Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Fāmilí
Lēsoni 7: Ko e Mālohi Fai-Fakamoʻui ʻo e Faʻa Fakamolemolé


Lēsoni 7

Ko e Mālohi Fai-Fakamoʻui ʻo e Faʻa Fakamolemolé

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Fakahokó

Fakahoko ha taha pe ko e ongo fokotuʻu ko ʻení ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi tuʻunga ʻokú ke ʻi aí.

  • Ako ki he ngaahi sīpinga ʻo e fakamolemolé ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení: Luke 23:33–34; Ngāue 7:58–60; 1 Nīfai 7:8–21.

  • Tukupā ke ke faʻa fakamolemole lahi ange peá ke feʻunga mo taau lahi ange mo e fakamolemole ʻa e kakai kehé.

Tohi ke Lau

Ako ki he fakamatala ko ʻení. Lau pea aleaʻi ʻa e fakamatalá mo ho malí kapau kuó ke ʻosi mali.

“ʻOku ʻEkeʻi Meiate Kimoutolu ʻa Hoʻomou Fakamolemoleʻi a e Kakai Kotoa Pē”

Palesiteni Gordon B. Hinckley
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻOku hoko ʻa e laumālie ʻo e faʻa fakamolemolé mo ʻete maʻu ʻa e laumālie ʻo e manavaʻofa mo e ʻofa kiate kinautolu ʻoku faihala mai kiate kitautolú…ko e uho ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fie maʻu kotoa pē ʻa e laumālie ko ʻení. ʻOku fie maʻu ia ʻe he māmani kotoa. Naʻe akonaki ʻaki ia ʻe he ʻEikí. Naʻá Ne fakaʻaliʻali mai ia kiate kitautolu ʻi Heʻene tōʻonga moʻui ʻo laka ange ʻi ha toe taha kehe ʻi he māmaní.

Naʻá Ne folofola lolotonga ʻo ʻEne mamahi ʻi he funga kolosi ʻi Kalevalé, pea tuʻu takai kiate ia ʻa e kakai anga-fakamālohi mo tāufehiʻa naʻa nau tukuakiʻi ia mo nau fakatupu hono kalusefai fakamamahiʻi Iá ʻo Ne pehē: “ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí” (Luke 23:34).

ʻOku ʻikai fie maʻu ha taha ʻiate kitautolu ke ne fakamolemole pē ʻi haʻane fie fakamolemole, ka ʻoku tau haʻisia kotoa pē ki ha fatongia fakalangi kuo fakahā mai kiate kitautolu ke tau tokoni ʻi he faʻa fakamolemole mo e ʻaloʻofa ki he kakaí. Kuo folofola mai ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi folofola ʻo e fakahaá ʻo pehē: “Naʻe fekumiʻaki ʻe heʻeku kau ākongá, ʻi he ngaahi ʻaho fuoloá, ha ngaahi faingamālie ke fetukuakiʻiʻaki, ʻo ʻikai te nau fefakamolemoleʻaki ʻi honau lotó; pea naʻe fakamamahiʻi mo tauteaʻi ʻo lahi ʻaupito ʻa kinautolu koeʻuhi ko e angahalá ni.

“Ko ia, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku totonu ke mou fefakamolemoleʻaki; he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fakamolemoleʻi hono tokouá ʻi heʻene ngaahi angahalá ʻoku halaia ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí; he ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e angahala lahi angé.

“Ko au ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.

“Pea ʻoku totonu ke mou pehē ʻi homou lotó— tuku ke fakamaau ʻe he ʻOtuá ʻi hota vahaʻa mo koé, pea totongi kiate koe ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi ngāué” (T&F 64:8–11).

