Ngaahi Tohi Tuʻutuʻuní mo e Ngaahi Uiuiʻí
7. Ko e Kau Pīsopelikí


“7. Ko e Kau Pīsopelikí,” Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (2020).

“7. Ko e Kau Pīsopelikí,” Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻĪmisi
tangata ʻoku lea ʻi he tuʻunga malangá

7.

Ko e Kau Pīsopelikí

7.1

Ko e Pīsopé mo Hono Ongo Tokoní

ʻOku maʻu ʻe he pīsopé ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke taki e ngāue ʻa e Siasí ʻi he uōtí (vakai, 3.4.1). ʻOkú ne hoko mo hono ongo tokoní ko e kau pīsopeliki. ʻOku nau maʻu fakahinohino mei he kau palesitenisī fakasiteikí. ʻOku nau tokangaʻi ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí ʻi he ʻofa, ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ko ha kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisi (vakai, Molonai 7:48).

Ko e pīsopé mo hono ongo tokoní ko e kau taulaʻeiki lahi. Kapau ʻoku ʻikai ko ha kau taulaʻeiki lahi kinautolu ʻi he taimi ʻoku uiuiʻi ai kinautolú, ʻoku totonu ke fakanofo kinautolu ko ha kau taulaʻeiki lahi kimuʻa pea toki vaheʻi kinautolu ke ngāué.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi fatongia ʻe nima ʻa e pīsopé:

  • Ko e taulaʻeiki lahi pule ia ʻi he uōtí.

  • Ko e palesiteni ia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

  • Ko ha fakamaau fakalūkufua ia.

  • ʻOkú ne fakafekauʻaki ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, kau ai hono tokangaʻi ʻo e kau faingataʻaʻiá.

  • ʻOkú ne tokangaʻi ʻa e ngaahi lekōtí, ngaahi meʻa fakapaʻangá, mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi ʻapisiasí.

Koeʻuhí ʻoku maʻu ʻe he pīsopé ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻokú ne maʻu ai ʻa e totonu ke maʻu fakahā maʻá e uōtí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:11). Ko ia ai, ʻoku ʻi ai ha ngaahi fatongia ʻe niʻihi ʻoku ʻaʻana toko taha pē. ʻOku fakamatalaʻi ʻeni ʻi he vahé ni.

Ko e fatongia mahuʻinga taha ʻa e pīsopé ʻoku ʻi he toʻu kei tupu hake ʻi he uōtí (fānaú, toʻu tupú, mo e kau taautaha kei talavoú). Koeʻuhí ke ne lava ʻo tokanga taha ki he fatongiá ni, te ne vahe ai ha ngaahi ngāue lahi (vakai, 4.2.5). Te ne lava ʻo vahe ki hono ongo tokoní, kalaké mo e kau tokoni kalaké, sekelitali pulé, kau taki fakakōlomú mo e houalotú, pea mo ha niʻihi kehe.

Kapau he ʻikai lava ke fakahoko ʻe he pīsopé hono ngaahi fatongiá, ʻe lava ke fakafofongaʻi fakataimi ia ʻe ha tokoni, tukukehe ka fakamatalaʻi atu ʻi he tohi tuʻutuʻuni ko ʻení. ‘E feongoongoi ʻa e pīsopé pe ko hono tokoní mo e palesiteni fakasiteikí kapau ʻe ʻi ai haʻane fehuʻi fekauʻaki mo e fakafofongaʻi fakataimi ʻe he tokoní ʻa e pīsopé.

7.1.1

Taulaʻeiki Lahi Pulé

Ko e pīsopé ko e tefitoʻi taki fakalaumālie ia ʻo e uōtí. Te ne tā sīpinga ʻaki ʻene ngāue “ʻi he loto-māʻoniʻoni” (Mōsaia 18:12). Te ne faiako, langaki, pea mo ueʻi fakalaumālie (vakai, Mātiu 20:28). Te ne muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tuʻunga fakatakimuʻá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:34–46.

Ko e pīsopé ko ha ākonga tui faivelenga ia ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOkú ne tauhi totonu ʻene ngaahi fuakavá. ʻOkú ne ʻofa māteaki ʻi hono uaifí mo hono fāmilí. ʻOkú ne tā ʻa e sīpinga ʻo e anga māʻoniʻoní ki hono fāmilí, ko e uōtí, mo e tukui koló. (Vakai, 1 Tīmote 3:2–7.) Ko hono ongo tokoní ko ha ongo tangata ʻoku nau ʻulungaanga tatau pē.

