Seminelí
Ngāue 1


Ngāue 1

Talateu ki he Tohi ʻa Ngāué

ʻĪmisi
Naʻe fakataha ʻa e kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu mā taha ʻa Sīsū Kalaisí (kotoa kae tuku kehe pē ʻa Siutasi ʻIsikaliote) ʻi Kāleli. Ko e tuʻu fakataha ha ongo ʻāngelo (teunga hina) mo e kau ʻaposetoló pea tuhu ki he langí. ʻOku sio hake ʻa e kau ʻaposetoló ki ʻolunga. ʻOku fakahaaʻi ʻe he tā valivalí ʻa e hāʻele hake ʻa Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ki he langí. ʻOku ʻikai hā ʻa Kalaisi ʻi he fakatātaá. (Maʻake 16:19-20) (Luke 24:50-53) (Ngāue 1:9-11)

Naʻe tokoni ʻa Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākongá ʻi ha ʻaho ʻe 40 hili ʻEne Toetuʻú. Lolotonga ʻa e taimi ko ʻení, naʻá Ne teuteuʻi ʻEne Kau ʻAposetoló ke tataki Hono Siasí hili ʻEne Hāʻele Hake ki he langí. Hangē ko ia naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he kuonga muʻá, ʻokú Ne kei hokohoko atu pē hono tataki ʻa Hono Siasí ʻo fakafou ʻi Heʻene Kau ʻAposetolo kuo fili ʻi he ʻaho ní. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke ongoʻi hono mahuʻinga ke tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá.

Ko e Hāʻele Hake ʻa Kalaisi ki he langí

Fakakaukauloto ʻoku fehuʻi atu hoʻo kaungāmeʻá, ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, “Ko hai naʻá ne kamataʻi ʻa e siasi ʻokú ke kau ki aí, pea ko hai ʻokú ne tataki ia ʻi he ʻaho ní?”

  • Ko e hā haʻo tali? Ko e hā hono ʻuhingá?

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi ʻa Ngāué ʻa e ngaahi aʻusia ʻa e Kau ʻAposetoló hili ʻa e Hāʻele Hake ʻa Sīsū Kalaisi ki he langí. Naʻe pau pē ko ha ngāue faingataʻa ki he kau taki ʻo e Siasí ke fakatupulaki ki muʻa ʻa e Siasi ʻo e Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻe ʻikai ke Ne kei feohi maʻu ai pē mo kinautolú. Ka naʻe ʻikai tuenoa ʻa e kau ʻAposetoló ʻi heʻenau ngaahi feingá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi aʻusia ʻa e kau ʻAposetoló ʻoku lekooti ʻi he tohi ʻa Ngāué ʻa e moʻoni ko ia ʻoku tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá.

Fakakaukau ki hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo hono tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí. Tali ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo tohinoa akó:

  1. Ko e hā ʻe mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ʻoku tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí?

  2. Ko e hā te ke ʻamanaki ke mamata ki ai ʻi ha siasi ʻoku tataki ʻe Sīsū Kalaisí?

  3. Fakaʻaongaʻi ʻa e meʻafua ko ʻení ke fakapapauʻi ʻa e lahi hoʻo tui ki he fakamatala ko ʻení: “ʻOku tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻi he ʻahó ni ʻo fakafou ʻi he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá.” Fakamatalaʻi hoʻo talí.

    ʻĪmisi
    Tohi Lēsoni ʻo e Fuakava Foʻoú maʻá e Faiako Seminelí- (2023)

ʻI hoʻo ako ʻa e lēsoni ko ʻení, tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke ongoʻi naʻe tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí hili ʻEne hāʻele hake ki he langí pea ʻoku hokohoko atu ʻEne tataki Hono Siasí ʻi he ʻahó ni.

ʻOku hokohoko atu hono tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí hili ʻEne Hāʻele Hake ki he langí

1. Fakakakato ʻeni ʻi hoʻo tohinoa akó:

Hiki ha fakamatala ʻi hoʻo tohinoá ʻoku ui ko e “Ngaahi Sīpinga ʻo e tataki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí.” ʻI he lēsoni ko ʻení, tānaki atu ha ngaahi sīpinga ki he fakamatala ʻi hoʻo tohinoá pea fakalaulauloto ki he founga ʻoku nau fakamālohia ai hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí.