Ko e hā nai hano lahi ʻo e fie maʻu ke tau fakahoko ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá fakataha mo ha tefitoʻi moʻoni ʻoku fononga fakataha mo ia ʻa ia ko e fakatomalá! ʻOku tau mamata ki hono fie maʻu ia ʻi he ʻapi ʻo e kakaí ʻa ia ʻoku liliu ai ʻa e ngaahi taʻe femahinoʻakí ʻo hangē ia ha ngaahi fuʻu moʻunga lalahi ʻo e fakakikihí. ʻOku tau mamata ki ai ʻi hotau ngaahi kaungāʻapí, pea ʻoku hanga ai ʻe he ngaahi fakakaukau kehekehe iiki ʻo fakatupu ha loto-tāufehiʻa ʻoku fuoloa. ʻOku tau mamata ai ʻi he ngaahi kaungāpisinisi ʻoku nau kē pea ʻikai ke nau loto ke fefakamolemoleʻakí. Ka ʻo kapau naʻe ʻi ai pē ha loto fiemālie ʻi he ngaahi meʻa lalahi ʻoku hoko ko ʻení ke nau tangutu hifo ʻo fetalanoaʻaki fakataha ʻiate kinautolu, kuo pau pē ke fakaleleiʻi ai ʻa e ngaahi palōpalema ko iá ʻo hoko ko ha tāpuaki kiate kinautolu kotoa. Ka ʻoku nau fakamoleki ʻa honau ngaahi ʻahó ʻi heʻenau tafutafu hake ʻa e ngaahi loto-tāufehiʻá mo palani ʻa ʻenau sauni ki he kovi kuo hoko kiate kinautolú.

Naʻe lahi hono puke pōpula mo hono fakamāuʻi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ngaahi tukuakiʻi loi naʻe fai ʻe he kakai naʻa nau feinga ke fakaongoongokoviʻi ia ʻi he ʻuluaki taʻu ʻo hono fokotuʻu ʻo e Siasí, pea naʻe folofola mai ʻa e ʻEiki kiate ia ʻi he fakahā ʻo pehē, “Pea ʻilonga ia ʻe fakaʻilo koe ki he laó ʻe fakamalaʻiaʻi ia ʻi he laó” (T&F 24:17). Kuó u mamata ʻi he meʻa tatau ʻi he kuongá ni ʻi ha niʻihi kuo nau feinga taʻe tuku ke tafutafu hake ʻa e ngaahi loto-tāufehiʻa kuo nau maʻú. Kuo ʻi ai foki ha niʻihi kuo nau fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kuo nau holi ki aí, ka ʻoku hā mai pē meiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha fiemālie ʻe taha ʻi heʻenau fakakaukaú pea neongo kuo nau maʻu ha paʻanga lahi, ka kuo mole meiate kinautolu ha meʻa ʻoku mahuʻinga angé.

Fakaʻehiʻehi mei he Loto-ʻitá

Naʻe hanga ʻe he tangata faʻutohi Falanisē ko Kai ta Maupasani (Guy de Maupassant) ʻo fai ha talanoa ʻo kau ki ha tangata ko hono hingoá ko Hoakakomi (Hauchecome) ʻa ia naʻe haʻu ki he ʻaho fakamāketi ʻo e koló. Naʻá ne lue takai holo ʻi he malaʻe fakakoló peá ne sio ai ki ha konga loufau naʻe lī hake ʻi he lauʻi sima falikí. Naʻá ne punou hifo leva ʻo toʻo hake ia ʻo faʻo ki hono kató. Naʻe mamata mai ʻa e tangata ngaohi-teuteu-sāliote ʻo e koló ki he meʻa naʻá ne faí, pea ko e tangata foki ia naʻá na lolotonga nofo vāta-maki ʻi haʻana kē naʻe toki fai.

Naʻe lipooti mai ki mui ʻi he ʻaho ko iá ha mole ha kato paʻanga ʻa ha taha. Naʻe puke ai ʻa Hoakakomi tuʻunga ʻi hono tukuakiʻi ia ʻe he tangata ngaohi-teuteu-sālioté. Naʻe ʻoatu leva ia ki he pule koló pea naʻá ne fakahā ange pē ʻa ʻene tonuhiá, ʻo ne fakaʻaliʻali ange kiate kinautolu ʻa e konga loufau naʻá ne toʻo haké. Naʻe ʻikai tui ha taha kiate ia pea naʻa nau kataʻi ia.

