Tusitaulima ma Valaauga
7. O Le Au Epikopo


“7. O Le Au Epikopo,” Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (2020).

“7. O Le Au Epikopo” Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Ata
o se alii o loo saunoa mai i le pulelaa

7.

O Le Au Epikopo

7.1

O Le Epikopo ma Ona Fesoasoani

O le epikopo e umia ki o le perisitua e taitaia ai le galuega a le Ekalesia i totonu o le uarota (tagai i le 3.4.1). O ia ma ona fesoasoani e faatulaga ai se au epikopo. Latou te maua le taitaiga mai le au peresitene o le siteki. Latou te tausia tagata o le uarota i le alofa, ma fesoasoani ia i latou ia avea ma soo moni o Iesu Keriso (tagai i le Moronae 7:48).

O le epikopo ma ona fesoasoani o faitaulaga sili. Afai e le o ni faitaulaga sili i latou i le taimi e valaauina ai i latou, e tatau ona faauuina i latou o faitaulaga sili a o lei vaetofia e auauna atu.

Ua i ai i le epikopo ia tiutetauave autu e lima:

  • O ia o le faitaulaga sili pulefaamalumalu i totonu o le uarota.

  • O ia o le peresitene o le Perisitua Arona.

  • O ia o se faamasino o tagata.

  • Na te faamaopoopoa le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga i le uarota, e aofia ai le tausiga o i latou o e le tagolima.

  • Na te vaaia ia faamaumauga, tupe, ma le faaaogaina o le falelotu.

Ona o le epikopo e umia ki o le perisitua, ua ia te ia le aia tatau e maua ai faaaliga mo le uarota (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:11). O le mea lea, o nisi tiutetauave ua mo na o ia lava. O loo faamatalaina na mea i le mataupu lenei.

O le tiutetauave aupito taua o le epikopo e mo le tupulaga faia’e i totonu o le uarota (o tamaiti, autalavou, ma talavou nofofua matutua). Ina ia mafai ona ua’i atu o ia i lenei tiutetauave, na te faamatuu atu ai le tele o tofitofiga (tagai i le 4.2.5). E mafai ona ia faamatuu atu i ona fesoasoani, le failautusi ma failautusi fesoasoani, le failautusi faapitoa, taitai o korama ma faalapotopotoga, ma isi.

Afai e le mafai e le epikopo ona faatino ona tiutetauave, e mafai e se fesoasoani ona sui i lona tulaga mo se taimi le tumau se’i vagana ai ua faailoa atu i le tusitaulima lenei. O le epikopo po o lona fesoasoani e feutagai ma le peresitene o le siteki pe afai e i ai ni ana fesili e uiga i le fesoasoani ua sui mo le epikopo.

7.1.1

Faitaulaga Sili Pulefaamalumalu

O le epikopo o le taitai faaleagaga muamua lea o le uarota. Na te faatuina se faataitaiga e ala i le auauna atu “ma le paia o le loto” (Mosaea 18:12). Na te aoao atu, siitia, ma musuia (tagai i le Mataio 20:28). Na te mulimuli i mataupu faavae o le taitaiga o i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:34-46).

O se epikopo o se soo faamaoni o Iesu Keriso. E faamaoni o ia i ana feagaiga. E tuuto o ia i lona toalua ma le aiga. Na te faatuina se faataitaiga o le amiotonu mo lona aiga, o le uarota, ma le nuu. (Tagai i le 1 Timoteo 3:2–7.) O ona fesoasoani o ni tamalii o uiga lava nei.

O le epikopo na te tuuina atu le taitaiga ma fautuaga i isi taitai o le uarota. Na te fautuaina i latou i o latou tiutetauave.

7.1.1.1

Faalapotopotoga a le Uarota ma Korama o le Perisitua

Ua i ai i le epikopo le tiutetauave mo faalapotopotoga a le Aualofa ma Tamaitai Talavou o le uarota. Na te atofaina tiutetauave o ona fesoasoani mo faalapotopotoga a le Aoga Sa ma le Peraimeri ma isi polokalama a le uarota. (Tagai i le 9.3.1, 11.3.1, 12.3.1, ma le 13.2.1.)

