Seminelí
1 Kolinitō 6


1 Kolinitō 6

“Ko Ho Sinó Ko e Temipale ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní”

ʻĪmisi
Palakuei. Ko ha finemui mo ha ongo talavou ʻi he kelekele ʻo e Temipale Asuncion Paraguay.

ʻE malava ke ongo ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻo hangē ko e mafola ʻa e angaʻulí mo e angahala fakasekisualé ko ha ngaahi palopalema ʻoku makehe ki hotau kuongá. Ka neongo ia, ʻi he tohi naʻe fai ʻe Paula ʻi he meimei taʻu ʻe 2,000 kuohilí, naʻá ne akonaki mo fakatokanga ai fekauʻaki mo e ngaahi angahala tatau ko ʻení. Naʻe fakamālohia mo fakatonutonu ʻe he ngaahi akonaki mālohi ʻa Paulá ʻa e Kāingalotu ʻi Kolinitoó, ʻo tataki kinautolu ke nau foki ki he hala ʻo e fuakavá. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e mahuʻinga ho sino fakamatelié mo e mahuʻinga ʻo e maʻa fakasekisualé.

Maʻa fakasekisualé

Lau ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e maʻa fakasekisualé. Fakamaaka ʻa e fakamatala takitaha ʻi ha meʻafua mei he 1 ki he 5 (1=ʻikai ʻaupito ha poupou, 2=ʻikai poupou, 3=tuʻumaʻu, 4=poupou, 5=poupou ʻaupito).

  • ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku kehekehe ai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e kakaí ki he ngaahi tōʻonga mo e ʻulungaanga fakasekisuale ʻoku poupouʻí.

  • ʻOku mahino kiate au ʻa e tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí ki he maʻa fakasekisualé (ʻoku toe ʻiloa foki ko e fono ʻo e angamaʻá).

  • ʻOku ou maʻu ha holi ke moʻui ʻaki ʻa e tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí ki he maʻa fakasekisualé.

  • ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e founga ʻoku faitāpuekina ai ʻeku moʻuí ʻe he tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí ki he maʻa fakasekisualé.

  • ʻOku ʻi ai ‘eku ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí ki he maʻa fakasekisualé.

Fakakaukau ke hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e meʻa ʻokú ke ʻilo mo tui ki ai fekauʻaki mo e tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí ki he maʻa fakasekisualé pea pehē ki haʻo ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ia. ʻI hoʻo ako ʻa e lēsoni ko ʻení, fekumi ki he Tamai Hēvaní ke Ne tataki koe ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Feinga ke ʻiloʻi mo ako ʻa e ngaahi moʻoni ʻe lava ʻo tokoni ke mahino lelei ange kiate koe mo ke maʻu ha holi ke moʻui ʻaki ʻa e tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí ki he maʻa fakasekisualé pea ʻe tokoni ia ke tali hoʻo ngaahi fehuʻí mo e ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí.

ʻOku akoʻi ʻe Paula ʻa e fono ʻa e ʻEikí ki he angamaʻá

Ko e kolo Kolinitoó ko ha kolo lahi, tuʻumālie, mo matakali kehekehe ʻa ia naʻe lahi ai ʻa e angahala fakasekisualé. Naʻe hiki ʻe Paula ʻa e feʻauakí (ngaahi vā fetuʻutaki fakasekisuale ʻi tuʻa ʻi he nofo-malí), tono malí, mo e nonofo fakahomosekisualé ko ha ngaahi angahala angamaheni ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kolinitoó (vakai, 1 Kolinitō 6:9–10).

Lau ʻa e ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi he 1 Kolinitō 6:18–20, pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e maʻa fakasekisualé pea mo e natula toputapu ʻo e sino ʻo e tangatá.

Ko e 1 Kolinitō 6:19–20 ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteline. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke faingofua ange hoʻo maʻu kinautolú. Te ke ako lahi ange fekauʻaki mo e potufolofola fakataukei fakatokāteline ko ʻení ʻi he lēsoni hokó.

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻokú ke ongoʻi ʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke mahino kiate koe mei he ngaahi veesi ko ʻení? Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku finangalo ai ʻa e ʻEikí ke mahino kiate koe ʻa e ngaahi moʻoni ko iá?

