Tusitaulima ma Valaauga
29. Sauniga po o Fonotaga i le Ekalesia


“29. Sauniga po o Fonotaga i le Ekalesia,” Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (2020).

“29. Sauniga po o Fonotaga i le Ekalesia,” Tusitaulima Aoao.

Ata
tina ma le tama teine i le sauniga faamanatuga

29.

Sauniga po o Fonotaga i le Ekalesia

29.0

Faatomuaga

E potopoto faatasi le Au Paia o Aso e Gata Ai e tapuai, faamalamalama e le tasi le isi, ma a’oa’o atu ma a’oa’o mai le talalelei (tagai i le Alema 6:6; Moronae 6:5–6). Na folafola mai le Faaola, “Aua o le mea ua faapotopoto ai se toalua po o se toatolu i lo‘u igoa, ou te i ai faatasi ma i latou” (Mataio 18:20). O le potopoto faatasi o se tasi lea o auala e mafai ai e o tatou loto ona “fili faatasi i le lotogatasi ma le alofa” (Mosaea 18:21).

O fonotaga faaleautaitai e fesoasoani i taitai e fefautuaai faatasi ma faamaopoopo taumafaiga e auauna atu ai i isi. Peitai, o le faia o se fonotaga po o se sauniga e le tatau lava ona suitulaga i le tautuaina ma le auaunaga e pei ona sa faia e Iesu Keriso. O auala e lagolago ai i le Atua i Lana galuega o le faaolataga ma le faaeaga e mafai ona fuafuaina i se fonotaga, ae o le tele lava e masani ona ausiaina i fafo atu o le fonotaga.

29.1

Fuafuaina ma le Taitaia o Sauniga po o Fonotaga

O taitai latou te fuafua ma taitaia ia fonotaga po o sauniga “e pei ona taitaia ai i latou e le Agaga Paia, e tusa ai ma poloaiga ma faaaliga a le Atua” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:45; tagai foi i le Moronae 6:9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:2). Latou te sailia auala e valaaulia ai le tosinaga a le Agaga i a latou sauniga po o fonotaga.

E faamautinoa e taitai o le aofai ma le uumi o sauniga po o fonotaga e le fatua’ia ai ni avega mamafa mo tagata o le au paia po o o latou aiga. Mo se faataitaiga, o sauniga po o fonotaga e le tatau ona faigata ai mo aiga ona maua se taimi e faatasi ai i le aso Sapati.

E faamautinoa foi e taitai e taulai atu sauniga po o fonotaga i le mea e aupito sili ona taua. Mo se faataitaiga, o sauniga faamanatuga e tatau ona taulai atu i le faamanatuga ma le fausia o le faatuatua ia Iesu Keriso. O fonotaga a au peresitene ma aufono e taulai atu i le faamalolosia o tagata taitoatasi ma aiga.

O le taitai pulefaamalumalu [alii po o le tamaitai] e mafai ona taitaia le fonotaga po o le sauniga. Pe e mafai foi ona ia fai atu i se isi, e pei o se fesoasoani, e taitai i lalo o lana taitaiga.

E i ai nisi taimi e i ai se mea e tupu i le taimi o se fonotaga po o se sauniga e lagona ai e le taitai pulefaamalumalu e manaomia ona faamanino. Mo se faataitaiga, e ono a’oa’o atu e se tasi se a’oa’oga faavae sese. Afai e tupu lena mea, e tatau i le taitai pulefaamalumalu ona faia se faamaninoga e aunoa ma le faamaasiasia ai o se tasi.

29.2

Fonotaga po o Sauniga a le Uarota

29.2.1

Sauniga/Lotu Faamanatuga

29.2.1.1

Fuafuaina o le Lotu Faamanatuga

O le au epikopo e fuafuaina ma taitaia le lotu faamanatuga. Latou te faamautinoa o le taulaiga o le sauniga ua i ai lea i le faamanatuga ma le fausiaina o le faatuatua ia Iesu Keriso.

E tasi le itula le umi o le lotu faamanatuga. E mafai ona aofia ai mea nei:

  1. Musika muai tataina (tagai i le 19.3.2 mo taiala). O musika migao a o le’i amataina le sauniga e mafai ona valaaulia ai se agaga o le tapuai.

  2. Faatalofa ma le faafeiloaiga.

  3. Faailoa aloaia taitai pulefaamalumalu po o isi taitai o loo asiasi mai. E tatau ona valaaulia ia taitai pulefaamalumalu ma fautua maualuga e asiasi atu, e alala i luga o le tulaga. E valaaulia foi Taitai Aoao e alala i luga o le tulaga se’i vagana ai o loo auai i a latou lava uarota tumau.

  4. Faasilasilaga. E tatau ona tausisia i se aofaiga itiiti. O le tele lava e mafai ona lolomi, faasoa atu faaeletonika, pe faasoa atu i isi fonotaga.

  5. Viiga ma le tatalo amata. Tagai i le 19.3.2 ma le 29.6.

  6. Pisinisi faaleuarota ma faalesiteki, e pei o mea nei:

    • Lagolagoina ma le faamaloloina o taitai ma faiaoga (tagai i le 30.3 ma le 30.6).

    • Tuuina atu o igoa o uso ina ia faauuina i se tofi i le Perisitua Arona (tagai i le 18.10.3).

    • Faailoa aloaia o tagata fou o le uarota, e aofia ai tagata faatoa liliu mai. A maea ni nai upu laiti o le faatomuaga, e talosagaina e le tagata o loo taitai le faapotopotoga e faaalia e ala i le siitia o le lima faapea ua latou talileleia le tagata i totonu o le uarota.

      A papatiso ma faamauina tamaiti o ni tagata auai ua i ai faamaumauga, e faailoa aloaia i latou i le lotu faamanatuga. Peitai, e le manaomia ona tuuina atu i latou mo le faafeiloaia i le uarota.

  7. Faaigoaina ma le faamanuiaina o tamaiti (tagai i le 18.6). E masani ona faia lenei mea i sauniga anapogi ma molimau (tagai i le 29.2.2).

  8. Faamauina o tagata fou liliu mai (tagai i le 18.8).

  9. Viiga o le faamanatuga ma le faafoeina o le faamanatuga. O le faamanatuga o le taulaiga autu lea o le sauniga. O isi vaega o le sauniga e le tatau ona tuuitiitia ai lona taua. O lenei sauniga o se avanoa lea mo tagata o le au paia e tuusa’o atu ai o latou mafaufauga i le Faaola ma Lana taulaga mo i latou. E tatau ona avea o se taimi paia o le faafouga faaleagaga.

    E tatau ona tapena le laulau faamanatuga a o le’i amataina le lotu. E faamautinoa e le epikopo ua faamanuia ma tufatufaina atu le faamanatuga i se auala migao ma le faatulagaina lelei. O i latou o e faatautaia le faamanatuga e suitulaga ia Iesu Keriso.

