ke ako ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mei he fakamatala ʻi he Ngāue 3 ki hono fakamoʻui ʻe Pita mo Sione ha tangata pipikí. ʻI hoʻo akó, tokanga ki he ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻokú ke maʻú. Feinga ke fakamālohia hoʻo tuí ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi pole ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi he moʻui fakamatelié.

Lau ʻa e Ngāue 3:1–3, ʻo kumi ki ha ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e tangata ko ʻení, ʻa ia naʻe taʻu 40 tupu (vakai, Ngāue 4:22). Mahalo ʻe tokoni ke ʻiloʻi ko e “kole” ʻoku lau ki ai ʻi he veesi 2–3 ko e ngaahi meʻa ia naʻe foaki ʻe he kakaí ki he masivá.

  • Ko e hā ha ngaahi lea ʻe niʻihi te ke ala fakaʻaongaʻi ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e tangatá ni mo hono tūkungá? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga angamaheni ʻe ala tali ʻaki ʻe he kakaí ki ha taha ʻi he tūkunga ʻo e tangatá ni?

Lau ʻa e Ngāue 3:4–8, ʻo kumi ki he ngaahi moʻoni te ke lava ʻo ako fekauʻaki mo hono ikunaʻi hotau ngaahi polé pe ngaahi faingataʻaʻiá mei he fakamatala ko ʻení. Te ke lava foki ʻo mamataʻi ʻa e “Peter and John Heal a Man Crippled since Birth (Ko Hono Fakamoʻui ʻe Pita mo Sione ha Tangata Pipiki talu mei hono Fāʻeleʻí)” (3:21), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

  • Ko e hā ʻoku hā makehe kiate koe ʻi he fakamatala ko ʻení?

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tokoniʻi ʻe he aʻusia ko ʻení ke ke ako pe ongoʻi fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

Naʻe akoʻi ʻe Pita ʻa kinautolu naʻa nau fakamoʻoniʻi ʻa e maná naʻe fakahoko ia ʻi he tui ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, Ngāue 3:16). Ko e moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako mei he talanoa ko ʻení ʻe lava ke fakamoʻui kitautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí.

  • Ko e hā te ke lava ʻo vahevahe mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻe lava ʻo tokoni ki ha taha ʻokú ne lolotonga aʻusia ha taha ʻo e ngaahi pole pe ngaahi faingataʻa fakatuʻasino, fakalaumālie, pe fakaeloto naʻá ke ʻiloʻi kimuʻa ange ʻi he lēsoní?

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi pole ko ʻení?

Mamataʻi ʻa e “The Wounded Shall be Healed (ʻE Fakamoʻui ʻa Kinautolu Kuo Kafó)” (5:45), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org. Fanongo ki he fakamoʻoni ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea lekooti ha ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ʻoku makehe kiate koe pe ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo mamata ʻi he vitioó.

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Niila L.ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke fakamoʻui kitautolú:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻAokosi, 2010.

Siʻoku kāinga, ko ʻeku palōmesi kiate kimoutolú, ʻe hanga ʻe hoʻomou fakatupulekina hoʻomou tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo ʻoatu ha mālohi mo ha ʻamanaki lelei lahi ange. Kiate kimoutolu, ko e kau māʻoniʻoní, ʻe fakamoʻui ʻe he Fai-fakamoʻui ʻo hotau laumālié, ʻi Hono taimi mo ʻEne founga pē ʻAʻana ʻa ho ngaahi kafó kotoa. ʻE ʻikai ha fakamaau taʻe-totonu, ʻikai ha fakatanga, ʻikai ha faingataʻa, ʻikai ha mamahi, ʻikai ha loto-mamahi, ʻikai ha ongosia, ʻikai ha kafo—neongo pe ko e hā hano loloto, laulahi, fakamamahi—ʻe toʻo mavahe mei he fakafiemālie, nonga, mo e ʻamanaki lelei tuʻuloa kiate Ia ʻe talitali ʻe Hono ongo toʻukupu kuo fakamafao ke talitali lelei kitautolu ki Hono ʻaó.

(Neil L. Andersen, “Kuo Kafo,” Liahona, Nōvema 2018, 86)

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe makehe kiate koe mei he ngaahi akonaki ʻa ʻEletā ʻEnitasení?

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu pe ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e feituʻu naʻe lava ke ʻomi ai ʻe he Fakamoʻuí ha mālohi pe faifakamoʻuí?

