Ko ha Toe Ngaahi Tokoni ki he Fakalakalaka ʻa e Faiakó
Aʻusia Fakaako Fika 4: Ko Hono Fakatupulaki ha ʻĀtakai ʻo e ʻOfa, Fakaʻapaʻapa, mo ha Taumuʻa


Aʻusia Fakaako Fika 4

Ko Hono Fakatupulaki ha ʻĀtakai ʻo e ʻOfa, Fakaʻapaʻapa, mo ha Taumuʻa

Vakai Fakalūkufuá

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he aʻusia fakaakó ni ʻa e ngaahi tefitoʻi fakakaukau ko ʻení:

  • Ko ʻene mahino e ivi tākiekina ʻo e ʻofa faka-Kalaisí

  • Ko hono fakatupulaki ha ʻātakai ʻo e ʻofa mo e fakaʻapaʻapá

  • Ko hono fokotuʻu ha taumuʻa ʻi he lokiakó

Ngaahi Fakakaukau Mahuʻingá

ʻĪmisi
handbook cover

“Ko e taimi ko ia ʻoku fakahā ai ʻe he kau faiakó mo e fānau akó ʻa e ʻofa mo e fakaʻapaʻapa ki he ʻEikí, niʻihi kehé, pea mo e folofola ʻa e ʻEikí, ʻoku fakatupulekina ai ʻa e akó. Ko e taimi ko ia ʻoku nau lototaha ai ki he taumuʻá, ʻoku fakataumuʻa leva ʻa e ngaahi ngāué mo e ngaahi ʻamanakí, pea ʻomi ai ha taumuʻa ki he meʻa ʻoku aʻusia ʻi lokiakó” (Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí: Ko ha Tohi Tuʻutuʻuni maʻá e Kau Faiako mo e Kau Taki ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú [2012], 18).

Ko e ʻOfa Faka-Kalaisí: Ko Ha Ivi Tākiekina ki he Leleí

ʻOku fakakoloaʻi mo fakafonu ʻetau moʻuí ʻe he ivi tākiekina ʻo e niʻihi fakafoʻituitui ʻoku anga faka-Kalaisí. Te tau lava takitaha ʻo ʻiloʻi ʻi heʻetau fakakaukau ki heʻetau moʻuí, ʻa e faʻahinga tōʻonga ʻa e kakai ʻofa kuo nau tākiekina kitautolu ki he leleí.

ʻĪmisi
seminary class

Fakakaukau ki ha faiako, taki, pe ha taha naʻá ne fakahaaʻi ʻa e ʻofa faka-Kalaisí pea liliu ai hoʻo moʻuí. Naʻá ne tokoniʻi fēfe nai koe ke ke ongoʻí, pea ko e hā hono ʻuhingá? Hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ongó ʻi ha tohinoa ako pe ʻi ha feituʻu kehe te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi pe vahevahe mo hoʻo taki ʻinisēvesí pe kulupú.

Te tau lava ʻo fai ha lelei ʻi he moʻui ʻo ʻetau kau akó, ʻi heʻetau hoko ko e kau faiako semineli mo e ʻinisititiutí, ʻo tatau mo e tokotaha naʻá ke fakakaukau ki ai naʻá ne hoko ko e ivi tākiekina lelei kiate koé. ʻOku tau fakahoko ʻeni ʻaki ʻetau fakatupulaki ha ʻātakai ʻo e ʻofa faka-Kalaisí pea mo e fakaʻapaʻapa ʻi he lokiakó.

ʻEkitivitī ʻo e Tohi Tuʻutuʻuni Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí

ʻĪmisi
handbook cover

ʻE fakaloloto ʻe he ʻekitivitī ko ʻení hoʻo mahinó ki he fie maʻu ke fakatupulaki ha ʻātakai fakaako ʻo e ʻofá mo e fakaʻapaʻapá pea mo e founga ke fokotuʻu ai e ʻātakai ko iá.