    Mo nisi faamatalaga e uiga i le sauniaina, faamanuiaina, ma le tufatufaina o le faamanatuga, tagai i le 18.9.

    Mo faamatalaga e uiga i le faatautaiga o le faamanatuga i tulaga e le masani ai, tagai i le 29.2.1.5 ma le 18.9.1.

  10. Savali o le talalelei ma le usuina e le faapotopotoga o viiga, po o isi musika. O savali ma musika e tatau ona ogatusa ma le natura paia o le faamanatuga. Mo faamatalaga e uiga i le filifiliina o failauga, tagai i le 29.2.1.4. Mo faamatalaga e uiga i musika filifilia i le sauniga faamanatuga, tagai i le 19.3.2.

  11. Viiga ma le tatalo faaiu.

  12. Musika e mulia’i tataina.

E le tatau ona faaaoga ia fesoasoaniga vaaia ma anomea otiovisio i sauniga faamanatuga (tagai i le 38.8.3).

29.2.1.2

Pulefaamalumalu i le Sauniga Faamanatuga

O le epikopo e pulefaamalumalu i le sauniga faamanatuga se’i vagana ua auai ai se tasi o le au peresitene o le siteki, se Fitugafulu Eria i lana eria, po o se Pulega Aoao. Afai e le o mafai e le epikopo ma ona fesoasoani ona auai i le sauniga faamanatuga, e tofi e le peresitene o le siteki pe o ai e pulefaamalumalu. E masani lava na te tofiaina le peresitene o le korama a toeaina. Peitai, e mafai ona ia valaaulia se tasi e umia le Perisitua Mekisateko.

29.2.1.3

Taimi a o le’i amataina le Sauniga

A o le’i amataina le sauniga, e saunia faaleagaga ia tagata o le potopotoga mo le faamanatuga. E mafai ona latou faia lenei mea e ala i le tatalo filemu ma manatunatu loloto. E seti e taitai se faataitaiga o le migao.

29.2.1.4

Filifiliga o Failauga

E filifili e le au epikopo ia failauga mo le sauniga faamanatuga. E tele lava latou te valaaulia tagata o le uarota, e aofia ai le autalavou (tagai i le 38.8.18). E mafai e le au peresitene o le siteki ona tofi ia fautua maualuga po o sui o au peresitene o faalapotopotoga o le siteki e lauga. O le peresitene o le siteki e filimaotia pe faafia ona fai na ituaiga o tofitofiga.

E vave tuuina atu e le au epikopo ia valaaulia e lauga ai tagata a o le’i taitai oo i le sauniga. E tuuina atu e failauga ia molimau ia Iesu Keriso ma a’oa’o atu Lana talalelei e faaaoga ai tusitusiga paia (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:12; 52:9). O savali e tatau ona fausia ai le faatuatua ma ia ogatasi ma le natura paia o le faamanatuga.

Mo faamatalaga e uiga i faifeautalai faato’ā valaau pe ua faato’ā toe foi mai e lauga i le sauniga faamanatuga, tagai i le 24.5.2 ma le 24.8.3.

E faatulaga e le au epikopo se sauniga faamanatuga se tasi i tausaga taitasi mo se polokalama e faatino e tamaiti o le Peraimeri. Mo faamatalaga e uiga i lea polokalama, tagai i le 12.2.1.2.

Ata
o se alii o loo lauga mai se pulelaa

29.2.1.5

Ata
aikona, taiala mo fetuunaiga
Sauniga Faamanatuga i ni Tulaga e Le Masani Ai

E moomia e tagata uma o le Ekalesia ia faamanuiaga faaleagaga e maua mai i le taumamafa i le faamanatuga. Peitai, o nisi o tagata e le mafai ona auai i sauniga faamanatuga ona ua nofo fale, i se falemai, po o se nofoaga e tausi ai. E mafai e le epikopo ona tofi nisi e umia le perisitua e faatautaia le faamanatuga i nei tagata o le au paia (tagai i le 18.9.1).

I nisi o tulaga, e mafai e le epikopo ona faataga le faasalalauina tuusa’o o le sauniga faamanatuga mo i latou e le mafai ona auai mai. Mo nisi faamatalaga, tagai i le 29.7.

A malaga ia tagata o le au paia pe nonofo ese mo se taimi le tumau mai aiga, e tatau ona latou auai i sauniga faamanatuga i se uarota lata ane pe a mafai. O sauniga faamanatuga e le tatau ona faia faatasi ma faatasiga faaleaiga, tafaoga, po o isi gaoioiga e le o lagolagoina e le Ekalesia.

29.2.2

Sauniga Anapogi ma Molimau

I se sauniga anapogi ma molimau, e leai ni failauga tofia po o ni musika faapitoa e filifilia. Ae, o le tagata e taitai e tuuina atu se molimau puupuu. Ona ia valaaulia lea o tagata o le potopotoga e tuu atu a latou molimau. Ina ia tuu atu molimau o lona uiga ia tautino atu upumoni o le talalelei e pei ona musuia ai e le Agaga Paia. O molimau e tatau ona pupuu ina ia toatele tagata e mafai ona auai ai.

E talia tamaiti laiti e tuu atu molimau i le sauniga anapogi ma molimau. E ono sili mo i latou ona a’oa’o e faia lena mea i le fale se’ia oo ina mafai ona latou tuu atu molimau e aunoa ma le fesoasoani mai i isi.

I lalo o le taitaiga a le epikopo, e masani lava ona faaigoa ma faamanuia tamaiti i le taimi o le sauniga anapogi ma molimau (tagai i le 29.2.1.1).

29.2.3

Konafesi a le Uarota

O le konafesi a le uarota e fuafua e taulima ai manaoga i le lotoifale. E aofia ai se sauniga faamanatuga e fuafua e le peresitene o le siteki. O le peresitene o le siteki e masani ona pulefaamalumalu i le sauniga, ma o se tasi o le au epikopo e masani lava ona taitai.

I le sauniga lenei, e tuu atu ai e se tasi o le au peresitene o le siteki po o se fautua maualuga ia suafa o taitai aoao, siteki, ma le uarota mo le lagolagoina. Na te faaaogaina le fomu e Lagolago ai Taitai, e saunia e le failautusi a le uarota. O le epikopo ma le peresitene o le siteki e masani ona lauga i le sauniga.

E faia e le uarota ia sauniga masani a le perisitua ma faalapotopotoga e avea o se vaega o le konafesi a le uarota. E mafai e taitai o le siteki ona tuuina atu a’oa’oga ma fesoasoaniga. Latou te auauna atu i taitai ma tagata o le uarota.

I le fesootai ai ma le konafesi a le uarota, e fono le au peresitene o le siteki ma le au epikopo. Latou te iloiloa faatasi le alualu i luma o le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga i totonu o le uarota. E mafai ona faia lenei fonotaga i le Aso Sa o le konafesi a le uarota po o se isi taimi.