Ko e pīsopé te ne fakahoko e fakahinohino mo e faleʻi ki he kau taki kehe ʻi he uōtí. Te ne fakalotolahiʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongiá.

7.1.1.1

Ngaahi Houalotu mo e Ngaahi Kōlomu Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo e Uōtí

ʻOku ʻa e pīsopé ʻa e fatongia ki he ongo houalotu ʻo e Kau Fineʻofá mo e Kau Finemuí ʻi he uōtí. Te ne vahe ki hono ongo tokoní ke na fatongia ʻaki ʻa e houalotu ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté mo e Palaimelí mo e ngaahi polokalama kehe ʻo e uōtí. (Vakai, 9.3.1,, 11.3.1, 12.3.1, mo e 13.2.1.)

ʻOku fakamatalaʻi atu ʻa e ngaahi fatongia ʻo e pīsopé ki he ngaahi kōlomu ʻo e lakanga taulaʻeiki faka-ʻEloné ʻi he 7.1.2. ʻOku fakamatalaʻi atu hono ngaahi fatongia ki he ngaahi kōlomu ʻo e kaumātuʻá ʻi he 8.3.1.

ʻE fakahinohinoʻi foki ʻe he pīsopé ʻa e palesiteni e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e palesiteni ʻo e Fineʻofá ʻi hono tokangaʻi ʻo e ngāue fakaetauhí. Te ne fakataha mo e ongo palesiteni ko ʻení ʻo ʻikai toe siʻi hifo ʻi he tuʻo tahá ʻi he kuata, ke aleaʻi e ngaahi fiemaʻu ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí (vakai, 21.2).

7.1.1.2

Ngaahi Ouaú mo e Ngaahi Tāpuakí

Ko e pīsopé te ne tataki ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau mo e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi he uōtí:

  • Ko e sākalamēnití

  • Ko e fakahingoa mo tāpuakiʻi ʻo e fānaú

  • Papitaiso mo e hilifakinima ʻo e fānau taʻu 8 ʻo e lekōtí (ko kinautolu ʻoku faingataʻaʻia fakaeʻatamaí, vakai, 38.2.8.1; kau papi uluí, vakai, 31.2.3.2)

  • Foaki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e fakanofo ki he ngaahi tuʻunga ʻo e tīkoní, akonakí, mo e taulaʻeikí.

Ki ha fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi ouaú mo e ngaahi tāpuakí, vakai ki he vahe 18.

7.1.1.3

Ngaahi Fakataha Alēleá mo e Ngaahi Fakatahá

Ko e pīsopé te ne tataki ʻa e fakataha alēlea fakauōtí mo e fakataha alēlea fakauooti ʻa e toʻu tupú (vakai, 29.2.5 mo e 29.2.6). Te ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakataha alēlea ko ʻení ke tokoni ʻi he fakafekauʻaki ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻi he uōtí. Te ne vahe ha konga lahi ʻo e ngāue ko ʻení mo muimuiʻi e ngaahi ngāue naʻe vahé (vakai, 4.2.5).

ʻE fakaafeʻi ʻe he pīsopé ʻa e kau takí ke nau fealēleaʻaki fakataha ki he founga ke langaki ai e ivi fakalaumālie mo e uouangataha ʻi he uōtí. Te ne poupouʻi ʻa e kau mēmipa kotoa ʻi he fakataha alēleá ke nau lotua ha tataki fakalaumālie mo kau ʻi he ngaahi fealēleaʻakí. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:122; vakai foki, 4.4 ʻi he tohi tuʻutuʻuni ko ʻení.)

Ko e kau pīsopelikí te nau palani ʻa e houalotu sākalamēnití mo e ngaahi houalotu kehe ʻo e uōtí ʻoku lisi atu ʻi he vahe 29. Ko e pīsopé te ne puleʻi ʻa e ngaahi fakataha fakauōtí tukukehe ka ʻi ai ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakasiteikí, ko ha Fitungofulu Fakaʻēlia ʻi hono ʻēliá, pe ko ha Taki Māʻolunga. ʻE lava ke tataki ʻe he ongo tokoni ʻo e pīsopé ʻa e ngaahi fakataha ko ʻení. Te na toe puleʻi foki kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa e pīsopé.

