Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Fāmilí
Lēsoni 10: Ko e Ngaahi Fatongia Toputapu ʻo e Ngaahi Tamaí mo e Ngaahi Faʻeé (Konga 1: Ngaahi Fatongia ʻo e Ngaahi Tamaí)


Lēsoni 10

Ko e Ngaahi Fatongia Toputapu ʻo e Ngaahi Tamaí mo e Ngaahi Faʻeé

Konga 1: Ngaahi Fatongia ʻo e Ngaahi Tamaí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Fakahokó

Fakahoko ha taha pe ko e ongo fokotuʻu ko ʻení ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi tūkunga ʻoku mou ʻi aí.

  • Lau ʻa e palakalafi hono fitu ʻo e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní” (vakai ki he peesi iv) ke ke ʻiloʻi mei ai ʻa e ngaahi fatongia ʻo e ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé. Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e founga ʻoku fekauʻaki ai ʻa e akonaki ko iá ki ho ʻapí pea mo e meʻa te ke fai ke ke fakahoko ai iá.

  • Fai haʻo tohi ki hoʻo tamaí pe ko hoʻo kui-tangatá.

Tohi ke Lau

Ako ki he fakamatala ko ʻení. Lau pea aleaʻi ʻa e fakamatalá mo ho malí kapau kuó ke ʻosi mali.

-Ki he Ngaahi Tamai ʻI ʻ Isilelí

Palesiteni Ezra Taft Benson
Palesiteni hono 13 ʻo e Siasí

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ʻoku ou fakamālō heʻeku lava ke ʻi heni mo kimoutolu ʻi he fakataha mahuʻinga ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou lotua ke ʻiate au ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea ke ʻiate kimoutolu foki ʻi heʻeku lea kiate kimoutolu ʻo fekauʻaki mo ha kaveinga mahuʻinga ʻaupito. ʻOku ou fie lea he efiafí ni ki he ngaahi tamai ʻoku fakatahataha hení, pea mo e Siasí kotoa ʻo fekauʻaki mo honau ngaahi uiuiʻi toputapú.

ʻOku ou fakaʻamu pē te mou fanongo fakalelei mai mo kimoutolu kau talavoú, he ʻoku mou lolotonga teuteu foki he taimí ni ke mou hoko ko e ngaahi tamai ʻo e Siasí ʻi he kahaʻú.

Ko ha Uiuiʻi Taʻengata

ʻE ngaahi tamai, ko e uiuiʻi ʻoku taʻengata ʻa homou uiuiʻí, pea ʻe ʻikai teitei tukuange kimoutolu mei ai. Neongo ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí, ka ʻoku fakataimi pē ʻa e ngaahi uiuiʻi ko iá, pea kuo pau pē ke tukuange kimoutolu mei ai. Ka ʻoku taʻengata ʻa e uiuiʻi ʻo e tamaí, pea ʻoku fakangatangata ʻe he taimí ʻa hono mahuʻingá. Ko ha uiuiʻi ia ki he moʻuí ni pea mo e taʻengatá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī, “ko e ngāue mahuʻinga taha ʻa e ʻEikí te mou [ngaahi tamaí] faí, ko e ngāue ko ia te mou fai ʻi loto ʻi he ngaahi holisi ʻo homou ʻapí. ʻOku mahuʻinga ʻa e faiako fakaʻapí, ngāue fakapīsopé, mo e ngaahi fatongia faka-Siasi kehé, ka ko e ngāue mahuʻinga tahá ʻa e ngāue ko ia te mou fai ʻi loto ʻi he ngaahi holisi ʻo homou falé” (Strengthening the Home [tohi tufa, 1973], 7).

Ko e hā leva ʻa e ngaahi fatongia ʻo e tamaí ʻi loto ʻi he ngaahi holisi toputapu ʻo hono ʻapí? ʻOku ou fie fokotuʻu atu ha tefitoʻi fatongia mahuʻinga ʻe ua ki he tamai kotoa pē ʻi ʻIsilelí.

Tokonaki ki he Ngaahi Fiemaʻu Fakatuʻasinó

ʻUluakí, ʻoku mou maʻu ha fatongia toputapu ke mou tokonaki ki he ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻa homou fāmilí.