O tiutetauave o le epikopo mo le Perisitua Arona o loo otooto atu i le 7.1.2. O loo otooto atu ona tiutetauave i korama a toeaina i le 8.3.1.

E taiala foi e le epikopo ia peresitene o le korama a toeaina ma le Aualofa i le vaavaaiga o auaunaga. E fono faatasi o ia ma nei peresitene e toalua ia le itiiti ifo ma le faalekuata e talanoaina ia manaoga o tagata taitoatasi ma aiga (tagai i le 21.2).

7.1.1.2

Sauniga ma Faamanuiaga

O le epikopo e faatonutonuina le faatautaiga o sauniga ma faamanuiaga nei i le uarota:

  • O le faamanatuga

  • O le faaigoaina ma le faamanuiaina o tamaiti

  • O papatisoga ma faamauga o fanau ua ta’i 8 tausaga le matutua o loo i ai pepa faamaumau (mo i latou e le atoatoa le malosi faaleatamai, tagai i le 38.2.8.1; mo tagata liliu mai, tagai i le 31.2.3.2)

  • O le faaeeina atu o le Perisitua Arona ma le faauuga i tofi o le tiakono, aoao, ma le ositaulaga.

Mo faamatalaga e uiga i sauniga ma faamanuiaga, tagai i le mataupu 18.

7.1.1.3

Aufono ma Fonotaga

O le epikopo e taitaia le aufono a le uarota ma le aufono a le autalavou o le uarota (tagai i le 29.2.5 ma le 29.2.6). Na te faaaogaina nei aufono e fesoasoani ai e faamaopoopo le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga i le uarota. Na te faamatuu atu le tele o lenei galuega ma tulitatao ia tofitofiga (tagai i le 4.2.5).

E valaaulia e le epikopo ia taitai e fefautuaai faatasi e uiga i le ala e fausia ai le malosiaga faaleagaga ma le lotogatasi i le uarota. Na te fautuaina sui auai uma o aufono e saili ia musumusuga ma ia saofaga i talanoaga. (Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88;122; tagai foi 4.4 i le tusitaulima lenei.)

O le au epikopo e fuafuaina ia sauniga faamanatuga ma isi fonotaga po o sauniga faale-uarota o loo lisi atu i le mataupu 29. O le epikopo e pulefaamalumalu i fonotaga po o sauniga a le uarota se’i vagana ua auai ai se sui o le au peresitene o le siteki, se Fitugafulu Eria i lana eria, po o se Pulega Aoao. E mafai e fesoasoani o le epikopo ona taitai i nei sauniga po o fonotaga. La te pulefaamalumalu ai foi pe afai e le o i ai le epikopo.

7.1.1.4

Valaauga ma Faamalologa

O tiutetauave o le epikopo mo valaauga ma faamalologa o valaauga o loo otooto atu i le mataupu 30. E mafai ona ia tofia ona fesoasoani e tuuina atu valaauga ma faamalologa e pei ona otooto atu i le 30.8.

Ata
alii ma le tamaitai o loo lulu aao

7.1.2

Peresitene o le Perisitua Arona

“O le au epikopo o le au peresitene o le perisitua [Arona], ma e umia ki po o le pule o lea lava perisitua” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:15; tagai foi i le fuaiupu 20). Ua i ai i le epikopo tiutetauave nei i le avea ai ma peresitene o le Perisitua Arona i le uarota. E lagolagosua ona fesoasoani ia te ia.

  • E lagolago i matua i le a’oa’oina o le autalavou. Fesoasoani i le autalavou e galulue ma le faamaoni, osia ma tausia feagaiga paia, ma sauniuni ia maua sauniga o le malumalu. Fesoasoani i alii talavou e sauniuni ia faauuina i tofi o le perisitua, ma auauna atu i misiona tala’i. Afai e mananao tamaitai talavou e auauna atu i misiona tala’i, fesoasoani ia i latou ia saunia. O le polokalama a Tamaiti ma le Autalavou e mafai ona fesoasoani i nei taumafaiga (tagai i le ChildrenandYouth.ChurchofJesusChrist.org).