7.1.1.4

Ngaahi Uiuiʻí mo e Tukuangé

Ko e ngaahi fatongia ʻo e pīsopé ki he ngaahi uiuiʻí mo e tukuangé ʻoku fakamatalaʻi atu ʻi he vahe 30. Te ne lava ʻo vahe ki hono ongo tokoní ke na fakahoko ʻa e uiuiʻí mo e tukuangé ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he 30.8.

ʻĪmisi
tangata mo e fefine ʻoku lulululu

7.1.2

Palesiteni ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné

“Ko e kau pīsopelikí ko e kau palesitenisī ia ʻo e lakanga [taulaʻeiki Faka-ʻĒloné], pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kī pe mafai ʻo iá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:15; vakai foki, veesi 20). ‘Oku maʻu ʻe he pīsopé ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení ʻi heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he uōtí. ʻE tokoni kiate ia ʻa hono ongo tokoní.

  • Poupouʻi e mātuʻá ʻi hono akoʻi ʻo e toʻu tupú. Tokoniʻi ʻa e toʻu tupú ke nau ngāue faivelenga, fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú, mo teuteu ke maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé. Tokoniʻi ʻa e kau talavoú ke nau teuteu ke fakanofo ki he ngaahi tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo ngāue fakafaifekau taimi kakato. Kapau ʻe fie ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻa e kau finemuí, tokoniʻi kinautolu ke nau mateuteu. ʻE lava ke tokoni e polokalama ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú ʻi he ngaahi ngāue ko ʻení (vakai, ChildrenandYouth.ChurchofJesusChrist.org).

  • Tokangaʻi ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e ngaahi kalasi ʻo e Kau Finemuí. Ko e pīsopé ʻa e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:87–88). ʻOku ʻa hono tokoni ʻuluakí ʻa e fatongia ki he kōlomu ʻo e kau akonakí. ʻOku ʻa hono tokoni uá ʻa e fatongia ki he kōlomu ʻo e kau tīkoní. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ki he tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, vakai ki he 10.3, 10.4, mo e 10.5.

  • Fealēleaʻaki mo e palesiteni ʻo e Kau Finemuí he uōtí. He ʻikai vahe ʻe he pīsopé ʻa e ngāue ko ʻení ki hano tokoni. ʻE faʻa kau maʻu pē mo hono ongo tokoní ʻi he ngaahi fakataha, ngāue tokoni, mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Kau Finemuí. (Vakai, 11.3.1.)

  • Fakataha maʻu pē mo e toʻu tupu takitaha. Ko e ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e ngaahi fakataha ko ʻení, vakai, 31.3.1.

  • Poupouʻi e ngaahi fāmilí mo e kau taki mo e kau faiako ʻo e Palaimelí ʻi heʻenau feinga ke tokoniʻi e fānaú ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá (vakai, vahe 12

7.1.3

Fakamaau Fakalūkufua

Ko e pīsopé ʻa e fakamaau fakalūkufua ʻi he uōtí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:71–74). Te ne feinga ke muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ko ha fakamaau māʻoniʻoni (vakai, 3 Nīfai 27:27). ʻOku ʻoʻona ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení:

  • Tokoniʻi ʻa e toʻu tupú mo e kakai lalahí ke nau feʻunga mo taau ke maʻu ha lekomeni temipale.

  • Fakahoko e ngaahi ʻinitaviú ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he 31.2. Te ne lava ʻo fakamafaiʻi ʻa hono ongo tokoní ke na fakahoko ha ngaahi ʻinitaviu ʻe niʻihi (vakai, 31.2.2). Ki he ngaahi fakahinohinó, vakai ki he 31.1.

  • Talanoa mo e kāingalotu ʻo e uōtí ʻoku nau fekumi ki ha tataki fakalaumālie, ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi palopalema fakafoʻituitui lalaahi, pe kuo nau fakahoko ha ngaahi angahala mamafa, ʻo tokoni ke nau fakaʻaongaʻi e mālohi faifakamoʻui ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke kole ʻe he pīsopé ki hono ongo tokoní, ongo palesiteni ʻo e kōlomu e kaumātuʻá mo e Fineʻofá, pea mo ha niʻihi kehe ke nau talanoa mo e kāingalotu ʻo e uōtí fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa. Neongo ia, ka ko e pīsopé pē ʻokú ne faleʻi e kāingalotu ʻo e uōtí ʻi ha ngaahi meʻa fekauʻaki mo e moʻui tāú, ngaohikoviá, mo ha fakangofua ke ngāue ʻaki e paʻanga ʻaukaí. Ki he ngaahi fakahinohinó, vakai ki he 31.1.