Naʻe ʻosi fakamahinoʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fatongia ki he tokonaki ki hono tauhi mo hono lehilehiʻi hake ha hako ʻoku māʻoniʻoní. Naʻe fekau kia ʻĀtama ʻi he kamataʻangá, kae ʻikai kia ʻIvi, te ne kai ʻa e maá he kakava ʻo hono matá.

Naʻe ʻosi fakamahinoʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fatongia ki he tokonaki ki hono tauhi mo hono lehilehiʻi hake ha hako ʻoku māʻoniʻoní. Naʻe fekau kia ʻĀtama ʻi he kamataʻangá, kae ʻikai kia ʻIvi, te ne kai ʻa e maá he kakava ʻo hono matá.

Naʻe naʻinaʻi mai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he ngaahi husepānití mo e ngaahi tamaí ʻo pehē: “He kapau ʻoku ʻikai ke tokonaki ʻe ha tokotaha ki hono kāingá, pea kiate kinautolu tonu ʻi hono falé, kuo siʻaki ʻe ia ʻa e lotú, pea lahi hake ʻene kovi ʻaʻaná ʻiate ia ʻoku taʻelotú” (1 Tīmote 5:8).

Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí ʻi he kamataʻanga ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí ʻi hono fakafoki maí, ki he kakai tangatá ke nau tokonaki maʻa honau ngaahi uaifí mo e fāmilí. Naʻá ne folofola mai ʻi Sānuali ʻo e 1832 ʻo pehē: “Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko e tangata kotoa pē kuo pau ke ne tauhi hono fā- mili ʻoʻoná, tuku ke ne tauhi ia, pea ʻe ʻikai momoʻi mole ʻa hono kalauní” (T&F 75:28). Naʻe ʻosi mei ai ha māhina ʻe tolu, pea naʻe toe folofola mai ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ʻa e totonu ʻa e kakai fefiné ke ʻekeʻi hanau tauhi mei honau ngaahi malí” (T&F 83:2). Ko e totonu fakalangi ʻeni ʻoku maʻu ʻe he uaifí mo e faʻeé. Neongo ʻoku tokanga ia ki hono tokangaʻi mo hono fafangaʻi ʻo e fānau ʻi ʻaí, ka ʻoku ngā- ue hono husepānití ke maʻu ha moʻui ʻo hono fā- milí, koeʻuhí ke lava ai ʻa e fafangaʻi ko ʻení.

Ka ai ha ʻapi ʻoku ʻi ai ha husepāniti sino moʻui lelei, ʻoku fie maʻu leva ke ne ngāueʻi ʻe ia ʻa ʻenau meʻakaí. ʻOku tau faʻa fanongo foki he taimi ʻe niʻihi ki ha ngaahi husepāniti kuo mole ʻa ʻenau ngāué, tupu mei ha ngaahi tuʻunga fakaʻekonōmika ʻoku hoko, pea ʻoku nau ʻamanaki leva ke ʻalu ʻa honau uaifí ʻo ngāue, neongo ʻoku kei lava pē ʻe he husepā- nití ke tauhi ʻa hono fāmilí. Kapau ʻoku pehē, ʻoku mau kole ai ki he husepānití ke ne feinga mālohi ke nofo maʻu pē ʻa hono uaifí ʻi ʻapi ʻo tokangaʻi ʻa e fā- naú, ka ne kei fai hono lelei tahá ke tauhi hono fā- milí, neongo ʻoku ʻikai lelei ha ngāue te ne maʻú, pea ʻe siʻisiʻi ange ʻa e paʻanga ʻe maʻu ʻe he fāmilí ke fakatōliʻaʻi ʻenau ngaahi fiemaʻú.

ʻOku pehē foki ʻa e ʻikai fakatonuhiaʻi ʻe he akó mo e fiemaʻu ha ngaahi koloa fakamāmaní, ke fakatatali hano maʻu ha fānaú, koeʻuhí kae ngāue ʻa e uaifí ʻo tauhi ʻa e fāmilí.