  • ‘E lava fēfē nai ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻo tākiekina ʻa e anga hoʻo vakai ki he fono ‘a e ʻEikí ki he angamaʻá?

Ko e moʻoni ʻe taha ʻoku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ko hotau sinó ko e temipale ia ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻe lava ke nofoʻia ʻe he Laumālié.

1. Fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko ení ʻi hoʻo tohinoa akó:

Tā ʻi lotomālie ʻo ha peesi ʻi hoʻo tohinoa akó, ha kiʻi fakatātā faingofua ʻo ha taha ʻoku tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo ha temipale. Lisi takatakai ʻi hoʻo fakatātaá ha ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai ha sino fakamatelie mo ha temipale. Feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he fakafehoanaki ko ʻení ke mahino kiate koe ʻa e fono ʻo e angamaʻá. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke ke fakahoko ‘a e fakafehoanakí:

  • ʻOku tākiekina fēfē nai ʻe he fakakaukau ko ia ko hotau sinó ko e temipalé ʻa e founga ʻoku tau tokangaʻi ʻaki hotau sinó?

  • ʻOku tākiekina fēfē nai ʻe he talanoa fakatātā ko ʻeni ko hotau sinó ko ha temipalé, ʻa ʻetau ngaahi fakakaukau mo e tōʻonga fekauʻaki mo e maʻa fakasekisualé?

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku mahuʻinga ke mahino ʻi he potufolofola ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻokú ke pehē ʻoku taau mo hoʻo ngaahi feingá ke nofoʻia koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?

Fēfē nai kapau ʻe talangataʻa ha taha ki he fono ʻo e angamaʻá? Lolotonga hono akoʻi ʻe Paula ʻa e kakai Kolinitoó, naʻá ne pehē naʻe fakahoko ʻe ha niʻihi ʻo e kāingalotu Kolinitoó ha ngaahi angahala fakasekisuale ʻi he kuohilí (vakai, 1 Kolinitō 6:9–11). Ka ʻi he taimi ne nau fakatomala ai pea papitaisó, naʻe fakamaʻa ʻa kinautolu ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Lau ʻa e 1 Kolinitō 6:11, pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ke tokoni ke mahino ki he kakai Kolinitoó ʻa e mālohi faifakamaʻa ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku ʻatā ki he tokotaha kotoa pē.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ʻe lava ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakamaʻa kitautolu mei he angahala fakasekisualé?

Manatuʻi “ʻoku ʻikai halaia ʻi ha angahala, ʻa e niʻihi ko ia ʻoku ngaohikovia fakasekisualé pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke nau fakatomala. Kapau ko ha taha koe ne ngaohikovia, ʻiloʻi ʻokú ke taʻehalaia pea ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe. Talanoa ki hoʻo mātuʻá pe ha taha lahi kehe ʻokú ke falala ki ai, pea feinga ke maʻu ʻa e faleʻi ʻa hoʻo pīsopé ʻi he vave tahá. Te nau lava ʻo poupouʻi fakalaumālie mo tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e maluʻi mo e tokoni ʻokú ke fiemaʻú” (“Ko e Haohaoa Fakasekisualé,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú [kiʻi tohitufa, 2011], 36–37).

Toe lau ʻa e 1 Kolinitō 6:19–20 ʻo kumi ha toe meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

  • ʻOkú ke pehē naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ʻe Paula “ʻoku ʻikai ʻa kimoutolu ʻa kimoutolu” pea “kuo fakatau ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e totongi”?

  • ʻOku tokoniʻi fēfē nai ʻe he feilaulau ʻa e Fakamoʻuí ʻa e anga hoʻo fakakaukaú mo tauhi ho sino fakamatelié?

Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fekauʻaki ʻa e angamaʻá mo e feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Sefilī R. Hōlani Faitaaʻi ʻi Sānuali 2018.