  • E vaavaaia korama o le Perisitua Arona ma vasega a Tamaitai Talavou. O le epikopo o le peresitene lea o le korama a ositaulaga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:87–88). O lona fesoasoani muamua ua i ai le tiutetauave mo le korama a a’oa’o. O lona fesoasoani lua ua i ai le tiutetauave mo le korama a tiakono. Mo nisi faamatalaga e uiga i le autaitai i korama o le Perisitua Arona, tagai i le 10.3, 10.4, ma le 10.5.

  • Fefautuaai ma le peresitene o Tamaitai Talavou a le uarota. E le faamatuu atu e le epikopo lenei tofiga i se fesoasoani. O ia ma ona fesoasoani e auai e le aunoa i fonotaga/sauniga, galuega, ma gaoioiga a Tamaitai Talavou. (Tagai i le 11.3.1.)

  • Fono e le aunoa ma talavou taitasi. Mo taiala e uiga i nei fonotaga, tagai i le 31.3.1.

  • Lagolago aiga ma taitai ma faiaoga o le Peraimeri i a latou taumafaiga e fesoasoani ai i tamaiti e osia ma tausia feagaiga (tagai i le mataupu 12

7.1.3

Faamasino o Tagata

O le epikopo o le faamasino o tagata i le uarota (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:71--74). E tauivi malosi o ia e mulimuli i faataitaiga a le Faaola i le avea ai o se faamasino amiotonu (tagai i le 3 Nifae 27:27). Ua ia te ia foi tiutetauave nei:

  • E fesoasoani i le autalavou ma tagata matutua ia ausia ma agavaa mo se pepa faataga o le malumalu.

  • E faatautaia faatalanoaga e pei ona otooto atu i le 31.2. E mafai foi ona ia faatagaina ona fesoasoani e faatautaia ni faatalanoaga patino (tagai i le 31.2.2). Mo taiala, tagai i le 31.1.

  • Fono faatasi ma tagata o le uarota o ē sailia se taitaiga faaleagaga, o ē o i ai ni faafitauli ogaoga faaletagata lava ia, po o ē ua faia ni agasala matuia, e fesoasoani ai ia te i latou e utuvai mai le mana faamalolo o Iesu Keriso. E mafai e le epikopo ona talosagaina ona fesoasoani, o peresitene o le korama a toeaina po o le Aualofa, ma isi e fono faatasi ma tagata o le au paia e uiga i ni nai mataupu. Ae peitai, e na o le epikopo e fono ma tagata o le uarota e uiga i mataupu o le agavaa, sauaina, ma faamaonia le faaaogaina o tupe o taulaga anapogi. Mo taiala, tagai i le 31.1.

  • I lalo o le taitaiga a le peresitene o le siteki, ia faia fono o tagata o le Ekalesia pe a manaomia ai. Mo taiala, tagai i le mataupu 32.

7.1.4

Faamaopoopoina o le Galuega a le Atua mo le Faaolataga ma le Faaeaga i le Uarota.

O le epikopo e faamaopoopoa le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga i le uarota (tagai i le mataupu 1). E lagolago atu ona fesoasoani ma isi taitai ia te ia.

E fesoasoani le epikopo i tagata o le uarota ia ola i le talalelei. E fesoasoani o ia ia faamalolosia o latou faatuatua i le Tama Faalelagi ma ia Iesu Keriso ma Lana Togiola (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:29). Na te a’oa’o i latou e tatalo ma suesue i tusitusiga paia. Na te valaaulia i latou e osia feagaiga e ala i le mauaina o sauniga o le faaolataga ma le faaeaga. Na te fautuaina i latou e tausi a latou feagaiga.

O le epikopo e faamalolosia tagata o le Ekalesia. Na te fautuaina aiga e auai i tatalo masani faaleaiga ma a’oa’o faatasi le talalelei, e aofia ai ma afiafi faaleaiga. Na te a’oa’o i latou ia fealofani ma feauaunaa’i. Na te a’oa’o atu e ala i le upu ma faataitaiga e faapea o valaauga i le Ekalesia e mafai ona faataunuu e aunoa ma le faalavelaveina mai tiutetauave i le aiga. Na te faamautinoaina e lagolago e gaoioiga faale-Ekalesia ia taumafaiga a matua e tausia a latou fanau i le amiotonu.