Naʻe maʻu ʻa e pēsí ia ʻi he ʻaho hono hokó, pea naʻe fakaʻatā ai ʻa Hoakakomi mei hono tukuakiʻi iá. Ka naʻá ne loto-mamahi ʻi hono tukuakiʻi loi iá, ko ia naʻá ne nofo ai mo ʻene loto-mamahi mo ʻene loto- ʻita ko iá pea ʻikai te ne fie tuku ke ʻosi ā ai ʻa e palō- palemá. Naʻe ʻikai te ne fie fakamolemoleʻi mo fakangaloʻi, pea naʻe ʻikai ha toe meʻa kehe te ne fakakaukau pe talanoa ki aí. Naʻe ʻikai ke ne toe tokanga ki heʻene fāmá, pea naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e hala ko ʻeni naʻe fai mai kiate iá ʻi he feituʻu naʻá ne ʻalu ki aí pe ki ha taha pē naʻá ne fetaulaki mo iá. Naʻá ne nofo ʻi he ʻaho mo e pō ʻo fakalaulauloto pē ki ai. Naʻe mafasia ʻa hono lotó ʻi he loto-mamahí pea tupu ai haʻane puke ʻo ne mate ai. Naʻá ne vale-valelau pē ʻi he taimi naʻe ofi ai ke ne maté ʻi heʻene fefaʻuhi mo ʻene palōpalema ʻo pehē, “Ko ha konga loufau pē, ko ha konga loufau pē.” (The Works of Guy de Maupassant, [n.d.], 34–38).

ʻE lava ke te fakamatalaʻi tuʻo lahi ʻa e talanoa ko iá pea ngāueʻaki ia ki ha faʻahinga kakai kehekehe mo ha ngaahi meʻa kehekehe kuo hoko. Ko e meʻa faingataʻa moʻoni ʻi hotau ʻahó ni ke tau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kuo nau faihala mai kiate kitautolú. ʻOku tau fakahehema kotoa pē ke tau tukulotoʻi ha hala kuo fai mai kiate kitautolu. ʻOku hoko ʻa e nofo fakalaulauloto ko iá ko ha meʻa fakatupu-ʻauha mo fakamamahi. ʻOku ʻi ai koā ha faʻahinga ʻulungāanga lelei ʻe lahi ange ʻi hono fie maʻu ke fakahoko ʻi hotau kuongá ni ʻo hangē ko e ʻulungāanga lelei ko ia ʻo e fakamolemolé mo e fakangaloʻí? ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau lau ia ko ha fakaʻilonga ʻo e vaivaí ka ʻoku moʻoni nai ia? ʻOku ou pehē ʻoku ʻikai ke fie maʻu ke maʻu ha ivi pe ko ha poto makehe ke tau nofo ai ʻo fakalaulauloto ʻi he loto-ʻita ki ha ngaahi kovi kuo tau fehangahangai mo iá, pea tau fononga ʻi he moʻui ʻi he laumālie ʻo e loto-sāuni pea maumau ʻa hotau ngaahi potó ʻi heʻetau nofo ʻo palani hano totongi ʻo ha kovi ʻaki ha koví. ʻOku ʻikai ke maʻu ha melino ʻe taha ʻi heʻete nofo ʻo tafunaki ha faʻahinga loto-taaufehiʻá. ʻOku ʻikai ke maʻu ha fiefia ʻe taha ʻi haʻate nofo ʻo tatali ki ha ʻaho ke sauni ai ha kovi naʻe fai mai kiate kitá.

Naʻe lea ʻa Paula ʻo kau ki he ngaahi “meʻa vaivai mo masiva” ʻi heʻetau moʻuí. (Vakai, Kalētia 4:9.) ʻOku ʻi ai nai ha toe meʻa kuo ngali vaivai pe masiva ange ʻi heʻete nofo ʻo maumauʻi ʻa ʻete moʻuí ke te nofo ai ʻo fakakaukau taʻe tuku ki ha ngaahi meʻa ʻoku tau mamahi ai mo faʻufaʻu ha ngaahi meʻa ke fai kiate kinautolu kuo nau fai hala mai kiate kitautolú?