Ko e sinó ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e laumālié. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he tokāteline mahino mo fuʻu mahuʻinga ko ʻeni ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e ʻuhinga ʻoku fuʻu mamafa ai ʻa e angahala fakasekisualé. … ʻI hono kumi faingamālie ʻaki ko ia ha sino ʻo ha tahá—ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e ngaohikovia hono laumālié—ʻoku hanga ai ʻe ha taha ʻo fakaʻuliʻi ʻa e Fakalelei ʻa Kalaisí, ʻa ia naʻá ne fakahaofi ʻa e laumālie ko iá mo foaki kiate ia ʻa e faingamālie ke ne maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá. …

Kātaki ʻoua muʻa naʻá ke teitei pehē: “Ko hai ʻoku mamahi aí? Ko e hā hono kovi haʻate kiʻi tauʻatāina? ʻE lava pē ke u maumau lao ʻi he taimí ni pea toki fakatomala ʻamui ange.” Kātaki muʻa ʻoua te ke fuʻu vale mo fuʻu angafītaʻá. He ʻikai te ke lava ʻo “toe tutuki … [ʻa Kalaisi]” taʻe ʻi ai ha tautea [vakai, Hepelū 6:6]. Naʻe kalanga ʻa Paula, “Puna mei he feʻauakí” [1 Kolinitō 6:18], pea tānaki atu ki ai mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ke hola mei hono “fai ha faʻahinga meʻa pehē” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:6; tānaki atu hono fakamamafaʻí]. Ko e hā hono ʻuhingá? Sai, ko hono ʻuhinga ʻe tahá koeʻuhí ko e mamahi taʻe-faʻa-laua naʻe kātekina ʻe he Fakamoʻui ʻo e māmaní ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi koeʻuhí ka tau lava ʻo hola [vakai tautautefito ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:15–20]. ʻOku ʻi ai hotau moʻua kiate Ia ʻi he meʻa ko iá. ʻIo, ʻoku tau moʻua kiate Ia ʻi he meʻa kotoa pē koeʻuhí ko e meʻa ko iá.”

(Jeffrey R. Holland, “Personal Purity,” Ensign, Nov. 1998, 76)

2. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā e meʻa ʻoku tokoni atu ʻi hono ʻiloʻi naʻe mamahi ʻa e Fakamoʻuí maʻau ʻi hono lilingi Hono taʻataʻá, ke mahino kiate koe fekauʻaki mo Iá? ʻE fakatupulaki fēfē nai hoʻo holi mo e malava ke talangofua kiate Iá ʻi hoʻo fakatokangaʻi ʻení?

Hangē ko e lea ʻa Paula ki he Kāingalotu Kolinitoó, kuo ʻomi ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi hotau kuongá ha faleʻi mahuʻinga fekauʻaki mo e tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí ki he haohaoa fakasekisualé, pea mo e mālohi ʻoku maʻu ʻe he Fakamoʻuí ke fakamolemoleʻi mo fakamaʻa kitautolú. Lau ʻa e “Ko e Haohaoa Fakasekisualé,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (kiʻi tohitufa, 2011), 35–37, ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org pe ʻi he polokalama Gospel Library, ʻo kumi ʻa e ngaahi moʻoni te nau lava ʻo fakamālohia koe mo tali hoʻo ngaahi fehuʻí.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e fono ʻo e angamaʻá pea mo e ngaahi sīpinga fakaonopooni hono moʻui ʻaki ia ʻe he toʻu tupú, fakakaukau ke mamataʻi ʻa e vitiō “ʻOku ou Fili Ke u Maʻa” (4:19) pe “Angamaʻá: Ko e Hā ʻa e Fakangatangatá” (3:59) ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

3. Tali ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ke ako mei he 1 Kolinitō 6 mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo onopōní naʻe tokoni ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí ki he haohaoa fakasekisualé?

  • Kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi pe hohaʻa fekauʻaki mo e haohaoa fakasekisualé ʻa ia naʻe ʻikai tali atu ʻi he lēsoni ko ʻení, ko e fē ʻa e feituʻu te ke kumi tokoni ki aí?

Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke ke fakalaulauloto ai ki ha ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ʻe ala ʻai ʻe he ʻEikí ke ke fai koeʻuhí ko hoʻo ngaahi aʻusia ʻi he ʻaho ní.

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

1 Kolinitō 6:19. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kapau te u vakai ki hoku sinó ko ha “fale tapu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní”?