29.2.4

Fonotaga a le Au Epikopo

E fuafua ma taitai e le epikopo ia fonotaga a le au epikopo. O mataupu mo le iloiloga e mafai ona aofia ai:

  • Faamaopoopoina o le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga i le uarota.

  • Faamalolosia o tagata taitoatasi ma aiga i le uarota—aemaise lava o le autalavou ma tamaiti.

  • Faailoaina o tagata e mafai ona saunia e maua sauniga, e aofia ai faauuga i le perisitua.

  • Faailoaina o tagata e valaau i tofiga o le uarota.

  • Faailoaina o tagata e mafai ona fautuaina atu i le peresitene o le siteki e avea ma faifeautalai.

  • Iloiloina o a’oa’oga mai tusitusiga paia, taitai o le Ekalesia, ma le tusitaulima lenei.

O isi mataupu e mafai ona aofia ai faalapotopotoga ma polokalama a le uarota, paketi a le uarota, lipoti o tofitofiga, ma fuafuaga mo sauniga po o fonotaga ma gaoioiga ua lata mai.

Ata
fonotaga a le aufono a le uarota

29.2.5

Fonotaga a le Aufono a le Uarota

O le epikopo e fuafuaina, pulefaamalumalu, ma taitai i fonotaga a le aufono a le uarota. Afai e le i ai o ia, e mafai ona ia tofia sona fesoasoani e pulefaamalumalu ma taitai. Peitai, e le faia e le aufono ni faaiuga tetele e aunoa ma le epikopo.

E saili le aufono a le uarota e fesoasoani i tagata uma o le uarota e fausia le malosi faaleagaga, maua sauniga faaola, tausia feagaiga, ma avea ma soo faapaiaina o Iesu Keriso (tagai i le Moronae 6:4–5). I le taimi o fonotaga a le aufono a le uarota, e fuafua ma faamaopoopo ai e sui auai o le aufono lenei galuega. Latou te filima’otia faatasi pe mafai faapefea e le malosiaga ma tomai o tagata o le uarota ona faamanuiaina ai i latou e manaomia le fesoasoani. Latou te sailia le taitaiga a le Agaga a o latou tutufaatasi i le alofa ma le popole mo tagata o le uarota.

E auai taitai o faalapotopotoga a le uarota i fonotaga a le aufono a le uarota i matafaioi e lua:

  1. O ni sui auai o le aufono a le uarota o loo fesoasoani ia faamanuiaina tagata uma o le uarota.

  2. E avea ma sui o a latou faalapotopotoga.

Pe a latou potopoto faatasi, e talanoaina e sui auai o le aufono a le uarota ia mataupu o le a manuia ai mai taumafaiga soofaatasi a le aufono atoa. E fautuaina sui auai taitasi o le aufono e faasoa mai ona manatu ma musumusuga e uiga i nei mataupu.

O fonotaga a le aufono a le uarota e masani ona le silia ma le tasi le itula. Latou te amata i se tatalo ma ni lipoti pupuu o mea na totofi e fai mai fonotaga talu ai. O loo lisi atu i lalo ia aitema e mafai ona talanoaina. E le lava le taimi e talanoaina uma ai i fonotaga taitasi. E tuu atu e le epikopo le faamuamua i mataupu e sili ona manaomia ia faamanuiaina ai tagata taitasi ma aiga.

  • Ola i le talalelei a Iesu Keriso. Fesoasoani i tagata uma o le au paia e fausia le faatuatua, maua sauniga faaola, ma tausi a latou feagaiga.

  • Tausiga o i latou e le tagolima. Faasoa atu o punaoa ma tomai ia manuia ai tagata taitoatasi, aiga, ma le alaalafaga. Fesoasoani i tagata o le uarota ia ola-tutoatasi. (Tagai i le mataupu 22.)

  • Valaaulia tagata uma ia talia le talalelei. Iloilo le alualu i luma o i latou o loo aoao e uiga i le talalelei, faapea foi tagata fou ma i latou ua toe foi mai. Talanoaina auala e mafai ai e tagata o le ekalesia ona faasoa atu le talalelei i isi. (Tagai i le mataupu 23.)

  • Tuufaatasia o aiga mo le faavavau. Iloilo le alualu i luma o tagata o le ekalesia o e o loo sauniuni mo le mauaina o sauniga o le malumalu. Fuafuaina o auala e fesoasoani ai i ni tagata se toatele o le ekalesia ia agavaa mo se pepa faataga o le malumalu. Talanoaina ni auala e mafai ai e tagata o le ekalesia ona auai i le galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga. (Tagai i le mataupu 25.)

A o talanoaina e sui auai o le aufono a le uarota nei mataupu, latou te iloiloina manaoga ma malosiaga o tagata o le ekalesia o loo latou auauna i ai. E mafai ona latou iloa e uiga i nei manaoga ma malosiaga i fonotaga faale-au peresitene, i talanoaga ma tagata o le ekalesia o a latou faalapotopotoga (e aofia ai faatalanoaga o auaunaga), ma e ala i a latou lava taumafaiga faaleauaunaga. E le gata i lea, o le Punaoa mo Taitai ma Failautusi o loo i ai meafaigaluega ma lipoti e mafai ona fesoasoani i taitai ia nofouta ai i le alualu i luma o tagata o le ekalesia. E tatau foi i sui o le aufono ona tausisia le le faalauaiteleina o soo se faamatalaga patino pe maaleale (tagai i le 4.4.6).

E ao i le aufono a le uarota ona iloa ia tamaiti ma le autalavou i le uarota ma tulaga o o latou aiga. Latou te ua’i faapitoa atu ia i latou e le o maua se lagolago faaletalalelei i le aiga.

A maea se talanoaga, e mafai e le epikopo ona fai se faaiuga o se faatinoga pe tolopo se faaiuga a o sailia ni faamatalaga faaopoopo ma se taitaiga. Pe e mafai foi ona ia faasino atu le mataupu i se aufono e ese ai, e pei o le au epikopo. Tagai i le 4.4.3.

O nisi taimi e mafai e le aufono a le uarota ona filima’otia pe fuafua faapea e mafai ona fesoasoani se gaoioiga a le uarota e taulima ai manaoga o tagata o le au paia. E mafai ona vaavaaia e le aufono a le uarota le fuafuaga o gaoioiga mo le uarota. Peitai, o le tele o le fuafuaga e faia a o lei faia ma pe a maea fonotaga a le aufono. Mo nisi faamatalaga e uiga i gaoioiga, tagai i le mataupu 20.

A maea ona toe taliu mai i aiga ia faifeautalai faamisiona, e mafai ona valaaulia i latou e lipoti mai e uiga i a latou misiona i le aufono a le uarota (tagai i le 24.8.3).