Lau ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení mei he Ngāue 1–5, ʻo kumi ki he founga naʻe hokohoko atu ai e tokoni ʻa Sīsū Kalaisi ki Heʻene Kau ʻAposetoló hili ʻEne Hāʻele Haké. Fakakaukau ki he founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó naʻe tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí. Tānaki atu hoʻo ngaahi fakakaukaú ki he fakamatala ʻi hoʻo tohinoá.

Ngaahi veesi ke akó

Ngaahi fakaikiiki ʻoku fiemaʻu ke ke ʻilo kimuʻa peá ke ako e ngaahi veesi ko ʻení

Ngaahi veesi ke akó

Ngāue 1:23–26

Ngaahi fakaikiiki ʻoku fiemaʻu ke ke ʻilo kimuʻa peá ke ako e ngaahi veesi ko ʻení

Naʻe fakataha mai ʻa e Kau ʻAposetoló mo e kau muimui kehe ʻo Kalaisí ke aleaʻi pe ko hai te ne fetongi ʻa Siutasi ʻIsikaliote ko e taha ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Ngaahi veesi ke akó

Ngāue 2:37–43

Ngaahi fakaikiiki ʻoku fiemaʻu ke ke ʻilo kimuʻa peá ke ako e ngaahi veesi ko ʻení

Lolotonga e fakatahataha mai ʻa e Kau ʻAposetoló ki Selusalema hili pē ha taimi nounou mei he Hāʻele Hake ʻa Kalaisi ki he langí, naʻe hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu takitaha ʻi ha founga mālohi (vakai, Ngāue 2:1–8). ʻI he fonu ʻa Pita ʻi he Laumālié, naʻá ne fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi (vakai, Ngāue 2:14–36). ʻOku fakamatalaʻi ʻe he potufolofola ko ʻení ʻa e ola ʻo e taumalingi fakalaumālie hifo ko ʻení ʻi ha tokolahi naʻa nau fakamoʻoni ki ai.

Ngaahi veesi ke akó

Ngāue 3:1–8; 4:8–10

Ngaahi fakaikiiki ʻoku fiemaʻu ke ke ʻilo kimuʻa peá ke ako e ngaahi veesi ko ʻení

Naʻe feʻiloaki ʻa Pita mo Sione mo ha tangata pipiki ʻi he temipale ʻi Selusalemá.

Ngaahi veesi ke akó

Ngāue 5:12–16

Ngaahi fakaikiiki ʻoku fiemaʻu ke ke ʻilo kimuʻa peá ke ako e ngaahi veesi ko ʻení

Naʻe ʻosi fakatokanga ki he Kau ʻAposetoló kimuʻa ʻe he kau taki ʻo e kau Siú ke ʻoua naʻa nau toe talanoa kau kia Sīsū Kalaisi (vakai, Ngāue 4:13–18).

Ngaahi veesi ke akó

Ngāue 5:17–25

Ngaahi fakaikiiki ʻoku fiemaʻu ke ke ʻilo kimuʻa peá ke ako e ngaahi veesi ko ʻení

Naʻe tuku pōpula ʻa Pita mo Sione hili ʻena hokohoko atu ke fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo fakahoko ha ngaahi mana ʻi Hono huafá.

  • Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻokú ne tākiekina hoʻo tui mo e falala kiate Iá?

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó naʻe tataki ʻe he Fakamoʻuí Hono Siasí ʻo fakafou ʻi Heʻene Kau ʻAposetoló?