Naʻinaʻi ʻa Palesiteni Kimipolo

ʻOku ou manatu ki he faleʻi hotau palōfita ʻofeina ko Sipenisā W. Kimipoló ki he fānau ako malí. Naʻá ne pehē“ ”Kuó u fakahā ki he kau talavou mo e finemui ʻe lau afe, ko e taimi pē te nau mali aí, ʻoku totonu ke ʻoua naʻa taʻofi ʻa ʻenau fānaú, kae ʻoua kuo ʻosi ʻa ʻenau akó, pe aʻusia ʻa ʻenau ngaahi fiemaʻu fakapaʻangá… Ka ʻoku totonu ke nau nonofo fakataha ʻi he anga-maheni, pea tuku ke haʻu ʻa ʻenau fā- naú.…

Naʻe hoko atu ʻa e lea ʻa Palesiteni Kimipoló ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te u ʻilo ha folofola ʻoku fakamafaiʻi mai ai ʻa e ngaahi uaifi kei talavoú ke taʻofi ʻa ʻenau maʻu ha fānaú, pea nau ʻalu ʻo ngāue koeʻuhi kae ako honau ngaahi husepānití. ʻOku lau afe ha ngaahi husepāniti kuo nau ako pē mo ngāue, pea tauhi mo hanau fāmili ʻi he taimi tatau pē” (“Marriage Is Honorable,” ʻi he Speeches of the Year, 1973 [1974], 263).

Ko e Fatongia ʻo e Faʻeé ʻi he ʻApí

ʻE hoku ngaahi tokoua ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ou toe fakamamafaʻi atu pē ʻa e mahuʻinga ke nofo ʻa e ngaahi faʻeé ʻi ʻapi ʻo fafangaʻi mo tokangaʻi pea akoʻi ʻenau fānaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e māʻoniʻoní.

ʻOku ou ongoʻi ʻi heʻeku ʻaʻahi takai holo ʻi he Siasí, ʻoku fie muimui moʻoni ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí ki he faleʻi ko ʻení. Ka ʻoku mau ʻilo, ʻoku ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ʻoku ngāue ai ʻa e faʻeé ʻi ha feituʻu kehe ʻi hono fakaʻaiʻai, pe ko hono fekauʻi ʻe honau husepānití. Ko e tangatá ʻokú ne fie maʻu ʻa e ngaahi meʻa kehe ʻoku lava ke fakatau mai ʻe he paʻanga hū mai kehé. “E hoku ngaahi tokoua, ʻe ʻikai ngata pē ʻi he faingataʻaʻia ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi meʻa peheé, ka ʻe taʻofia ai foki mo hoʻomou tupulakí mo e fakalakalaka fakalaumālié. ʻOku ou pehē kiate kimoutolu kotoa, kuo ʻosi tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí ki he tangatá, ko hono fatongiá ke tauhi ʻa honau fāmilí, koeʻuhí ke ʻatā ʻa e uaifí ke ne fakahoko ʻa hono fatongia fakafaʻē ʻi ʻapí.

ʻOku Fiemaʻu Lahi Ange he ʻAhó ni ʻa e Mateuteu Fakafāmilí

ʻE ngaahi tamai, ko e konga mahuʻinga ʻe taha ʻo e tokonaki ki he ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó ʻa ho fā- milí, ko hoʻomou tokonaki ha pāletuʻa ki homou fā- milí ʻi ha hoko mai ha meʻa fakatuʻupakē. Kuo fuoloa ʻaupito mo hono ngāue ʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e mateuteu fakafāmilí. ʻOku toe fie maʻu lahi ange ia ʻi he ʻahó ni.

ʻOku ou fehuʻi fakamātoato atu kiate kimoutolu, kuo mou tokonaki nai ha meʻakai, vala, mo e lolo mo e penisini ke feʻunga mo ha taʻu ʻe taha ki homou fāmilí? Mahalo ʻoku mahuʻinga tatau pē ʻa e fakahā ko ia ke tau ngaohi mo tauhi ha meʻakai, koeʻuhi ko ʻetau moʻui fakatuʻasino he ʻaho ní, mo e heka ʻa e kakaí ki he ʻaʻaké ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Noá.

Ko e tahá, ʻoku mou moʻui nai ʻo fakatatau ki hoʻomou paʻanga hū maí, pea mou fakahū ha kiʻi paʻanga ki he pangikeé?