Ina ia malamalama i mataupu faavae e taiala ai fonotaga a aufono i le Ekalesia, e tatau i sui auai uma o aufono ona suesue le 4.3 ma le 4.4.

29.2.6

Fonotaga a le Aufono a le Autalavou o le Uarota

E mafai e le epikopo ona taitai ia fonotaga a le aufono a le autalavou o le uarota. Pe e mafai foi ona ia tofia se isi tagata e faia, e pei o se tasi o fesoasoani o lana korama a ositaulaga po o le peresitene o le vasega aupito matutua o Tamaitai Talavou. O fonotaga a le aufono a le autalavou o le uarota e maua ai avanoa mo talavou e taitai. E mafai e le au epikopo po o isi taitai ona fesoasoani ia i latou e saunia mo nei fonotaga i le taimi o fonotaga a au peresitene o korama po o vasega.

A o le’i faia ia fonotaga taitasi, e iloilo e le epikopo ma le tagata o le a taitai ia mataupu o le a talanoaina. O nei mataupu e mafai ona aofia ai mea nei:

  • O le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga.

  • Manaoga o le autalavou i le uarota ma auala e taulimaina ai.

  • Taumafaiga e aapa atu ai i talavou ua le o toaaga mai po o tagata fou.

  • Gaoioiga, e aofia ai avanoa e auauna atu ai ia i latou e manaomia. O le tele o le fuafuaga e faia i fonotaga a au peresitene o korama po o vasega (tagai i le mataupu 20).

  • Auaunaga (tagai i le mataupu 21).

  • A’oa’o faamasani ia au peresitene faato’ā valaau o korama ma vasega.

Ina ia malamalama i mataupu faavae e taiala ai fonotaga a aufono i le Ekalesia, e tatau i sui auai uma o aufono ona suesue le 4.3 ma le 4.4.

29.2.7

O Isi Fonotaga ma Vasega a le Uarota

O fonotaga a korama o le perisitua ma o latou au peresitene o loo faamatala atu i le mataupu 8 ma le 10.

O fonotaga mo tuafafine o le Aualofa ma o latou taitai o loo faamatala atu i le mataupu 9.

O fonotaga mo tamaitai talavou ma o latou taitai o loo faamatala atu i le mataupu 11.

O fonotaga mo tamaiti o le Peraimeri ma o latou taitai o loo faamatala atu i le mataupu 12.

O vasega a le Aoga Sa o loo faamatala atu i le 13.3.

O fonotaga a le aufono a faiaoga o loo faamatala atu i le 17.4.

O fonotaga faamaopoopo mo le galuega o le faasoaina atu o le talalelei ma le faamalolosia o tagata fou ma tagata ua toe fo’i mai o loo faamatala atu i le 23.5.7.

O fonotaga faamaopoopo mo galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga o loo faamatala atu i le 25.2.7.

Ata
fonotaga a le aufono

29.2.8

Ata
aikona, taiala mo fetuunaiga
Faasologa mo Sauniga o le Aso Sa

E faaaoga e uarota se tasi o faasologa nei e lua-itula mo sauniga o le Aso Sa.

Fuafuaga 1

60 minute

Sauniga faamanatuga

10 minute

Taape i vasega ma fonotaga

50 minute

Aso Sa Uma: Peraimeri, e aofia ai le vasega pepe (tagai i le 12.2.1.2)

Aso Sa muamua ma lona tolu o le masina: Aoga Sa (tagai i le 13.3)

Aso Sa lona lua ma le lona fa: sauniga a korama a le perisitua (tagai i le 8.2.1.2 ma le 10.2.1.2), sauniga a le Aualofa (tagai i le 9.2.1.2), ma sauniga a Tamaitai Talavou (tagai i le 11.2.1.2)

Aso Sa Lona Lima: sauniga mo le autalavou ma tagata matutua. O le au epikopo e fuafuaina le autu ma tofia faiaoga (e masani lava o tagata o le uarota po o le siteki). Latou te fuafua foi pe potopoto faatasi le autalavou ma tagata matutua, tane ma tamaitai pe fono eseese.

Fuafuaga 2

50 minute

Aso Sa Uma: Peraimeri, e aofia ai le vasega pepe (tagai i le 12.2.1.2)

Aso Sa muamua ma lona tolu o le masina: Aoga Sa (tagai i le 13.3)

Aso Sa lona lua ma le lona fa: sauniga a korama a le perisitua (tagai i le 8.2.1.2 ma le 10.2.1.2), sauniga a le Aualofa (tagai i le 9.2.1.2), ma sauniga a Tamaitai Talavou (tagai i le 11.2.1.2)

Aso Sa Lona Lima: sauniga mo le autalavou ma tagata matutua. O le au epikopo e fuafuaina le autu ma tofia faiaoga (e masani lava o tagata o le uarota po o le siteki). Latou te fuafua foi pe potopoto faatasi le autalavou ma tagata matutua, tane ma tamaitai, pe fono eseese.

10 minute

Taape i le sauniga faamanatuga

60 minute

Sauniga faamanatuga

A potopoto i le fale e tasi ni uarota se lua, ma e toalaiti tamaiti po o talavou a se tasi o uarota pe o uarota uma e lua, e ono manaomia mo tamaiti po o talavou ona auai faatasi i vasega o le Aoga Sa. O faatulagaga o sauniga a uarota i le Aso Sa e ono fesilia’i e pei ona faaalia i lalo.

Ata
faatulagaina o sauniga e fesilia’i

E mafai foi ona iloilo le fuafuaga lenei pe afai e faaaoga e uarota e lua ni gagana eseese ae o tamaiti ma le autalavou e tautatala i le gagana e tasi.

O le faaaogaina o lenei fuafuaga e manaomia ai le faamaoniga a le peresitene o le siteki. Afai na te faamaoniaina, e fono epikopo o uarota taitasi ma taitai o faalapotopotoga e sailia la latou fautuaga e uiga i le faatinoina.

E fono faatasi au epikopo e lua e fuafua ai pe o ai tagata mai uarota taitasi e tatau ona valaauina e auauna i korama ma faalapotopotoga. E tumau epikopo taitasi o le peresitene o lana korama a ositaulaga, ae e mafai e epikopo e toalua ona feauaua’i e pulefaamalumalu i fonotaga a korama i Aso Sa. E taufai auai ia epikopo mai uarota uma e lua i fonotaga tuufaatasi a le aufono a le autalavou. A uma ona faatinoina le fuafuaga, e faaauau pea e taitai ona fono e le aunoa e faamaopoopo a latou taumafaiga.

29.3

Fonotaga po o Sauniga a le Siteki

29.3.1

Konafesi a le Siteki

O konafesi faalesiteki e faatulaga e le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. E masani lava o le peresitene o le siteki e pulefaamalumalu i le konafesi e tasi i tausaga taitasi ae o se Fitugafulu Eria e tofia po o se Pulega Aoao e pulefaamalumalu i le isi.