  • Fakahoko ha ngaahi fakataha alēlea ki he tuʻunga mēmipasipí ʻo ka fie maʻu, ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e palesiteni fakasiteikí. Ki he ngaahi fakahinohinó, vakai ki he vahe 32.

7.1.4

Ko e Fakafekauʻaki ʻa e Ngāue ʻa e ʻOtuá ki he Fakamoʻuí mo e Hakeakiʻí ʻi he Uōtí

Ko e pīsopé te ne fakafekauʻaki e ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻi he uōtí (vakai, vahe 1). ʻE tokoni kiate ia hono ongo tokoní mo e kau taki kehe fakauōtí.

ʻE tokoni ʻa e pīsopé ki he kāingalotú ke nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Te ne tokoni ke fakamālohia ʻenau tui ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:29). Te ne akoʻi kinautolu ke nau lotu mo ako ʻa e folofolá. Te ne fakaafeʻi kinautolu ke nau fai ʻa e ngaahi fuakavá ʻaki haʻanau maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. Te ne fakalotolahiʻi kinautolu ke tauhi ʻenau ngaahi fuakavá.

ʻE fakamālohia ʻe he pīsopé ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. Te ne fakalotolahiʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke nau lotu fakafāmili maʻu pē mo ako fakataha ʻa e ongoongoleleí, kau ai e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Te ne akoʻi kinautolu ke nau feʻofaʻaki mo fetokoniʻaki. Te ne akoʻi ʻi he lea mo e faʻifaʻitakiʻanga, ko e ngaahi uiuiʻi faka-Siasí ʻoku malava pē ke fakahoko kae ʻikai liʻaki ai e ngaahi fatongia fakafāmilí. Te ne fakapapauʻi ʻoku tokoni e ngaahi ʻekitivitī faka-Siasí ki he feinga ʻa e ngaahi mātuʻá ke ohi hake ʻenau fānaú ʻi he māʻoniʻoní.

Makehe mei hono tokoniʻi ʻo e kāingalotú ke nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi fatongia kehe ʻo e pīsopé ʻi hono fakafekauʻaki ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. Hangē ko ‘ení, te ne:

  • Tokoniʻi ʻa e houʻeiki tangatá ke nau teuteu ke fakanofo ki he ngaahi tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

  • Tataki e ngaahi feinga ke tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻia ʻi he uōtí (vakai, 7.1.4.1 mo e 22.2.1).

  • Fakahinohinoʻi e kau palesitenisī e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá ʻi heʻenau fakahoko e ngaahi feinga ngāue fakaetauhi ʻi he uōtí (vakai, 21.2.1).

  • Fakafekauʻaki e ngāue ʻa e kau palesitenisī ʻo e kōlomu e kaumātuʻá mo e Fineʻofá ʻi heʻenau taki e ngaahi feinga ʻa e uōtí ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo fakamālohia ʻa e kāingalotu foʻoú mo foki maí (vakai, 23.1).

  • Fakafekauʻaki e ngaahi ngāue ʻa e kau palesitenisī ʻo e kōlomu e kaumātuʻá mo e Fineʻofá ʻi heʻenau taki e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻi he uōtí (vakai, 25.2).

  • Tokoniʻi e kāingalotú ke nau teuteu ke maʻu ha lekomeni temipale mo e ngaahi ouau fakatemipalé (vakai, 27.1).

7.1.4.1

Ko Hono Taki e Ngaahi Feinga ke Tokangaʻi ʻa Kinautolu ʻOku ʻi ai ʻEnau Ngaahi Fiemaʻu Fakatuʻasinó

ʻOku ʻi ai ha tufakanga fakalangi ʻo e pīsopé ke fekumi mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:112). Te ne vahe ha konga lahi ʻo e ngāue ko ʻení ki he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá mo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá.