ʻOku mou faitotonu nai ki he ʻEikí ʻi hoʻomou totongi hoʻomou vahehongofulú? ʻE hanga ʻe hoʻomou tauhi ʻa e fono fakalangi ko ʻení ʻo ʻomi ha ngaahi tāpuaki fakalaumālie mo fakatuʻasino foki.

ʻIo, ʻe hoku ngaahi tokoua, ʻi hoʻomo hoko ko e ngaahi tamai ʻi ʻIsilelí, ʻoku mou maʻu ai ha faingamālie mahuʻinga ke mou tokonaki ki he ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻa homou fāmilí, pea maʻu mo e ngaahi meʻa ʻoku mou fiemaʻú kapau ʻe hoko mai ha fakatuʻutāmaki fakatuʻupakē.

Hoko ko ha Takimuʻa Fakalaumālie

Uá, ʻoku mou maʻu ha fatongia toputapu ke mou taki fakalaumālie ʻi homou fāmilí.

Naʻa mau pehē ʻi ha kiʻi tohi tufa naʻe pulusi atu ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ʻe he Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu-Mā-Uá: “Ko e lakanga fakatakimuʻa ʻa e fatongia fakatamaí, pea ko e faʻahinga lakanga fakatakimuʻa mahuʻinga tahá ia. ʻOku mahuʻinga maʻu pēi a, pea ʻe pehē maʻu ai pē ia. ʻE tamai, ʻokú ke pule ʻi he ʻapí, pea tokoni mo faleʻi mo fakalotolahi kiate koe ʻa ho hoá ki he taʻengatá” “ (ʻE Tamai, Fakakaukau ki Hoʻo Ngaahi Foungá [tohi tufa), [1973], 4–5).

Ka neongo iá, ʻoku omi fakataha mo e fatongia fakapule ko iá ha ngaahi fatongia mahuʻinga kehe. ʻOku mau faʻa fanongo ʻi he fakamatala ki he kau tangata, pea ʻi he Siasí foki, ʻoku nau pehē ko e meʻa ʻi heʻenau pulé, ʻoku nau māʻolunga ange kinautolu, pea ʻoku totonu ai ke nau tuʻutuʻuni fakamālohi mo tala e meʻa ke fai ʻe honau fāmilí.

Naʻe fakamahinoʻi mai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, ko e ʻulu ʻo e uaifí ʻa e husepānití, ʻo hangē ko e ʻulu ʻa Kalaisi ki he Siasí (ʻEfesō 5:23. Ko e faʻifaʻitakiʻanga ia ke tau muimui ki ai ʻi heʻetau pule ʻi ʻapí. ʻOku ʻikai ke tau fanongo ʻi ha taki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Siasí ʻi ha nima fefeka mo taʻeʻofa. ʻOku ʻikai ke tau mamata ki ha anga taʻe-fakaʻapaʻapa pe taʻetokanga ʻa e Fakamoʻuí ki Hono Siasí. ʻOku ʻikai te tau ʻilo mo ha toe meʻa kehe ʻoku fai ʻe he Fakamoʻuí, ka ko e fakamāmaʻi pē, hiki hake, fakafiemālieʻi, mo hakeakiʻi ʻa e Siasí ʻE hoku ngaahi tokoua, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻi he loto-fakamātoato, kuo pau ke tau muimui ki Heʻene sīpingá, ʻi heʻetau taki fakalaumālie ʻi hotau ngaahi fāmilí.

ʻOku totonu ke hoko moʻoni ʻeni ʻi hoʻomou fetuʻutaki mo homou uaifí.

ʻOfa ʻi Ho Uaifí

ʻOku toe fakaʻofoʻofa mo fekauʻaki tonu foki ʻeni mo e naʻinaʻi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá. Naʻá ne pehē, “ʻA e kau tangata, mou ʻofa ki homou ʻunohó, ʻo hangē ko e ʻofa ʻa Kalaisi ki he Siasí” (‘Efesō 5:25).