O le taitai pulefaamalumalu e faatautaia fuafuaga uma mo le konafesi. Na te vave faamaonia tagata mautofiga ma musika filifilia. Mo faamatalaga e uiga i musika i le konafesi a le siteki, tagai i le 19.3.4.

Pe a pulefaamalumalu se Fitugafulu Eria po o se Pulega Aoao, e mafai ona ia valaaulia le peresitene o le siteki e fautuaina atu ni autu mo a’oa’oga i le konafesi. Pe a pulefaamalumalu le peresitene o le siteki, o ia ma ona fesoasoani e filifilia autu. E mafai e le au peresitene o le siteki ma le aufono a le siteki ona talanoaina autu e ono tatau ai. I le faia o nei filifiliga e iloilo ai e le au peresitene o le siteki ia autu na faamamafa mai talu ai nei e le Au Peresitene Sili.

A o faia e le peresitene o le siteki ia fuafuaga mo le konafesi a le siteki, e mafai ona ia talosagaina korama a le perisitua ma isi faalapotopotoga, tagata taitoatasi, ma aiga e fesoasoani atu. Mo se faataitaiga, e mafai ona tofi i latou e faatulaga nofoa, saunia ni tagata faasino nofoa, ma faamama le fale.

O konafesi taitasi a le siteki e masani ona aofia ai fonotaga po o sauniga nei:

  • Se fonotaga a le Fitugafulu Eria po o le Pulega Aoao (pe a tofia mai), ma le au peresitene o le siteki. E auai ai foi le failautusi o le siteki ma le failautusi faapitoa.

  • Se fonotaga faaleautaitai perisitua a le siteki (tagai i le 29.3.3). O le pulefaamalumalu e fuafuaina pe faia lenei fonotaga i le Aso Toonai po o le Aso Sa. O se tasi o le au peresitene o le siteki e taitai.

  • O se sauniga i le afiafi o le Aso Toonai mo tagata uma o le siteki ua ta’i 18 tausaga ma matutua atu. E faalagolago i tulaga i le lotoifale, e ono faia lenei sauniga i le Aso Sa pe afai e faamaonia ai e le taitai pulefaamalumalu. O se tasi o le au peresitene o le siteki e taitai.

  • O se sauniga aoao, e faia i le Aso Sa mo tagata uma o le siteki ma isi e fia auai ai. O le peresitene o le siteki e taitaia ma lauga i lenei sauniga. E mafai ona sili atu ma le tasi sauniga aoao e faia i le Aso Sa pe afai e le lava avanoa e nonofo uma ai tagata i le sauniga e tasi. E auai faatasi tamaiti ma o latou aiga, ae le o se sauniga e ese mai.

Afai e tatau ai, e mafai ona faasalalau ia sauniga o le konafesi i falelotu po o isi nofoaga i totonu lava o le siteki. Atonu o nisi tagata o le siteki e manaomia ona faasalalau atu le konafesi i o latou fale. Mo nisi faamatalaga e uiga i sauniga e faasalalau, tagai i le 29.7.

E lē tatau ona faaaoga e failauga i le sauniga aoao ni fesoasoani vaaia ma anomea faaotiovisio (tagai i le 38.8.3).

Afai e auai ai Taitai Aoao, le peresitene o le malumalu ma le faatina, le peresitene o le misiona ma lana soa, po o le peteriaka o le siteki, e tatau ona alala i latou i luga o le tulaga. E faapena foi ona moni mo fesoasoani i au peresitene o malumalu ma misiona (ma o latou faletua) pe afai e auai atu e suitulaga i le peresitene o le malumalu po o le misiona.

I se tasi o konafesi faalesiteki i tausaga taitasi, e tuuina atu ai e se tasi o le au peresitene o le siteki ia taitai aoao, eria, ma le siteki mo le lagolagoina. Na te faaaogaina le fomu e Lagolago ai Taitai, e saunia e le failautusi a le siteki. E masani ona faia lenei mea i le konafesi faalesiteki muamua o le tausaga.

Afai e valaau pe faamalolo ia taitai o le siteki i le va o konafesi a le siteki, e tuuina atu i latou mo le lagolagoina po o se faaalia o le faafetai i le isi konafesi e sosoo a le siteki. Pe e mafai foi ona faia lenei mea i sauniga faamanatuga a uarota taitasi. Tagai i le 30.3 ma le 30.6.

O uso ua fautuaina atu mo le faauuga i tofi o le toeaina po o faitaulaga sili e tuuina atu mo le lagolagoina i se konafesi faalesiteki. Afai e manaomia ona faauu se uso a o le’i oo i le isi konafesi a le siteki, e mafai ona lagolagoina o ia i le sauniga faamanatuga a lana uarota. Ona tuu atu lea o lona igoa mo le lagolago faamaonia i se konafesi a le siteki (tagai i le 18.10.3).

29.3.2

Sauniga Aoao a le Au Perisitua o le Siteki

E fuafua ma taitai e le au peresitene o le siteki ia sauniga aoao a le au perisitua. Latou te filifilia ma le agaga tatalo ia mataupu ma failauga.

29.3.3

Fonotaga a le Au Taitai Perisitua o le Siteki

E fuafua ma taitai e le au peresitene o le siteki ia fonotaga faaleautaitai perisitua a le siteki. O le mamanu o nei fonotaga e fetuutuunai. E mafai ona fono faatasi i latou uma e auai mo le fonotaga atoa. A le o lena, a maea ni nai faatonuga lautele, e mafai ona tuueseese i ni vaega toalaiti mo ni faatonuga patino e fua i o latou valaauga ma tofiga.

E masani lava o le au peresitene o le siteki ma isi taitai o le siteki e tuuina atu a’oa’oga. E mafai foi ona valaaulia taitai o uarota, e aofia ai ma taitai tamaitai, e tuuina atu a’oa’oga i nisi taimi.

29.3.4

Fonotaga Faaleautaitai a le Siteki

E fuafua ma taitai e au peresitene o faalapotopotoga a le siteki ia fonotaga faaleautaitai a le siteki. O le mamanu o nei fonotaga e fetuutuunai. E mafai ona tuufaatasi taitai uma mo le fonotaga atoa. A le o lena, a maea ni nai faatonuga lautele, e mafai ona tuueseese i ni vaega toalaiti mo ni faatonuga patino e fua i o latou valaauga ma tofiga.

E masani lava o taitai o faalapotopotoga, uso o le au peresitene o le siteki po o isi taitai o le siteki e tuuina atu a’oa’oga. E mafai foi ona valaaulia taitai o faalapotopotoga a le uarota, e tuuina atu a’oa’oga i nisi o taimi.

E lē faia e le au peresitene o Alii Talavou a le siteki se fonotaga faaleautaitai a le siteki. O faatonuga mo i latou e galulue faatasi ma korama a le Perisitua Arona e tuuina atu i fonotaga faaleautaitai perisitua a le siteki (tagai i le 29.3.3).