Naʻe akoʻi ‘e Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e founga ʻe lava ke liliu ai ʻetau moʻuí ʻi heʻetau vakai ki hotau sinó ko ha temipale ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni naʻe fai ʻi Sānuali 2018

ʻOku ʻikai ke fai ha ofo ʻi hono fakamatalaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ko ho sinó ko ha [“fale tapu ia] ʻo e ʻOtuá”, koeʻuhí he ko ha konga mahuʻinga ia ʻi he palani taʻengata ʻa e ʻOtuá [1 Kolinitō 3:16; vakai foki, 6:19]. Ko e taimi kotoa pē te ke sio ai ʻi he sioʻatá, fakakaukau ko ho fale tapú ho sinó. ʻE lava ʻe heʻetau houngaʻia—ʻi he moʻoni ko iá ʻi he ʻaho kotoa pē—ʻo tākiekina lelei hoʻo ngaahi fili kau ki he anga hoʻo tokangaʻi ho sinó mo hoʻo fakaʻaongaʻi iá.

(Russell M. Nelson, “Ngaahi Fili ki ʻItānití,” Liahona, Nōvema 2013, 107)

ʻOku ʻahiʻahiʻi fēfē nai kitautolu ʻe Sētane ke tau ngāue hala ʻaki hotau sinó?

Naʻe akonaki ʻa ‘Eletā Tēvita A. Petinā ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘o kau ki he fakafeʻātungia ‘a Sētané mo e mahuʻinga ‘o e sinó.

ʻĪmisi
ʻEletā Tēvita A. Petinā, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. 2020.

Koeʻuhí he ʻoku fuʻu mahuʻinga ha sino fakamatelie ki he palani ʻo e fiefia ʻa e Tamaí mo ʻetau fakalakalaka fakalaumālié, ʻoku feinga ai ʻa Lusifā ke veuki ʻetau fakalakalaká ʻaki hano fakatauveleʻi kitautolu ke tau fakaʻaongaʻi hala hotau sinó.

Ko hono maumauʻi ko ia ʻa e fono ʻo e angamaʻá ko ha angahala fakamamahi pea mo hano fakaʻaongaʻi hala hotau sino fakamatelié. Ko ha angatuʻu fakahāhā kiate kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi mo mahino ki ai ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí, ʻa hono fakaʻuliʻi ʻo e sinó (vakai, Mōsaia 2:36–37; [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava] 64:34–35) mo hano fakaʻikaiʻi hotau tuʻunga totonu ko e ngaahi foha mo e ʻofefine ʻo e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku tau sio ai ʻo fakalaka atu mei he moʻui fakamatelié ki ʻitānití, ʻoku faingofua ke tau ʻiloʻi ko e kākā ʻoku taukapoʻi ʻe he filí ʻoku fakataimi pē mo ʻikai hano ʻaonga.

(David A. Bednar, “Oku Mau Tui ki he Angamaʻá,” Liahona, Mē 2013, 43)

Naʻe lea ʻa Sūsana W. Tena, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Kau Finemuí, ki ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ʻe he filí ke tau ngāue hala ʻaki hotau sino fakamatelié.

ʻĪmisi
Ko ha tā fakaʻofisiale kimuʻa ʻo Sūsana W. Tena, palesiteni lahi ʻo e Kau Finemuí, 2003. Tukuange ʻi ʻEpeleli 2008.

ʻOku fakatauveleʻi ʻe [Sētane] ha tokolahi ke nau fakaʻuliʻi ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e sinó ʻaki ʻa e angaʻulí, teunga taʻe-tāú, fakahōhōʻiaʻi pē ʻiate kitá, mo e maʻunimaá. ʻOkú ne fakatauveleʻi ha niʻihi ke fehiʻa ki honau sinó; ʻokú ne ʻahiʻahiʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau polepole ‘i honau sinó. Neongo pe ko e hā, ka ʻokú ne fakatauveleʻi ʻa e māmaní ke lau ʻa e sinó ko ha meʻanoa pē. ʻOku ou fie hiki hake hoku leʻó ʻi he ʻahó ni ke poupou ki he toputapu ʻo e sinó, ʻi heʻeku fehangahangai mo e ngaahi loi fakasētane lahi fekauʻaki mo e sinó. ʻOku ou fakamoʻoni ko e sinó ko ha meʻaʻofa ia, ke fakamolumaluʻi mo fakaʻapaʻapaʻi.

(Susan W. Tanner, “The Sanctity of the Body,” Liahona, Nov. 2005, 13)