Ako ʻa e konga 2.2.1 (“ʻOfá mo e Fakaʻapaʻapá”) i he peesi 18–19 ʻi hoʻo tohi tuʻutuʻuni Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí. Laineʻi a e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku tokoni ke fakaloloto hoʻo mahinó ki he (1) ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke ʻi ai ha ʻātakai fakalokiako ʻo e ʻofa mo e fakaʻapaʻapá pea mo e (2) founga ke fakatupulaki ai ʻa e ʻātakai ko iá.

Ko Hono Fakatupulaki ha ʻĀtakai ʻo e ʻOfa mo e Fakaʻapaʻapá: ʻUhingá mo e Foungá

ʻOku fakafōtunga ʻe he ngaahi vitiō ko ʻení ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mo ha ngaahi tōʻonga lahi ʻoku fakahaaʻi ʻi he konga 2.2.1 (“ʻOfá mo e Fakaʻapaʻapá”) ʻo e tohi tuʻutuʻuni Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí. Mamata ʻi he ngaahi foʻi vitioó ni mo fakakaukauʻi hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ʻoku hoko hake ʻi he fakamatala ʻo e vitioó ʻi laló.

Mamata ʻi he foʻi vitiō “Teach with Charity” (1:44), ʻoku maʻu ʻi he LDS.org. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he foʻi vitiō ko ʻení, ʻoku mahuʻinga ke fonu e kau faiakó ʻi he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. Kumi ʻi hoʻo mamatá ʻa e founga naʻe fakahaaʻi ai ʻe he ʻEikí e ʻofá kiate kinautolu naʻá Ne akoʻí.

Ka hili hoʻo mamata ʻi he foʻi vitioó, hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ha ngaahi tali nounou ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Naʻe founga fēfē hono fakahaaʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ʻofa kiate kinautolu naʻá Ne akoʻí?

  • Te u fakahaaʻi fēfē ʻeku ʻofá mo e fakaʻapaʻapa kiate kinautolu ʻoku ou akoʻí?

Mamata ʻi he foʻi vitiō “Sister Eganʻs Class” (2:17), ʻoku maʻu ʻi he LDS.org. ʻOku fakatātaaʻi ʻe Sisitā ʻĪkeni, ko ha faiako ne ui ki he seminelí, ʻa e founga ke fakatupulaki lelei ai ha ʻātakai ʻo e ʻofa, fakaʻapaʻapa, mo ha taumuʻá, ʻi he foʻi vitioó ni. Fakatokangaʻi ange e founga ʻo ʻene fetauhiʻaki mo ʻene kau akó mo fokotuʻu e faʻahinga ʻātakai peheé.

Ka hili hoʻo mamata ʻi he foʻi vitioó, hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ha ngaahi tali nounou ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā naʻe fai ʻe Sisitā ʻĪkeni pea mo ʻene kau akó ke fakatupulaki ha ʻātakai ʻo e ʻofá mo e fakaʻapaʻapá?

  • Ko e hā te u lava ʻo fai ke fakatupulaki ai ha ʻātakai fakaako ʻo e ʻofá mo e fakaʻapaʻapá ʻi hoku lokiakó?

Ko e Tokoni ki he Kau Akó Kotoa

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Kapau ʻoku ʻikai fie ako e kau akó, mahalo he ʻikai ke ke lava ʻo akoʻi kinautolu he taimi ko iá, ka te ke lava ʻo ʻofa ʻiate kinautolu. Pea kapau te ke ʻofa ʻiate kinautolu he ʻahó ni, mahalo te ke lava ʻo akoʻi kinautolu ʻapongipongi”(“Akoʻi mo Ako ʻi he Siasí,” Liahona, Sune 2007, 70).

ʻE ala fekuki ʻa e kau akó mo ha ngaahi palopalema kehekehe: mafasia fakafāmili, puke, faingataʻaʻia fakaʻatamai, faingataʻaʻia fakaesino, pea mo e ngaahi alā meʻa pehē. ʻAi ke ke ongoʻingofua honau ngaahi tūkunga fakafoʻituituí pea mo ʻenau ngaahi fie maʻú. He ʻikai tali kotoa ʻe he kau akó he taimi pē ko iá hoʻo feinga ke fakatupulaki ha ʻātakai ʻo e ʻofá mo e fakaʻapaʻapá. ʻOku fakatātaaʻi ʻe he foʻi vitiō ko ʻení ʻa e founga ʻe lava ai ʻa e kau faiakó ʻo tokoni ke tākiekina ʻa e kau ako te nau ngali taʻe fie kau mai he kalasí he taimi ʻe niʻihi.