29.3.5

Fonotaga a le Korama a Faitaulaga Sili o le Siteki

E fuafua ma taitai e le au peresitene o le siteki ia fonotaga a le korama a faitaulaga sili o le siteki. E lē faia ni fonotaga mo faitaulaga sili uma ua faauuina i le siteki.

29.3.6

Fonotaga a le Au Peresitene o le Siteki

E fuafua ma taitai e le peresitene o le siteki ia fonotaga a le au peresitene o le siteki. O mataupu mo iloiloga e mafai ona aofia ai:

  • O le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga i totonu o le siteki.

  • Faamalolosia o tagata taitoatasi ma aiga i le siteki.

  • O manaoga ma malosiaga o uarota, korama a toeaina, ma isi faalapotopotoga i le siteki.

  • O fautuaga a epikopo mo alii ina ia faauuina o ni toeaina.

  • O tagata e valaau i tofiga o le siteki ma ni tofiga i uarota e pei ona otooto atu i le 30.8.

  • Fautuaga a epikopo mo tagata e auauna atu i ni misiona.

  • A’oa’oga mai tusitusiga paia, taitai o le Ekalesia, ma le tusitaulima lenei.

O isi mataupu e mafai ona aofia ai gaoioiga ma polokalama a le siteki, paketi a le siteki, lipoti o tofitofiga, ma fuafuaga mo sauniga po o fonotaga o loo lata mai.

29.3.7

Fonotaga a le Aufono a Fautua Maualuga

E fuafua ma taitai e le au peresitene o le siteki ia fonotaga a le aufono o fautua maualuga. O nei fonotaga e mafai ona aofia ai:

  • Mauaina o a’oa’oga mai le au peresitene o le siteki e uiga i a’oa’oga faavae ma tofitofiga.

  • Fefautuaai faatasi e uiga i le faamalolosia o tagata taitoatasi ma aiga i le siteki. O loo i ai i lePunaoa mo Taitai ma Failautusi (PTF) meafaigaluega ma lipoti e mafai ona fesoasoani i taitai ia nofouta ai i le alualu i luma o tagata o le au paia.

  • Talanoaina pe faapefea ona fesoasoani e faataunuu le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga i totonu o le siteki.

  • Lipoti e uiga i tofitofiga.

  • Fefautuaai faatasi ma le au peresitene o le siteki ma lagolagoina a latou faaiuga e faauu ia uso e avea o ni toeaina ma faitaulaga sili.

  • Fefautuaai faatasi ma le au peresitene o le siteki ma lagolagoina a latou faaiuga e tuuina atu valaauga.

  • Fesoasoani e fuafua fonotaga faaleautaitai perisitua i le siteki (tagai i le 29.3.3).

  • Faafofoga i lipoti mai faifeautalai ua foi mai (tagai i le 24.8.3).

O nisi taimi pe a maea se fonotaga puupuu a fautua maualuga ona sosoo loa lea ma se fonotaga a le aufono a le siteki (tagai i le 29.3.8). E mafai ona fesoasoani lea faiga e faaitiitia ai le tele o fonotaga mo taitai e auai ai.

Ina ia malamalama i mataupu faavae e taiala ai fonotaga a aufono i le Ekalesia, e tatau i sui auai uma o aufono ona suesue le 4.3 ma le 4.4.

Mo faamatalaga e uiga i tagata o le au paia e auai i le fonotaga e faia i nofoaga vavamamao, tagai i le 29.7.

29.3.8

Fonotaga a le Aufono a le Siteki

E fuafua ma taitai e le peresitene o le siteki ia fonotaga a le aufono a le siteki. I nei fonotaga, e mafai e uso o le aufono ona:

  • Maua ia faatonuga ma a’oa’oga mai le au peresitene o le siteki e uiga i a’oa’oga faavae ma i o latou tofiga.

  • Fefautuaai faatasi e uiga i le faamalolosia o tagata taitoatasi ma aiga i le siteki. O lePTF o loo i ai meafaigaluega ma lipoti e mafai ona fesoasoani i taitai ia nofouta ai i le alualu i luma o tagata o le au paia.

  • Talanoaina le vaaiga mamao aoao mo le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga i totonu o le siteki.

  • Talanoaina manaoga faaletino o tagata o le siteki ma pe faapefea ona fesoasoani ia i latou ia ola-tutoatasi. Faailoa punaoa o loo maua i nuu ma le siteki. O faataitaiga e mafai ona aofia ai a’oga i le lotoifale ma le BYU–Pathway Worldwide. (Tagai i le 22.12 ma le 22.13.)

  • Atiina a’e ma tausisia se fuafuaga faigofie mo le siteki e tali atu ai i faalavelave faafuasei (tagai i le 22.9.1.3).

  • Fuafua auala mo tagata o le siteki e avatu ai le auaunaga i le nuu (tagai i le 22.9.1). I nofoaga e maua ai, o le JustServe.org o loo fautuaina mai ai avanoa mo auaunaga i nuu.

  • Lipoti e uiga i faalapotopotoga, gaoioiga, ma polokalama a le siteki.

O nisi taimi e mafai ona sosoo loa se fonotaga a le aufono a le siteki pe a maea se fono puupuu a fautua maualuga (tagai i le 29.3.7). E mafai ona fesoasoani lea faiga e faaitiitia ai le tele o fonotaga mo taitai e auai ai.

Ina ia malamalama i mataupu faavae e taiala ai fonotaga a aufono i le Ekalesia, e tatau i sui auai uma o aufono ona suesue le 4.3 ma le 4.4.

Mo faamatalaga e uiga i tagata o le au paia e auai i le fonotaga e faia i nofoaga vavamamao, tagai i le 29.7.

29.3.9

Ata
aikona, taiala mo fetuunaiga
Fonotaga a le Komiti o le Au Taitai Matutua a le Siteki

O le komiti o le au taitai matutua o le siteki, e lagolagoina au peresitene o korama a toeaina ma Aualofa i la latou galuega. E tuu atu e sui o le komiti le faamamafa faapitoa i taumafaiga a le uarota i auaunaga, faasoa atu le talalelei, faamalolosia tagata fou ma tagata ua toe foi mai, ma auai i le faatinoga o le galuega o malumalu ma talafaasolopito o aiga.

E faaopoopo atu i ai o le komiti lenei e faamaopoopoa ia taumafaiga a le siteki e faatatau i le uelefea ma le ola-tutoatasi, e aofia ai ma le JustServe.org (i nofoaga e maua ai) ma le BYU–Pathway Worldwide (tagai i le 22.13).

E fuafua ma taitai e le au peresitene o le siteki ia fonotaga a le komiti a le au taitai matutua o le siteki. E mafai ona avea nei fonotaga ma faalautelega o fonotaga a le aufono a le siteki. Mo se faataitaiga, i le faaiuga o nisi o fonotaga o le aufono a le siteki, e mafai ona fono le komiti o le autaitai matutua e faaauau se talanoaga e uiga i ni mataupu patino.