‘Oku ʻi ai ha ngaahi fatongia ko e pīsopé pē te ne fakahokó. Hangē ko ʻení, te ne fakakaukauʻi ʻa e faʻahinga tokoni, ko hono lahi, pea mo hono lōloa ʻo ha faʻahinga tokoni fakatuʻasino ʻe fakahoko ʻe he Siasí. ʻI hono fakahoko iá, te ne faʻa talatalaifale mo e palesiteni ʻo e Fineʻofá mo e palesiteni ʻo e kōlomu e kaumātuʻá. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai ki he 22.4 mo e 22.5.

ʻE akoʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kau pīsopelikí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono tokangaʻi ʻo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá mo hono tanumaki ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá (vakai, 22.1). Te nau toe akoʻi foki mo e fono ʻo e ʻaukaí (vakai, 22.2.2). Te nau tokangaʻi hono tānaki ʻo e ngaahi foaki ʻaukaí (vakai, 34.3.2).

ʻE fakahinohinoʻi ʻe he pīsopé ʻa e kau taki kehe fakauōtí ʻi honau ngaahi fatongia ke tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Te ne toe tataki foki e fakataha alēlea fakauōtí ʻi he ngaahi ngāue ko ʻení.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ki he founga ʻoku tokangaʻi ai ʻe he pīsopé ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, vakai ki he 22.6.1.

7.1.5

Ngaahi Lekōtí, Meʻa Fakapaʻangá mo e ʻApisiasí

Ko e pīsopé ʻokú ne tokangaʻi ʻa e ngaahi lekooti ʻo e uōtí, meʻa fakapaʻanga ʻa e uōtí, mo e ʻapisiasí. ʻOku kau heni hono fatongia ke akoʻi e vahehongofulú mo e fono ʻo e ʻaukaí mo fakahoko e tali ki he vahehongofulú (vakai, 34.3.1.2; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:68).

ʻE lava ke vahe ʻe he pīsopé ha konga lahi ʻo e ngāue ki he ngaahi lekōtí mo e meʻa fakapaʻangá ki hono ongo tokoní mo e kau kalaké. ʻE lava ke ne vahe ki ha taha ʻo hono ongo tokoní ke ne hoko ko e fakafofonga falelotu ʻo e uōtí, pe ko te ne uiuiʻi ha mēmipa kehe ke ne fai ia.

Ki ha fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi lekōtí, vakai ki he vahe 33. Ki ha fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapaʻangá, kau ai e vahehongofulú, vakai ki he vahe 34. Ki he fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi ʻapsiasí, vakai ki he vahe 35.

7.2

Ngaahi Faikehekehe ʻi he Kau Palesitenisī Fakakoló mo e Kau Pīsopelikí

‘Oku ui ha taha ma‘u Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ke hoko ko ha palesiteni fakakolo ʻi ha kolo. ‘Okú ne maʻu ‘a e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataula‘eikí ʻe fie ma‘u ke puleʻi aí (vakai, 3.4.1.1). Te ne hoko mo hono ongo tokoní ʻo meimei tatau mo ha kau pīsopeliki, ka ko e ngaahi faikehekehé ʻeni:

  • Ko e palesiteni fakakoló ʻe lava pē ko ha kaumātuʻa pe ko ha taulaʻeiki lahi. Ko e pīsopé kuo pau pē ke taulaʻeiki lahi.

  • Ko e palesiteni fakakoló ʻoku ʻikai vaheʻi ia ko ha taulaʻeiki lahi pule. Neongo ia, ka te ne puleʻi ʻa e koló mo maʻu ʻa e ngaahi fatongia kotoa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 7.1.1.

  • Ko e palesiteni fakakoló, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke mali.

  • He ʻikai ke foaki ʻe he ongo tokoni ʻi he kau palesitenisī fakakoló ha lekomeni temipale (vakai, 26.3.1

ʻĪmisi
fakataha ʻa e kau pīsopelikí

7.3

Sekelitali Pule ʻo e Uōtí mo e Kau Tokoni Sekelitali Pule ʻo e Uōtí

ʻE fokotuʻu ʻe he kau pīsopelikí ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ke ne hoko ko e sekelitali pule ʻo e uōtí. Te nau fakahoko ʻa e fokotuʻu ko ʻení ki he kau palesitenisī fakasiteikí. Kuo pau ke maʻu ʻe he sekelitali pulé ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga. ʻOku ui ia mo vaheʻi ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakasiteikí pe ʻe ha aleaʻanga māʻolunga naʻe vahe ki ai.