Mamata ʻi he foʻi vitiō “Reaching the Individual” (1:28), ʻoku maʻu ʻi he LDS.org. Kumi e founga naʻe fakaafeʻi ai e liliú ʻe he ʻofa faka-Kalaisí mo e angaʻofa ʻa ha faiako ki he loto ʻo ha tokotaha ako ʻi he lolotonga hoʻo mamata ʻi he foʻi vitiō ko ʻení.

Ko Hono Fakatupulaki ha Taumuʻá

ʻĪmisi
handbook cover

“Ka ʻiloʻi ʻa e taumuʻá ʻe he faiakó mo e fānau akó, ʻe lava ʻo fakatupulaki ai ʻa e tuí pea ʻomi ha taumuʻa mo e ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he lokiakó. ʻOku totonu ke mahino ki he fānau akó, ko ʻenau haʻu ki he kalasí, ke nau ʻilo ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí, pea ke nau fakalakalaka hake ki he moʻui taʻengatá ʻo fakafou ʻi heʻenau ako ki he folofolá mo e lea ʻa e kau palōfitá” (Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí,20).

ʻOku mahuʻinga tatau pē ʻi he lokiakó ke fakatupulaki ʻe he kau faiakó ha taumuʻá, pea mo ʻenau fakatupulaki ha ʻātakai ʻo e ʻofa pea mo e fakaʻapaʻapá.

ʻEkitivitī ʻo e Tohi Tuʻutuʻuni Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí

ʻĪmisi
handbook cover

ʻE tokoni atu ʻa e ʻekitivitī ʻo e tohi tuʻutuʻuni ko ʻení ke mahino kiate koe hono mahuʻinga ke fakatupulaki ha taumuʻa ʻi homou lokiakó.

Lau ʻa e konga 2.2.2 (“ʻIloʻi ʻa e Taumuʻá”) ʻi he peesi 20 hoʻo tohi tuʻutuʻuni Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí. Laineʻi ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻi hoʻo kiʻi tohi tuʻutuʻuní ʻa ia ʻoku nau fakaloloto hoʻo mahinó:

  • Ki hono ʻuhinga kiate koe mo hoʻo kau akó ke mou vahevahe hono ʻiloʻi ʻo e taumuʻá.

  • Ki he founga te ke lava ai mo hoʻo kau akó ʻo fakatupulaki ʻa e ʻātakai ko ʻení ʻi he lokiakó.

Ngaahi Tōʻonga Te Nau Tokoni ke Fakatupulaki hono ʻIloʻi ʻa e Taumuʻá

Mamata ʻi he foʻi vitiō “A Sense of Purpose” (8:32), ʻoku maʻu ʻi he LDS.org. ʻOku vahevahe ʻe ha kau faiako mo ha kau ako ʻi he foʻi vitioó ni ha ngaahi tōʻonga ʻoku tokoni ke fakatupulaki ha taumuʻa ʻi honau lokiakó. Kumi ha ngaahi founga ke fakatupulaki ʻaki hono ʻiloʻi e taumuʻá ʻi homou lokiakó ʻi he lolotonga hoʻomou mamata ʻi he foʻi vitiō ko ʻení.

Ngaahi Fehuʻi ʻe Tokoni ki Hono Fakatupulaki ʻe he Kau Faiakó ha ʻĀtakai ʻo e ʻOfa, Fakaʻapaʻapa, pea mo ha Taumuʻá

ʻE tokoni haʻo toutou fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo akoʻi hoʻo kau akó, ke ke fakatupulaki ha ʻātakai ʻo e ʻofa, fakaʻapaʻapa, pea mo ha taumuʻa:

  • ʻOku ʻiloʻi nai heʻeku kau akó ʻoku ou ʻofa ʻiate kinautolu?