Naʻe toe folofola mai ʻa e ʻEikí ʻi ha fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻo kau ki he fatongia ko ʻení. Naʻá Ne folofola mai ʻo pehē, “Ke ke ʻofa ki ho malí ʻaki ho lotó kotoa, pea pīkitai kiate ia kae ʻikai ki ha toe taha kehe” (T&F 42:22). ʻOku ou ʻiloʻi ko e meʻa pē ʻe taha kehe ʻi he folofolá kotoa ʻoku fekauʻi ai kitautolu ke tau ʻofa ki ai ʻaki hotau lotó kotoa, ʻa ia ko e ʻOtuá pē. Fakakaukau ki hono ʻuhingá!

ʻOku lahi ha ngaahi founga te mou lava ai ʻo fakahā ʻa e faʻahinga ʻofa ko ʻení ki homou uaifí. Ko e fika ʻuluaki mo muʻomuʻa tahá, ko e ʻOtuá pē taha te mou lava ke fakamuʻomuʻa ʻi homou uaifí ʻi hoʻomou moʻuí—ʻo ʻikai ko hoʻomou ngāué, fakafiefiá, pe ko e ngaahi meʻa ʻoku mou manako aí. Ko homou uaifí ʻa homou tokoni mahuʻinga taha ʻi he taʻengatá—ko homou hoá ʻa kinautolu.

Ko e hā nai ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻofa ʻi ha taha ʻaki ho loto kotoá? ʻOku ʻuhinga ia ki hoʻo ʻofa ʻaki ʻa ho lotó kotoa, mo hoʻo mateakiʻi kakato ia. Ko e taimi ko ia te ke ʻofa ai ʻi ho uaifí ʻaki ho lotó kotoá, ʻe ʻikai te ke tuku hifo ia ki lalo pe fakaangaʻi, pe leakoviʻi, pea anga taʻetaau, pe fai ha meʻa kovi kiate ia.

Ko e hā nai hono ʻuhinga ʻo e “pīkitai kiate iá”? Ko hono ʻuhingá ke te ofi maʻu pē kiate ia, tauhi mateaki mo faitotonu kiate ia, fetuʻutaki mo ia, pea fakahā hoʻo ʻofá kiate ia.

Ko e ʻuhinga ʻo e ʻofá ko ʻete ongoʻingofua ʻa e meʻa ʻoku ʻi hono lotó mo ʻene ngaahi fiemaʻú. Ko hono lotó ke fakatokangaʻi pea mataʻikoloa ʻaki ia. ʻOkú ne fie maʻu ke ke fakahā ange ʻokú ke fakaʻofoʻofaʻia mo mahuʻingaʻia ʻiate ia. Ko e ʻuhinga ʻo e ʻofá ke fakamuʻomuʻa ʻi hoʻo moʻui ʻa ʻene leleí mo ʻene fakaʻapaʻapaʻi iá.

ʻOku totonu ke ke fakamālō koeʻuhi ko ʻene hoko ko e faʻē ki hoʻo fānaú, pea ko e kuini ia ʻo ho ʻapí— peá ke fakamālō koeʻuhi ko ʻene fili ke tauhi ʻapi mo ngāue fakafaʻeé—ke fanauʻi mai mo fafangaʻi, mo ʻofaʻi, mo akoʻi hoʻomo fānaú—he ko e uiuiʻi fakaʻeiʻeiki taha ia ʻi he ngaahi uiuiʻi kotoa pē.

ʻE ngaahi husepāniti, mou hanga ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e poto ʻo homou uaifí, mo hono poto ke faleʻi koe ʻi heʻene hoko ko ho hoá ʻi hono faʻu ʻa e ngaahi palani, ngaahi ʻekitivitií, mo e patiseti fakafāmilí. ʻOua naʻá ke nanaʻi ʻi hono ngāue ʻaki ho taimí pe ko hoʻo koloá.

Tukuange ha faingamālie kiate ia ke ne tupulaki fakaʻatamaí, fakaeloto, fakasōsiale, mo fakalaumālie ai.