E faaopoopo atu i le fesoasoani i tagata o le au paia e ola i le talalelei, ua i ai i le epikopo isi tiutetauave i le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga. Mo se faataitaiga, na te:

  • Fesoasoani i alii e sauniuni ia faauuina i tofi o le perisitua.

  • Taitai i taumafaiga e tausia ai i latou e le tagolima i totonu o le uarota (tagai i le 7.1.4.1 ma le 22.2.1).

  • Taialaina au peresitene o le korama a toeaina ma le Aualofa a o latou taitaia taumafaiga mo auaunaga i le uarota (tagai i le 21.2.1).

  • Faamaopoopoa le galuega a au peresitene o le korama a toeaina ma le Aualofa ao latou taitaia taumafaiga a le uarota e faasoa atu le talalelei ma faamalolosia tagata fou ma tagata ua toe foi mai (tagai i le 23.1).

  • Faamaopoopoa ia taumafaiga a au peresitene o le korama a toeaina ma le Aualofa a o latou taitaia le galuega mo malumalu ma talafaasolopito o aiga i le uarota (tagai i le 25.2).

  • E fesoasoani i tagata o le au paia ia saunia mo le mauaina o se pepa faataga o le malumalu ma sauniga o le malumalu (tagai i le 27.1).

7.1.4.1

Taitaia Taumafaiga e Tausia ai i Latou e i ai Manaoga Faaletino

Ua i ai i le epikopo se tiutetauave paia e saili atu ma tausia i latou e i ai manaoga faaletino (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:112). Na te faamatuu atu le tele o lenei galuega i au peresitene o le Aualofa ma le korama a toeaina.

E i ai nisi tiute e na o le epikopo na te faatinoina. Mo se faataitaiga, na te fuafua le ituaiga, aofaiga, ma le umi o soo se fesoasoani faaletino e tuuina atu e le Ekalesia. O le faia o lena mea, e tele ina feutagai o ia ma peresitene o le Aualofa ma le korama a toeaina. Mo nisi faamatalaga, tagai i le 22.4 ma le 22.5.

E a’oa’o atu e uso o le au epikopo ia mataupu faavae o le tausiga o i latou e lē tagolima ma le atia’eina o le ola-tutoatasi (tagai i le 22.1) Latou te a’oa’o atu foi le tulafono o le anapogi (tagai i le 22.2.2). Latou te vaavaaia le aoina o taulaga anapogi (tagai i le 34.3.2).

E a’oa’o e le epikopo isi taitai o le uarota i o latou tiutetauave e tausia i latou e lē tagolima. Na te taitaia foi le aufono a le uarota i nei taumafaiga.

Mo nisi faamatalaga e uiga i auala e tausia ai e le epikopo i latou e lē tagolima, tagai i le 22.6.1.

7.1.5

Faamaumauga, Tupe, ma Falelotu

O le epikopo e vaavaaia faamaumauga a le uarota, tupe a le uarota, ma le falelotu. E aofia ai lona tiutetauave e aoao atu le sefuluai ma le tulafono o le anapogi ma ia faatautaia le tautinoga o le sefuluai (tagai i le 34.3.1.2; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:68).

E mafai ona ia atofa atu le tele o le galuega i faamaumauga ma tupe i ona fesoasoani ma failautusi. E mafai ona ia tofia se tasi o ona fesoasoani e avea ma sui o le uarota e vaaia fale, a le o lena e mafai ona ia valaauina se isi tagata o le uarota na te faia.

Mo faamatalaga e uiga i faamaumauga, tagai i le mataupu 33. Mo faamatalaga e uiga i tupe, e aofia ai sefuluai, tagai i le mataupu 34. Mo faamatalaga e uiga i falelotu, tagai i le mataupu 35.

7.2

O Eseesega i le va o Au Peresitene o Paranesi ma Au Epikopo

I se paranesi, e tofiaina se e umia le Perisitua Mekisateko e avea ma peresitene o le paranesi. Na te umia ki o le perisitua e manaomia e pulefaamalumalu ai (tagai i le 3.4.1.1). E galulue o ia ma ona fesoasoani e faapei o se au epikopo ae o eseesega nei:

  • E mafai ona avea se toeaina po o se faitaulaga sili ma se peresitene o le paranesi. O se epikopo e tatau lava o se faitaulaga sili.