  • ʻI he taimi ʻoku faingataʻa ai ke u ʻofá, ʻoku ou lotu nai ke fakafonu ʻaki au ʻa e manavaʻofá, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí (vakai, Molonai 7:47–48)?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tākiekina ai ʻe he ngaahi akonaki mo e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Fakamoʻuí ʻeku feohi mo ʻeku kau akó pea mo e anga ʻo ʻenau feohi ʻiate kinautolú?

  • Ko e hā ha fanga kiʻi ngāue faingofua ʻoku ou fakahoko ke u tokoni, tāpuekina, pea mo lotua maʻu ai pē ʻeku kau akó?

  • ʻOku mahino nai ki heʻeku kau akó ko e taumuʻa ʻo ʻemau kalasí ke fakahoko ʻa e Taumuʻa ʻo e Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú—ke tokoni ke mahino kiate kinautolu pea mo nau falala ki he ngaahi akonaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?

  • ʻOku tokoni nai ʻa e ngaahi ʻekitivitī ako ʻoku ou filí ke fakahoko ʻemau taumuʻá kae ʻikai takihalaʻi kimautolu mei hono aʻusia ʻa e Kaveinga ʻo e Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú?

  • Kuó u tuku koā ha taimi ke ako mo mahino ai ʻa e ngaahi potufolofola ke laú mo ʻilo e founga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e Fakamoʻuí ki he lēsoní?

  • ʻOku ou mateuteu nai ke tukutaha moʻoni ʻeku tokangá ki heʻeku kau akó mei he momeniti ʻo ʻenau aʻu maí ki he momeniti ʻoku nau mavahe ai mei lokiakó?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku ou toutou akoʻi pea mo fakaafeʻi ai ʻeku kau akó ke fakahoko honau fatongia ʻi he ako fakalaumālié?

ʻĪmisi
teacher studying

Fakamatala Fakanounoú mo e Fakaʻaongaʻí

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ke Manatuʻí

  • Ko e taimi ko ia ʻokú ke fakahaaʻi ai mo e kau akó ʻa e ʻofa mo e fakaʻapaʻapa ki he ʻEikí, niʻihi kehé, pea mo e folofola ʻa e ʻEikí, ʻoku fakatupulekina ai ʻa e akó.

  • Te ke lava ʻo fakatupulaki ha ʻofa moʻoni ki hoʻo kau akó ʻaki haʻo fekumi ki he meʻafoaki ʻo e manavaʻofá ʻi he lotu fakamātoato, hangē ko hono fakahinohino ʻe he palōfita ko Molomoná (vakai, Molonai 7:47–48).

  • Ka ʻiloʻi ʻa e taumuʻá ʻe koe mo e kau akó, ʻe lava ʻo fakatupulaki ai ʻa e tuí pea ʻomi ha taumuʻa mo e ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he lokiakó.

  • ʻE lava ke fakatupulaki hono ʻiloʻi e taumuʻá ʻi he taimi ʻe mahino ai kiate koe mo hoʻo kau ako ʻoku nau omi ki he kalasí ke nau ʻilo ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea fakalakalaka ki he moʻui taʻengatá tuʻunga ʻi hono ako ʻo e folofolá mo e lea ʻa e kau palōfitá.

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“Fakakaukau ki he ʻofa haohaoa mo kānokato taha te ke lava ʻo mafakakaukauʻí. Liunga ʻe ʻofa ko iá ʻaki ha ʻofa kilukilua—ko e lahi ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate koé “(Dieter F. Uchtdorf, “Ko e ʻOfa ʻa e ʻOtuá,” Engsign pe Liahona, Nōvema 2009, 22).

“Ko ia, Pea hā Leva?”

Hiki ha ngaahi meʻa te ke fakahoko ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuó ke ako ʻi he ʻaho ní, ke fakaʻosi ʻaki ʻa e aʻusia fakaako ko ʻení.