Ata
fonotaga a le aufono a le autalavou

29.3.10

Ata
aikona, taiala mo fetuunaiga
Fonotaga a le Komiti o le Au Taitai o le Autalavou a le Siteki

O le komiti taitai o le autalavou a le siteki e lagolagoina au epikopo, au peresitene o Tamaitai Talavou ma faufautua, ma faufautua o korama a le Perisitua Arona i a latou galuega ma le autalavou. O taitai matutua i le komiti e tuuina atu le faamamafa faapitoa i le faaauai o le autalavou i le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga.

Ua i ai i le komiti o le au taitai o le autalavou a le siteki ia tiutetauave faaopoopo nei:

  • Fuafua auaunaga ma gaoioiga. E mafai ona aofia ai konafesi a le autalavou, siva, faigalotu, galuega auauna atu, ma gaoioiga a siteki tuufaatasi. (Mo manatu mo auaunaga, tagai i le JustServe.org i mea o loo maua ai.) E tatau ona taulamua le autalavou i le fuafuaina ma le faatinoina o nei gaoioiga. E le tatau ona faia soo ia gaoioiga a le siteki aua e tuu atu ai se avega mamafa i luga o uarota. O nei gaoioiga e tatau ona faaopoopo atu i gaoioiga a le uarota, ae le faatautavā ma i latou. E tatau ona logo mamao ia taitai o uarota e uiga i gaoioiga faalesiteki.

  • Fuafua ni auala e lagolago ai konafesi Mo Le Malosi o le Autalavou.

  • Faamaopoopo ia taumafaiga a le siteki e faatatau i le Polokalama a Tamaiti ma le Autalavou

O se tasi o le au peresitene o le siteki e vaavaaia ia fonotaga a le komiti taitai o le autalavou a le siteki. E mafai ona ia taitai, pe mafai foi ona ia tofia se isi tagata e faia, e aofia ai ma le autalavou. E mafai ona avea nei fonotaga ma faalautelega o fonotaga a le aufono a le siteki. Mo se faataitaiga, i le faaiuga o nisi o fonotaga a le aufono a le siteki, e mafai ona fono le komiti o le au taitai a le autalavou e faaauau se talanoaga e uiga i ni mataupu patino.

29.3.11

Fonotaga a le Aufono a Epikopo o le Siteki

O mataupu mo talanoaga e mafai ona aofia ai:

  • Fesoasoani i le autalavou ia alualu i luma faaleagaga.

  • Faaaogaina o taulaga anapogi e tausi ai i latou e lē tagolima. Fesoasoani i tagata o le au paia e atia’e le ola-tutoatasi (tagai i le mataupu 22, aemaise o le 22.11). Fefaasoaai faamatalaga e uiga i punaoa o loo maua i nuu.

  • Fesoasoani i tagata o le au paia ia salamo ma ia maua se suiga o le loto (tagai i le mataupu 32).

  • Puleaina o tupe a le Ekalesia (tagai i le mataupu 34).

O le peresitene o le siteki e taitaia lenei fonotaga. E fesoasoani o ia i epikopo e aoao ma faataunuu o latou tiutetauave autu (tagai i le 7.1). Na te valaaulia foi epikopo e fefautuaai e uiga i faatonuga mai taitai o le Ekalesia.

O le fono lea e le suia ai faatalanoaga masani a le peresitene o le siteki ma epikopo taitasi (tagai i le 6.2.1.2).

Ina ia malamalama i mataupu faavae e taiala ai fonotaga a aufono i le Ekalesia, e tatau i sui auai uma o aufono ona suesue le 4.3 ma le 4.4.

Ata
fonotaga a le au epikopo

29.3.12

O Isi Fonotaga po o Sauniga a le Siteki

O fonotaga a le komiti a le au matutua nofofua a le siteki ma le komiti a talavou nofofua matutua a le siteki o loo faamatalaina i le 14.1.1.2.

29.4

Fonotaga Faamaopoopo a le Aufono

O le Fitugafulu Eria e taita’ia ia fonotaga ma faafoefoe ia talanoaga. O i latou uma e auai e fefautuaai faatasi o ni tagata auai tutusa (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:122).

I nei fonotaga, o tagata auai e:

  • Sailia faaaliga e uiga i auala e sili ona faatino ai aoaoga ma taitaiga a le Au Peresitene Sili, Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma le Au Peresitene o le Eria.

  • Faamaopoopo le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga.

  • Fefautuaa’i faatasi e uiga i le uelefea faaletino ma le faaleagaga o tagata o le ekalesia ma pe faapefea ona fesoasoani ia avea i latou ma soo moni o Iesu Keriso.

  • Aoao ma faagaeetia e le tasi le isi.

  • Faamaopoopo mataupu a siteki tuufaatasi.

29.5

Falelauasiga ma Isi Sauniga mo Ē Ua Maliliu

A maliu se tagata o le Ekalesia, e mafai e le epikopo ona ofo atu e fai sauniga e fesoasoani ai e faamafanafana ē o soifua ma avatu ai saafiafiga faaaloalo i lē ua maliu. O sauniga mo tagata e maliliu, e eseese lava e tusa ma tapuaiga, aganuu, tu ma agaifanua, ma tulafono i le lotoifale. E mafai ona fesoasoani faatonuga nei i epikopo e fuafua ai sauniga e faatotonugalemu i le talalelei mo ē ua maliliu a o faaaloalogia ai foi nei eseesega.

29.5.1

Mataupu Faavae Lautele

O le maliu o se vaega taua o le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo le faaolataga (tagai i le Alema 12:24–27). Ona o Iesu Keriso, o le a tatou toetutu uma ai. O se faamoemoega taua o sauniga a le Ekalesia mo ē ua maliliu, o le molimau atu lea i le ata o le faaolataga, aemaise o le Togiola ma le Toetu o le Faaola. E tatau ona avea nei sauniga ma aafiaga mamalu, ma faaleagaga.

E tatau i tagata o le Ekalesia ona faaalia le faaaloalo mo faiga a isi tapuaiga i taimi o maliu. Ae, e le tatau ona latou auai i faiga masani po o tu ma agaifanua e feteenai ma poloaiga po o tulaga faatonuina o le Ekalesia. E le tatau i taitai o le Ekalesia ona faaaofia fua ni tu masani a isi tapuaiga po o vaega, i sauniga a le Ekalesia mo ē ua maliliu.

E fautuaina tagata o le Ekalesia ia ‘aua ne’i faia faiga masani po o tu ma agaifanua ia e avea o se avega mamafa mo ē o soifua. O na faiga masani e ono aofia ai le soona femalagaai, faasilasilaga uumi faalauaitele, tupe e totogi i le aiga, faiga ‘ai faaumiumi, ma aso faamanatu soona fai.