ʻE ngāue vāofi ʻa e sekelitali pulé mo e pīsopé mo hono ongo tokoní, ka ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ia ʻo e kau pīsopelikí. Ko hono ngaahi fatongiá ʻeni:

  • Fakataha mo e kau pīsopelikí mo teuteu ʻa e ngaahi ʻasenitá ʻi hano vahe ange.

  • Hoko ko ha mēmipa ʻo e fakataha alēlea fakauōtí mo kau ʻi he ngaahi fakataha alēlea fakauōtí. Te ne muimuiʻi ʻa e ngaahi ngāue ne vahe ʻi he ngaahi fakataha ko ʻení ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e kau pīsopelikí.

  • Fakataimi-tēpileʻi ʻa e ngaahi ʻapoinimeni ʻa e kau pīsopelikí.

  • Fakataimi-tēpileʻi ʻa e ngaahi ʻinitaviu maʻá e toʻu tupu mo e kakai lalahi ʻoku nau fie maʻu ke fakafoʻou ʻenau lekomeni temipalé.

  • Kapau ʻe vahe ʻe he kau pīsopelikí, te ne fakafekauʻaki ʻa e ngaahi feinga ʻa e uōtí ke tokoniʻi ʻa e kāingalotú ke nau maʻu e ngaahi makasini ʻo e Siasí (vakai, 38.8.7).

  • Tokoniʻi ʻa e kau pīsopelikí ʻi he ngaahi meʻa ʻo e seminelí mo e ʻinisititiutí, hangē ko e tokoniʻi e kāingalotu ʻo e uōtí ke nau lesisita ki he ngaahi kalasí (vakai, vahe 15).

  • Tauhi ha lisi lolotonga ʻo e ngaahi hingoa mo e tuʻasila ʻo e kāingalotu ʻo e uōtí ʻoku ʻi he ngāue fakakautaú. Fakapapauʻi ʻoku ʻilo ʻe he kau taki fakauōtí ʻa e kāingalotu ko ʻení (vakai, 38.9.2). Fakahoko ki he sekelitali pule ʻo e siteikí ʻa e taimi ʻoku palani ai ha kāingalotu ke hū ki he ngāue fakakautaú.

  • ʻAve ʻa e ngaahi fetuʻutaki naʻe maʻu mei he kau ngāue totongi mo e kau ngāue taʻetotongi ʻa e Siasí ki he kau taki fakauooti totonú, ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e pīsopé (vakai, 38.8.9).

ʻE lava foki ke uiuiʻi ha tokoni sekelitali pule ʻe toko taha pe toko ua, ʻo ka fie maʻu. ʻOku fakaongoongoleleʻi kinaua ʻe he kau pīsopelikí kae uiuiʻi mo vaheʻi ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakasiteikí pe ʻe ha aleaʻanga māʻolunga ne vahe ki ai. ʻOku totonu ke maʻu ʻe he ongo tangatá ni ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga.

7.4

Kalake ʻo e Uōtí mo e Kau Tokoni Kalake ʻo e Uōtí

ʻE fakaongoongoleleiʻi ʻe he pīsopé ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ke hoko ko e kalake fakauooti. Te ne fai ʻa e fokotuʻu ko ʻení ki he kau palesitenisī fakasiteikí. Kuo pau ke maʻu ʻe he kalaké ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga. ʻOku ui ia mo vaheʻi ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakasiteikí pe ʻe ha aleaʻanga māʻolunga naʻe vahe ki ai. Ko ha mēmipa ia ʻo e fakataha alēlea fakauōtí.

ʻE lava ke ui foki mo ha kau tokoni kalake fakauooti (vakai, 33.4.3). ʻOku ui mo vaheʻi kinautolu ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakasiteikí pe ko ha aleaʻanga māʻolunga naʻe vahe ki ai.

ʻE ngāue vāofi ʻa e kau kalaké mo e pīsopé mo hono ongo tokoní, ka ʻoku ʻikai ko ha mēmipa kinautolu ʻo e kau pīsopelikí. Ko e ngaahi fatongia ʻo e kalake fakauōtí mo e kau tokoni kalake fakauōtí ʻoku fakamatalaʻi atu ʻi he 33.4.2 mo e 33.4.3.