ʻE hoku ngaahi tokoua, manatuʻi, ʻoku lava ke fafangaʻi ʻa e ʻofá ʻaki ha ngaahi meʻa pe ngāue iiki. ʻOku fakaʻofoʻofa ʻaupito ʻa e ngaahi matalaʻi ʻakau ʻi he ngaahi meʻa makehe ʻoku hokó, pea ʻoku pehē foki mo hoʻo fie tokoni ki hono fufulu ʻo e ʻū peletí, fetongi ʻo e napikení, tuʻu ʻo fakanaʻanaʻa ʻa e pēpeé heʻene tangi ʻi he poʻulí, tuku ʻa e televīsoné pe nusipepá kae tokoni ki hono ngaohi ʻo e meʻakaí Ko e ngaahi founga ia ʻoku tau pehē ai ʻi heʻetau ngaahi ngāué “ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.” ʻOku fakatupu ʻe he fanga kiʻi ngāue iiki peheé ha ngaahi lelei lahi.

ʻOku toe kau foki ʻa e takimuʻa ʻofa ko ʻeni ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki hoʻomou fānaú mo homou ngaahi uaifí.

Ko e Fatongia ʻo e Tamaí ʻi he ʻApí

ʻOku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻo e ngaahi faʻeé ʻi heʻene hoko ko e uho ʻo e ʻapí, ka ʻoku ʻikai fakasiʻisiʻi ai ʻa e fatongia mahuʻinga tatau ʻo e tamaí ʻi heʻene tokoni ki hono fafangaʻi, akoʻi, mo ʻofaʻi ʻa ʻena fānaú ʻi heʻene hoko ko e ʻulu ki he ʻapí.

ʻI hoʻo hoko ko e pēteliake ʻi ho ʻapí, ʻokú ke maʻu ai ha fatongia mamafa ke ke takimuʻa ʻi he ngāue mo hoʻo fānaú. Kuo pau ke ke tokoni ki hono fokotuʻu ha ʻapi ʻa ia ʻe lava ke ʻafio ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Ko ho fatongiá ke fakahinohinoʻi ʻa e tōʻonga moʻui kotoa pē ʻa e fāmilí. ʻOku totonu ke ke tokoni lahi ki hono fokotuʻu ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi fakatonutonu fakafāmili ʻoku faí.

ʻOku totonu ke hoko ʻa homou ngaahi ʻapí ko ha taulanga ū ʻo e fiefia mo e melino ki homou ngaahi fāmilí. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa manavahē ʻa e fānaú ki heʻenau tamaí—kapau ko ha tokotaha ia ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e fatongia ʻo e tamaí ke ne ngaohi ʻa hono ʻapí ke hoko ko ha fei-tuu ʻo e fiefia mo e nēkeneka. ʻE ʻikai te ne lava ʻo fai ʻeni kapau ʻoku ʻi ai ha fekeʻikeʻi, kē, fakakikihi, pe anga taʻe-māʻoniʻoní. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ki he lelei fakalaumālie ʻa e fānaú ʻa e mālohi ʻo e tā mai ʻe he ngaahi tamai māʻoniʻoní ʻa e sipinga leleí ʻi he fakatonutonu, akoʻi, fafangaʻi mo e ʻofá.

Taki Fakalaumālie

ʻOku ou maʻu ʻi hoku lotó ha ʻofa moʻoni ki he ngaahi tamai ʻo ʻIsilelí, ko ia ʻoku ou fie fokotuʻu atu ha founga ʻe hongofulu ʻa ia ʻe lava ai ʻe he ngaahi tamaí ʻo taki fakalaumālie ki heʻenau fānaú:

  1. Foaki ha ngaahi tāpuaki fakatamai ki hoʻomou fānaú. Papitaiso mo fakamaʻu ʻi he hilifakinima hoʻomou fānaú Fakanofo homou ngaahi fohá ki he lakanga fakataulaʻeikí. ʻE hoko ʻeni ko e ngaahi koloa fakalaumālie ʻi he moʻui ʻa hoʻomou fānaú.

  2. Mou tataki hoʻomou ngaahi lotu fakafāmilí, lau folofola fakaʻahó, mo e ngaahi efiafi fakafāmili fakauike ʻi ʻapí. ʻE fakahā ki hoʻomou fānaú ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení kiate kimoutolu ʻi hoʻomou kau ki aí.

  3. Kapau ʻe faingamālie pea mou ʻalu fakafāmili ki he ngaahi houalotu ʻa e Siasí. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ki he lelei fakalaumālie ʻa hoʻomou fānaú ʻa e lotu fakafāmili ʻoku mou takimuʻa ki aí.