Naʻe puleʻi ʻe Siosefa F. Sāmita ʻa e Siasí ʻi he taimi naʻe lahi ai ʻa e tāufehiʻa mai ki hotau kakaí. Naʻe tukuakiʻi kovi iá ʻi ha ngaahi fakaanga lahi naʻe fai ʻe ha kau faʻu fakamatala fakaʻētita ʻi he nusipepa ʻi hono koló. Naʻe fakaongoongokoviʻi ia pea hoko ia ʻi he taimi ʻe niʻihi ko ha taumuʻa ʻo ha ngaahi fakatātā fakaoli naʻe pulusi ʻe he nusipepá pea nau manukiʻi ia. Mou fanongo ki he tali ko ia naʻá ne fai ki he kakai naʻa nau fakakataʻaki iá: “Tuku ai pē ʻa kinautolu. Tuku ange pē ke nau ʻalu. Tuku ange pē ke nau maʻu ʻa ʻenau tauʻatāina ki he lea ʻoku nau fie maʻu ke faí. Tuku pē ke fai ʻa ʻenau ngaahi fakamatalá, pea nau tohi pē mo e ngaahi meʻa ʻe fakahalaʻi ai ʻa kinautolú.” (Gospel Doctrine, 5th ed.[1939], 339). Ko ia naʻe hoko atu pē ʻa e ngāue ʻi he laumālie ʻo e faʻa fakamolemole mo e fakangaloʻi pea hoko atu ai pē ʻa e ngāue mahuʻinga lahi ko ia ko hono tataki ʻo e Siasí ke laka atu ki muʻa ki ha tupulaki foʻou mo ha ngaahi lavameʻa fakaofo. ʻI he taimi naʻá ne pekia aí, naʻe hanga ʻe ha tokolahi ʻo e kakai naʻa nau fakakata ʻaki ia ʻo faʻu ha ngaahi fakamatala fakalāngilangi ʻo kau kiate ia.

ʻOkú ou manatu ki haʻaku nofo ʻo fanongo ki ha fakamatala ʻo ha ongo mātuʻa naʻa mau nofo fehangahangai ʻi hoku ʻōfisí. Naʻe lahi ʻaupito ʻa ʻena nofo fetāufehiʻaʻakí. ʻOkú ou ʻiloʻi pē ne ʻi ai ha taimi ʻe taha ʻi heʻena moʻui naʻá na feʻofaʻaki moʻoni ai. Ka naʻá na maʻu ʻa e faʻahinga ʻulungāanga ʻo ʻena nofo pē ʻo fakasiosio ʻa e kovi ʻa e toko tahá. Naʻe ʻikai ke na loto ke na fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi vaivai ʻoku tau ʻefihia kotoa pē aí peá na taʻe loto ke na hanga ʻo fakangaloʻi ia peá na moʻui ʻo ikunaʻi ia ʻi heʻena faʻa kātakí, ka naʻa na nofo pē ʻo fefakaangaʻaki ʻo aʻu ki he tuʻunga ne mole ʻaupito ai ʻa e ʻofa naʻá na maʻú. Kuo liliu ia ʻo hangē ha efú ʻi heʻena veté. Ka ko e taimi ní kuó na ongoʻi ʻa ʻena nofo tukuhāusia pea mo ʻena fetukuakiʻikoviʻakí. ʻOkú ou tui au kapau naʻá na ongoʻi pē ha kiʻi fakatomala mo e loto fakamolemole, te na kei fakataha pē ʻi he taimi ni peá na fiefia ʻi heʻena feohi ko ia ne tāpuekina lahi ʻi he kamataʻanga ʻo ʻena moʻuí.