ʻOku hokohoko atu hono tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻi he ʻahó ni

ʻĪmisi
Ko e kotoa ʻo e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku nau tuʻu pe tangutu ʻi muʻa ʻi he ʻĪmisi Tā Tongitongi ʻo Kalaisí pea mo e ngaahi maka fakamanatu ʻo e ʻUluaki Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he Senitā Takimamata ʻi Loma, ʻĪtalí. Toʻohema ʻi muʻá ki he toʻomataʻú: Tieta F. ʻUkitofa, Sefilī R. Hōlani, M. Lāsolo Pālati, Tāleni H. ʻOakesi, Lāsolo M. Nalesoni, Henelī B. ʻAealingi, Tēvita A. Petinā, Kuenitini L. Kuki, D. Toti Kulisitofāsoni, Keuli E. Sitīvenisoni, Lānolo A. Lasipeni, Niila L. ʻEnitaseni, Teili G. Lenilani, Kēliti W. Kongo, ʻŪlise Soālesi

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo e founga ʻoku hokohoko atu ai hono tataki ʻe he Fakamoʻuí Hono Siasí ʻi he ʻaho ní.

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni naʻe fai ʻi Sānuali 2018

Ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻe kitautolu ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ko hai ʻoku takí: ko Sīsū Kalaisi Tonu pē. …

ʻI heʻene peheé, ko e hā ʻoku ʻi ha hingoa? ʻI heʻene fekauʻaki mo e hingoa ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ko e talí ko e “Meʻa Kotoa Pē!” Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sīsū Kalaisi kitautolu ke tau ui ʻa e Siasí ʻaki Hono huafá koeʻuhí he ko Hono Siasi, kuo fakafonu ʻaki Hono mālohí.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOkú Ne tataki Hono Siasí ʻi he ʻahó ni.

(Russell M. Nelson, “Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí,” Liahona, Nōvema 2018, 88–89)

  • ʻE tākiekina fēfē nai hoʻo moʻuí ʻi hono ʻiloʻi ʻoku tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻi he ʻahó ni?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga mei hoʻo moʻuí pe mei he hisitōlia ʻo e Siasí ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke ʻilo ʻoku hokohoko atu hono tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻi he ʻahó ni? (Manatuʻi ke tānaki atu ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻení ki he fakamatala ʻi hoʻo tohinoá.)

Kapau ʻokú ke fiemaʻu ke ke vakai ki ha ngaahi sīpinga ke tokoni atu ke ke fakakaukau ai ki he ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení, mamata ʻi he “Ko Hotau Kuongá ʻEni!” mei he taimi 3:34 ki he 5:12 pe “Tānaki Fakataha ʻa e Meʻa Kotoa Pē ʻIa Kalaisi” mei he taimi 10:09 ki he 13:58, ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

  • Ko e hā ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi sīpinga ko ʻeni ʻo hono tataki ʻe he Fakamoʻuí Hono Siasí ke mahino kiate koe fekauʻaki mo ʻEne ngaahi ongo kiate kitautolú?

Fakalaulauloto

Toe vakaiʻi ʻa e lisi ʻo e ngaahi sīpinga hono tataki ʻe he Fakamoʻuí Hono Siasí naʻá ke faʻu ʻi he ʻaho ní. Fakakaukau ke tānaki atu ki he fakamatala ko ʻení ʻi he hokohoko atu hoʻo ako ʻa e Tohi Ngāué mo maʻu ha toe ngaahi aʻusia ke ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo Hono Siasí. Fakakaukau ke tānaki atu hoʻo fakamoʻoni ki he moʻoni ko ʻení ki hoʻo tohinoá.

Fili pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko hai naʻá ne hiki ʻa e tohi ʻa Ngāué?

Ko Luke naʻá ne tohi ʻa e Ngaahi Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló “ko e tohi ia hono ua ʻo ha tohi konga ua. … ʻOku ui ʻa e konga ʻuluakí ko e Ongoongoleleí ʻo Fakatatau kia Luké” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló, Ngaahi,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org; vakai foki, Luke 1:1–4; Ngāue 1:1).

Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakamatala ki ai ʻa e vahe ko ʻení?