1. Fakakakato ʻa e ngaahi ʻekitivitī ko ení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā naʻá ke ako pe ongoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he ʻaho ní pea ʻokú ke fiemaʻu ke ke manatuʻí?

  • Ko e hā ha meʻa kuó ke ongoʻi kuo ueʻi koe ke ke fai koeʻuhí ko e meʻa kuó ke ako ʻi he ʻaho ní?

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ʻa e faifakamoʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi mo e founga ʻoku tau fiemaʻu ai iá?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

ʻOku ou fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai pē ʻa e taimi ʻe hangē ʻoku ʻikai fai mai ha tali ki ha niʻihi ʻo ʻetau ngaahi lotu fakamātoato tahá. ʻOku tau fifili, “Ko e hā hono ʻuhingá?” ʻOku ou ʻilo ʻa e ongo ko iá! ʻOku ou ʻilo ʻa e manavasiʻi mo e tō ʻa e loʻimata ʻi he ngaahi momeniti pehení. Ka ʻoku ou toe ʻiloʻi pē foki ʻoku ʻikai taʻe tali mai ʻetau ngaahi lotú. ʻOku ʻikai ha taimi ʻe taʻe-fakahoungaʻi ai ʻetau tuí. ʻOku ou ʻilo ʻoku lahi ange ʻa e ʻilo ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvani potó ʻiate kitautolu. Neongo ʻoku tau ʻiloʻi ʻetau ngaahi palopalema mo e mamahi fakamatelié, ka ʻokú Ne ʻafioʻi ʻetau fakalakalaka taʻe-faʻa-maté mo e meʻa te tau malavá. Kapau te tau lotua ke ʻilo Hono finangaló pea fakavaivaiʻi kitautolu ki ai ʻi he faʻa kātaki mo e loto-toʻa, ʻe lava ke hoko ʻa e fakamoʻui fakalangí ʻi Heʻene founga mo e taimi pē ʻAʻana.

(Russell M. Nelson, “Jesus Christ—the Master Healer,” Liahona, Nov. 2005, 86)

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

ʻOku kaunga moʻoni ʻa e angatonú mo e tuí ki hono fakamoʻui ʻo e mahakí, tulí, mo e pipikí—kapau ʻoku fakahoko ʻe he faʻahinga fakamoʻui peheé ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau mo Hono finangaló. Ko ia, naʻa mo ʻetau maʻu ʻa e tui mālohí, he ʻikai hiki ha ngaahi moʻunga lahi ia. Pea he ʻikai ke fakamoʻui kotoa ʻa e mahakí mo e vaivaí. Kapau ʻe taʻofi ʻa e fakafepaki kotoa pē, toʻo atu mo e mahaki kotoa pē, pea ʻe uesia leva ʻa e tefitoʻi taumuʻa ʻo e palani ʻa e Tamaí.

(David A. Bednar, “Ko Hono Tali e Finangalo mo e Taimi ʻa e ʻEikí,” Liahona, ʻAokosi 2016, 34)

ʻE lava fēfē nai ke u maʻu ʻa e mālohi faifakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku ou aʻusia ai ʻa e ngaahi faingataʻaʻia fakalaumālié?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

ʻE lava ke hoko mai ʻa e ngaahi faingataʻá mei he ngaahi ngāue fakalaumālié mo fakatuʻasinó foki. Naʻe manatuʻi ʻe ʻAlamā ko e Siʻí naʻe fuʻu fakamamahi ʻene angahalá ʻo ne fakaʻamu ai ke “ʻosiʻosingamālie ʻi [hono] laumālié mo [hono] sinó fakatouʻosi, koeʻuhí ke ʻoua naʻa ʻomi [ia] ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e … ʻOtuá, ke fakamāuʻi ʻi [heʻene] ngaahi ngāué” [ʻAlamā 36:15]. ʻI he ngaahi taimi peheé, te Ne fakamoʻui fēfē nai kitautolu?

Te tau lava ʻo fakatomala kakato ange! Te tau lava ʻo ului kakato ange! Pea ʻe lava leva ʻe he “ʻAlo ʻo e Māʻoniʻoní” ʻo tāpuakiʻi kakato ange kitautolu ʻaki Hono toʻukupu faifakamoʻuí.

… ʻOku fakaiku ʻa e tuí, fakatomalá, papitaisó, fakamoʻoní, mo e ului tuʻuloá ki he mālohi faifakamoʻui ʻo e ʻEikí.

(Russell M. Nelson, “Jesus Christ—the Master Healer,” Liahona, Nov. 2005, 86)