Ko e Melino ʻi he Fakamolemolé

Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku nau fūfūnaki ʻi honau loto ʻa e ngaahi vai kona ʻo e nofo fetāufehiʻaʻaki ʻoku ou lea atu kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻEikí ke mou maʻu ha ivi ke mou faʻa fakamolemole. ʻE hoko ʻa homou fakahā ʻa hoʻomou holi ko ʻení ko e kakano ia ʻo homou fakatomalá. ʻE ʻikai ke faingofua ia, pea ʻikai ke vave ʻa ʻene hokó. Ka ʻo kapau te mou fekumi fakamātoato ki ai pea mou tanumaki ia, kuo pau pē ke hoko mai ia. Pea neongo ʻe kei hokohoko atu pē ʻa e niʻihi kuo mou fakamolemoleʻi ke nau hanga ʻo fakamamahiʻi mo fakamanamanaʻi ʻa kimoutolu, ka te mou ʻiloʻi pē kuo mou fai ʻa homou fatongia ke mou fakalelei. Te mou maʻu ai ʻi homou lotó ha faʻahinga melino naʻe ʻikai te mou mei lava ke maʻu ʻo kapau naʻe ʻikai te mou fakamolemoleʻi kinautolu. Ko e melino ia ʻa e toko taha ko ia naʻá Ne folofola ʻo pehē:

“He kapau te mou fakamolemole ʻa e angahala ʻa e kakaí, ʻe fakamolemolea ʻa kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langí:

“Pea kapau ʻe ʻikai te mou fakamolemole ʻa e angahala ʻa e kakaí, pea ʻe ʻikai fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamaí hoʻomou angahalá” (Mātiu 6:14–15).

Foha Maumau-Koloá

ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi ha talanoa ʻe toe fakaʻofoʻofa ange ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻo hangē ko e talanoa ko ia ʻoku hā ʻi he vahe hongofulu mā nima ʻo e tohi Luké. Ko e talanoa ia ʻoku kau ki ha foha loto-fakatomala pea mo ha tamai loto fakamolemole. Ko e talanoa ia ki ha foha naʻá ne maumauʻi ʻa e koloa ʻi hono tofiʻa ʻi heʻene moʻui fakalusá, peá ne hanga ʻo fakasītuʻaʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻene tamaí, peá ne fakasītuʻaʻi ʻa kinautolu naʻa nau ʻofaʻi ia. Naʻá ne fiekaia pea ʻikai hano kaumeʻa ʻi he hili ʻa ʻene fakamoleki ʻa e meʻa kotoa pē, pea “kuo poto ia” (Luke 15:17), peá ne foki leva ki heʻene tamai, pea ʻi heʻene mamata kei mamaʻo atu ki heʻene foki maí, naʻá ne “lele, pea fāʻofua, ʻo ʻuma kiate ia” (Luke 15:20).

ʻOku ou kole kiate kimoutolu ke mou lau ʻa e talanoa ko iá. ʻOku totonu ke toutou lau ia ʻe he mātuʻa kotoa pē. ʻOku totonu ke toutou lau ia ʻe he mātuʻa kotoa pē. ʻOku lahi feʻunga ia ke ne hanga ʻo makupusi ʻa e ʻapi kotoa pē, pea ʻoku aʻu foki ki heʻene lahi feʻunga ke makupusi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, he ʻoku ʻikai koā koe ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine maumau-koloa ʻa kitautolu ʻoku fie maʻu ke tau fakatomala ke tau maʻu ʻa e fakamolemole ʻaloʻofa ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní pea tau muimui leva ki Heʻene sīpingá?

ʻOku aʻu mai kiate kitautolu ʻa e ʻofa ʻa Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa hotau Huhuʻí, ʻi Heʻene fakamolemolé mo ʻEne ʻaloʻofa, peá Ne folofola mai ai kiate kitautolu ke tau fakatomala. ʻE hoko ʻa e laumālie moʻoni mo e anga-fakaʻeiʻeiki ʻo e fakamolemolé ko hano fakahā ia ʻo e fakatomala ʻoku fie maʻu ke tau aʻusiá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí—pea te u lau ai mei ha fakahā naʻe ne fai ki he Palōfita ko Siosefá:

“Ko ia, ʻoku ou fekau ai kiate koe ke ke fakatomala—fakatomala telia naʻá ku taaʻi ʻaki koe ʻa e tokotoko ʻo hoku ngutú, pea mo ʻeku lilí pea mo ʻeku ʻitá, pea lahi ai ʻa hoʻo ngaahi mamahí—ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa hono fuʻu fakamamahi faú, ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa hono fuʻu lahi fakamanavaheé, ʻio, ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa hono faingataʻa hono kātakiʻí.