  4. Fakamoleki ha taimi fakatāutaha mo hoʻomou fānaú. Mou ʻalu fakataha mo homou fāmilí ʻo kemi pe kaimeʻakai, pe ki ha ngaahi sipoti pe polokalama hiva, pe ngaahi polokalama fakaako mo e ngaahi alā meʻa peheé. ʻE mahuʻinga lahi ki hoʻomou fānaú kapau te mou ʻalu fakataha mo kinautolu ki ha feituʻu.

  5. Mou fokotuʻu haʻamou ngaahi founga ke mou tauhi maʻu ki ai, hangē ha ngaahi ʻeveʻeva mālōlō fakafāmili, pe ko ha ngaahi ʻeva pe nofo kemi. ʻE ʻikai teitei ngalo ʻi hoʻomou fānaú ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení.

  6. Mou talanoa fakatāutaha mo hoʻomou fanaú. Tuku ange ke nau fakamatalaʻi atu ha faʻahinga tuʻunga ʻoku nau fie aʻusiá. Akoʻi ange kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga ʻoku mahuʻinga moʻoní. Fakahā kiate kinautolu ʻoku mou ʻofa ʻiate kinautolu. Kapau te mou fakamoleki ha taimi fakatāutaha mo hoʻomou fānaú, te nau ʻiloʻi ai ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingaʻia taha ki he ʻenau tamaí.

  7. Akoʻi hoʻomou fānaú ke nau ngāue, pea fakaʻaliʻali kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue ki ha taumuʻa ʻoku mahuʻingá. Kapau te mou fokotuʻu ha paʻanga fakafaifekau pe paʻanga ki he akó, ʻe mahino ai ki he fānaú ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingaʻia ai ʻenau tamaí.

  8. Fakaʻaiʻai ʻa e mūsiká, ʻātí, mo e ngaahi tohi ʻoku leleí ʻi homou ʻapí. ʻE hanga ʻe he ngaahi ʻapi ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakalakalaká mo e fakaʻofoʻofá, ʻo tāpuekina ʻa e moʻui ʻa ʻenau fānaú ʻo taʻengata.

  9. Faʻa ʻalu mo homou uaifí ki he temipalé, kapau ʻoku ʻikai ke mamaʻo ʻa e temipalé. ʻE mahino lelei ange ai ki hoʻomou fānaú ʻa e mahuʻinga ʻo e mali temipalé, mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé, kae ʻumaʻā ʻa e taʻengata ʻo e ʻiuniti fakafāmilí.

  10. Tuku ke ʻiloʻi ʻe hoʻomou fānaú ʻa e fiefia mo e fiemālie ʻoku mou maʻu he ngāue ki he Siasí. ʻE faka-lotoa ai ʻa kinautolu ke nau fie ngāue ʻi he Siasí, pea nau ʻofa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Ko Homou Uiuiʻi Mahuʻinga Tahá

ʻE ngaahi husepāniti mo e ngaahi tamai ʻi ʻIsileli, te mou lava ke fai ha tokoni lahi ki he fakamoʻui mo e hakeakiʻi ʻo homou ngaahi fāmilí! ʻOku mahuʻinga homou ngaahi fatongiá.

Manatuʻi ʻoku toputapu homou uiuiʻi ko e tamai ʻi ʻIsilelí—ko homou uiuiʻi mahuʻinga taha ia ʻi he moʻuí pea ʻi he taʻengatá—ko ha uiuiʻi ia ʻe ʻikai tukuange kimoutolu mei ai.

ʻOfa ke mou tokonaki maʻu ki he ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻa homou fāmilí, pea ʻofa ke mou fakahoko fakataha mo homou hoa ki he taʻengatá ʻa homou fatongia toputapu ke takimuʻa fakalaumālie ʻi homou ʻapí.

Mei ha malanga naʻe fai ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafi Penisoni ʻi he houa fakataha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻOkatopa 1987 (vakai ki he Conference Report, Oct. 1987, 59–63; pe Ensign, Nov. 1987, 48–51; pe Tūhulu, Sānuali 1988, 57–61).