  • O se peresitene o le paranesi e lē vaetofiaina o se faitaulaga sili pulefaamalumalu. Peitai, e pulefaamalumalu o ia i le paranesi ma ua ia te ia tiutetauave uma o loo faamatala atu i le 7.1.1.

  • E le manaomia e se peresitene o le paranesi ona faaipoipo.

  • O fesoasoani i se au peresitene o le paranesi e lē mafai ona la sainia ma tuu atu ni pepa faataga o le malumalu (tagai i le 26.3.1

Ata
fonotaga a le au epikopo

7.3

Failautusi Faapitoa a le Uarota ma Failautusi Faapitoa Fesoasoani a le Uarota

E fautua atu e le au epikopo se e umia le Perisitua Mekisateko e avea o se failautusi faapitoa o le uarota. Latou te faia lenei fautuaga i le au peresitene o le siteki. E tatau i le failautusi faapitoa ona i ai se pepa faataga aoga o le malumalu. E tofia o ia ma vaetofia e se tasi o le au peresitene o le siteki po o se fautua maualuga e tofia.

E galue vavalalata le failautusi faapitoa ma le epikopo ma ona fesoasoani, ae e le o ia o se tasi o le au epikopo. Ua ia te ia foi tiutetauave nei:

  • E fono ma le au epikopo ma saunia le faasologa o mataupu o le fono pe a tofia ai.

  • E avea o se tasi o le aufono a le uarota ma auai i fonotaga a aufono. Pe a faatonuina ai e le au epikopo, na te tulitataoina tofitofiga e faia i nei fonotaga.

  • Faatulagaina taimi o faatalanoaga mo le au epikopo.

  • Faatulagaina faatalanoaga mo talavou ma tagata matutua o e manaomia ona toe faafou o latou pepa faataga o le malumalu.

  • Afai e tofia ai e le au epikopo, ia faamaopoopo taumafaiga a le uarota e fesoasoani ai i tagata o le au paia ia maua mekasini a le Ekalesia (tagai i le 38.8.7).

  • Fesoasoani i le au epikopo i mataupu tau i le seminare ma le inisitituti, e pei o le fesoasoani i tagata o le uarota e lesitala mo vasega (tagai i le mataupu 15).

  • Na te tausia se lisi o igoa ma tuatusi o tagata o le uarota o loo i le militeli. E faamautinoaina ua silafia e taitai o le uarota nei tagata (tagai i le 38.9.2). Logo le failautusi faapitoa a le siteki pe afai e fuafua tagata o le au paia e ulufale atu i le militeli.

  • Auina atu savali e maua mai tagata faigaluega o le Ekalesia ma volenitia i taitai talafeagai o le uarota, e pei ona faatonuina ai e le epikopo (tagai i le 38.8.9).

E mafai ona valaauina se failautusi faapitoa fesoasoani se tasi pe lua a le uarota. E fautuaina atu i latou e le au epikopo ma valaauina ma vaetofia e se tasi o le au peresitene o le siteki po o se fautua maualuga e tofia. E tatau i nei uso ona i ai se pepa faataga o aoga o le malumalu.

7.4

Failautusi a le Uarota ma Failautusi Fesoasoani a le Uarota.

E fautua atu e le epikopo se e umia le Perisitua Mekisateko e avea o se failautusi a le uarota. Na te faia lenei fautuaga i le au peresitene o le siteki. E tatau i le failautusi ona i ai se pepa faataga o aoga o le malumalu. E valaauina o ia ma vaetofia e se tasi o le au peresitene o le siteki po o se fautua maualuga e tofia. O ia o se tasi o le aufono a le uarota.

E mafai foi ona valaauina ia failautusi fesoasoani o le uarota (tagai i le 33.4.3). E valaauina i latou ma vaetofia e se tasi o le au peresitene o le siteki po o se fautua maualuga e tofia.

E galulue vavalalata ia failautusi ma le epikopo ma ona fesoasoani, ae e le o latou o ni sui auai o le au epikopo. O tiutetauave o le failautusi o le uarota ma failautusi fesoasoani o le uarota o loo otooto atu i le 33.4.2 ma le 33.4.3.