“He vakai, ko au ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai fulipē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala;

“Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala, kuo pau ke nau mamahi ʻo hangē pē ko aú;

“ʻA ia ko e mamahi naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻaku, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e toko taha lahi tahá, koeʻuhí ko e mamahi, pea mo ʻeku toto ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi… .

“Ako ʻiate au, pea fakafanongo ki heʻeku ngaahi leá; ʻaʻeva ʻi he anga-malū ʻo hoku Laumālié, pea te ke maʻu ʻa e melinó ʻiate au” (T&F 19:15–18, 23).

Ko e fekaú ia, pea ko e talaʻofa ia kuó Ne fai mai ʻiate Ia ʻa ia naʻe hoko ʻa ʻEne lotú ko ha faʻifaʻitakiʻanga lahi ʻo ʻEne tautapa ʻo Ne pehē, “ʻE Tamai,…fakamolemole ʻa ʻemau angahalá, ʻo hangē ko ʻemau fakamolemolea ʻa kinautolu ʻoku fai angahala kiate kimautolú.” (ātiu 6:9, 12.)

“Faitoʻo ʻa e…Ngaahi Laveá”

Hono ʻikai ke fakaʻofoʻofa ʻa e ngaahi lea ʻa ʻĒpalahame Lingikoni ʻi heʻene lea ʻo kau ki he fakamamahi ʻo e tau fakalotofonuá: “ʻIkai ʻi he loto-tāufehiʻa ki ha taha, ka ʻi he ʻofa ki he kakai kotoa pē…ko ia tuku ke tau…faitoʻo ʻa e…ngaahi laveá” (ʻi he John Bartlett, Familiar Quotations, [1968], 640).

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, tau faitoʻo muʻa ʻa e ngaahi laveá—ʻa e ngaahi lavea ko ia kuo lahi hono fakatupu ʻe he ngaahi leá, mo e loto-tāufehiʻa kuo fakatupu ʻe he taʻe-fieauná, pea mo e ngaahi faʻufaʻu ke “sauni” kiate kinautolu ʻoku faihala mai kiate kitautolú. ʻOku tau maʻu kotoa pē ha kiʻi konga ʻo e laumālie ʻo e loto-sāuni ko ʻeni ʻiate kitautolú. Ka ʻoku monūʻia pē he ʻoku tau maʻu kotoa ʻa e mālohi ke tau lava ʻo ikunaʻi ia ʻo kapau pē te tau “fakakofuʻi ʻaki [kitautolu] ʻa e haʻi ʻo e manavaʻofá, ʻo hangē ko e pūlou, ʻa ia ko e haʻi ʻo e anga-haohaoá mo e melinó” (T&F 88:125).

“Ko e ʻulungāanga fakaetangata ʻa e fehālaakí, ka ko ha ʻulungāanga faka-ʻOtua ʻa e fakamolemolé” (Alexander Pope, An Essay on Criticism, 2:1711). ʻOku ʻikai ke maʻu ha melino ʻe taha ʻi haʻate nofo ʻo fakakaukau ki he mamahi ʻoku fakatupu ʻe he ngaahi kafo motuʻá. Ka ʻoku toki maʻu pē ʻa e melinó ʻi he fakatomalá mo e fakamolemolé. Ko e melino fakafiefia ʻeni ʻa Kalaisí ʻa ia naʻá Ne folofola ʻo pehē, “ʻOku monūʻia ʻa e faʻa fakaleleí; ʻe ui ai ʻa kinautolu ko e