ʻOku fakafehokotaki ʻe he Ngaahi Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló ʻa e lekooti ʻo e moʻui ʻa Sīsū Kalaisí mo e ngaahi akonaki ʻi he Kosipeli ʻe faá pea mo e ngaahi tohi mo e ngāue ʻa ʻEne Kau ʻAposetoló. ʻOku hā ʻi he tohi ʻa Ngāué ʻa e hokohoko atu hono tataki ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe fakahā ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní ki he Kau ʻAposetoló, ʻa ia naʻa nau tataki leva mo akoʻi ʻa e Siasí. Naʻe toe fakahoko foki ʻe he Kau ʻAposetoló ha ngaahi mana ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

Mei he veesi ʻuluaki [ʻo e tohi ʻa Ngāué], ʻoku fakahā ai ʻe kei hokohoko atu pē hono tataki fakalangi ʻo e Siasí, kae ʻikai tataki ʻe ha tangata. … Ko e moʻoni, naʻe mei feʻunga ange hano ʻai kakato ʻa e hingoa ʻo e tohi ʻa Ngāué ʻo hangē ko e “Ngaahi Ngāue ʻa e Kalaisi kuo Toetuʻú, ʻo Fakafou ʻi he Ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he Moʻui mo e Ngāue Fakafaifekau ʻa ʻEne Kau ʻAposetolo Kuo Fakanofó.” …

“ʻOku tatau pē ʻa hono tataki ʻo e Siasí. Kuo liliu ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e Fakamoʻuí, ka ko e fakahinohino mo e tataki ʻo e Siasí ʻoku tatau tofu pē.”

(“Therefore, What? (Ko ia, Ko e hā leva?)” [lea naʻe fai ʻi he konifelenisi ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí ʻi he Fuakava Foʻoú, 8 ʻAokosi 2000], 6, si.ChurchofJesusChrist.org)

Ko e hā ʻa e ʻAposetolo?

Ke ako lahi ange fekauʻaki mo e Kau ʻAposetoló, mamataʻi ʻa e foʻi vitiō “What Is an Apostle? (Ko e Hā ʻa e ʻAposetolo?)” (6:25), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

ʻOku tataki fēfē nai ʻe he ʻEikí Hono Siasí ʻi he ʻaho ní?

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Quentin L. Cook

Ko hono aofangatukú, kātaki ka mou fiemālie ʻi he ʻilo ʻoku maʻu ha tokoni fakalangi ʻe he kau taki māʻolunga ʻo e Siasí ʻoku nau tokangaʻi ʻa e ngaahi taumuʻa fakalangi ʻo e Siasí. ʻOku maʻu ʻa e fakahinohino ko ʻení mei he Laumālié pea faʻa maʻu fakahangatonu ʻi he taimi ʻe niʻihi mei he Fakamoʻuí. ʻOku foaki mai ʻa e ongo fakahinohino fakalaumālié ni fakatouʻosi. ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku maʻu ha tokoni pehē. Ka ʻoku fai mai ʻa e fakahinohinó ʻi he taimi ʻa e ʻEikí, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea mo e akonaki ki he akonaki [vakai, 2 Nīfai 28:30; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:12; 128:21], ʻi he taimi “ʻoku fili ai ha ʻEiki ʻoku tokaimaʻananga ʻo fakataumuʻa ke akoʻi kitautolu” [Neal A. Maxwell, All These Things Shall Give Thee Experience (2007),31]. Ko ʻEne palōfitá pē taha ʻokú ne maʻu ʻa e fakahinohino maʻá e Siasí fakakātoa.

(Quentin L. Cook, “Teuteu ke Feʻiloaki mo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2018, 117)

Mamataʻi ʻa e “Jesus Christ’s Church (Siasi ʻo Sīsū Kalaisí)” (1:27) pe “We Need Living Prophets (ʻOku Tau Fiemaʻu ha Kau Palōfita Moʻui)” (2:44), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, ke vakai ki ha ngaahi sīpinga kehe.

ʻOku uiuiʻi fēfē ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻo onopōní?

Mamataʻi ʻa e “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí” mei he taimi 9:41 ki he 11:49 pe “Ko e Loto ʻo ha Palōfita” mei he taimi 4:08 ki he 6:40, ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, ke vakai ki ha ngaahi sīpinga.