O tagata o le Ekalesia e fai ni o latou sao i sauniga mo ē ua maliliu e le tatau ona talia se totogi.

E usitai taitai ma tagata o le Ekalesia i tulafono o le lotoifale e uiga i mea e fai pe a maliu se tasi.

29.5.2

Ofoina Atu o le Fesoasoani i le Aiga

I le avea ai ma soo o Iesu Keriso, o taitai ma tagata o le Ekalesia e “faanoanoa faatasi ma e faanoanoa … ma faamafanafana i e ua tatau i ai le faamafanafanaga” (Mosaea 18:9). A maliu se tagata o le Ekalesia, e asiasi atu le epikopo i le aiga e avatu le faamafanafanaga. E mafai ona ia fai atu i ona fesoasoani latou te o faatasi. Na te faailoa atu foi i peresitene o le korama a toeaina ma le Aualofa.

E ofo atu e le epikopo le fesoasoani mai tagata o le uarota, e aofia ai le korama a toeaina ma le Aualofa. Mo se faataitaiga, e mafai e tagata o le uarota ona:

  • Faailoa atu i uo ma tauaiga.

  • Fesoasoani e saunia se faasilasilaga o le maliu.

  • Fesoasoani e fuafua le falelauasiga po o isi sauniga.

  • Fesoasoani e fai feutagaiga ma le falemaliu ma le fanua tanu, pe a tatau ai.

  • Faaofu le tino mo le falelauasiga (tagai i le 38.5.8).

  • Saunia taumafataga.

29.5.3

Maimoaga (I Nofoaga e Masani Ai)

O nisi taimi e faia ai se maimoaga o le tino o lē ua maliu i se falelotu o le Ekalesia a o le’i amataina le sauniga o le maliu. E tatau i taitai ona tatala le falelotu mo le aufaatonu o maliu ia le itiiti ifo ma le tasi le itula a o le’i oo i le taimi faatulagaina e amata ona maimoaina ai.

A mae’a le maimoaga, e mafai ona faia se tatalo faaleaiga pe afai e finagalo i ai le aiga. E tatau ona tapuni le pusa maliu a o le’i faia le sauniga o le maliu.

29.5.4

Sauniga o Maliu (I Nofoaga e Masani Ai)

Afai e faia se sauniga o se maliu mo se tagata o le Ekalesia i se fale o le Ekalesia, o le epikopo e taitaia. Afai e faia i se fale o se aiga, i se fale maliu, po o le fanua maliu, e mafai ona talosaga le aiga i le epikopo na te taitaia. E mafai e se fesoasoani o le epikopo ona taitai pe afai e le mafai e le epikopo. Mo faamatalaga e uiga i sauniga e faia i se fale o le Ekalesia mo se tagata e le o se tagata o le Ekalesia, tagai i le 29.5.6.

O se sauniga o se maliu e taitai e le epikopo, pe faia i se fale o le Ekalesia po o se isi nofoaga, o se sauniga lava a le Ekalesia ma o se sauniga faalelotu. E tatau ona avea o se faatasiga faaleagaga. E uunaia e le epikopo tagata e auai ai, ia tausisia se agaga o le migao ma le mamalu.

Afai e taitaia e se epikopo se sauniga o se maliu, o ia po o se tasi o ona fesoasoani e vaaia le fuafuaina o le sauniga. Na te iloiloina molimanao o le aiga, e faamautinoa e faigofie ma mamalu le sauniga o le maliu, ma musika ma lauga pupuu e faatotonugalemu i le talalelei. E tatau ona faamamafaina ai le faamafanafanaga e ofo mai e Iesu Keriso ona o Lana Togiola ma le Toetu. E le tau manaomia ona fai ni tautalaga a tagata o le aiga pe auai i le faatinoina o le sauniga.

O falelauasiga o se avanoa e saafi atu ai i ē ua maliliu. Peitai, o na saafiafiga e le tatau ona tele le taimi o le sauniga e alu ai. E masani o se faapotopotoga faaleaiga, e ese mai le sauniga o le maliu, o se faatulagaga sili atu lea pe afai e mananao le aiga ia tele atu se taimi e faasoa atu ai saafiafiga po o manatuaga.

O folasaga faavitio e le tatau ona avea o se vaega o se sauniga o le maliu e faia i se falesa.

E tatau lava ona amata sauniga o maliu i le taimi tonu [na faapolokalama ai]. E masani lava, e le tatau ona umi atu nai lo le 1.5 itula, e avea o se faaaloalo ia i latou o e auai.

Afai e susu ane se tasi o le au peresitene o le siteki, se Fitugafulu Eria i lana eria, po o se Pulega Aoao i le sauniga o le maliu, o ia e pulefaamalumalu. E vave faafesootai o ia e tagata e taitai ma faasilasila aloaia o ia i le taimi o le sauniga. E ao ona valaaulia le taitai pulefaamalumalu e fofogaina le saunoaga faaiu pe afai e finagalo ai.

E le masani ona faia ni sauniga o maliu i le Aso Sa.

I nisi o tulaga, e mafai ai e le epikopo ona fuafuaina ma pule o fale maliu ina ia faia ni sauniga mamalu o le falelauasiga i se tau maualalo a le fale maliu pe afai e totogiina ia tupe faaalu mai tupe o le taulaga anapogi.

Mo faamatalaga e uiga i faifeautalai e foi mai i le fale e auai i se falelauasiga, tagai i le 24.6.2.7. Mo taiala e uiga i sauniga o maliu e faasalalau, tagai i le 29.7.

29.5.5

Tanuga po o le Susunuina o le Tino Maliu

I nofoaga e mafai ai, o tagata ua maliliu o ē ua maua faaeega paia, e tatau ona falelauasi pe faaliulefulefu i laei o le malumalu. Mo faamatalaga e uiga i laei mo le tanuga ma le faaofuina o ē ua maliliu, tagai i le 38.5.8.

Afai e mafai, e malaga se tasi o le au epikopo faatasi ma le solo o le maliu i le fanua maliu. Afai o le a faapaiaina le tuugamau, e feutagai o ia ma le aiga ma talosaga i se e umia le Perisitua Mekisateko e faia le faapaiaga. O loo maua faatonuga i le 18.16. Afai e mananao ai le aiga, e mafai ona faia se tatalo i le mea o i ai le tuugamau nai lo se faapaiaga.

Mo faamatalaga e uiga i le faapaiaina o le nofoaga e teu ai le lefulefu o le tagata, tagai i le 18.16.2. Mo nisi taiala e uiga i le faaliulefulefuina, tagai i le 38.7.2.

29.5.6

Sauniga mo i Latou E Le o Ni Tagata o le Ekalesia

E mafai e le epikopo ona ofoina atu le faaaogaina o se falelotu o le Ekalesia mo le sauniga o le maliu o se tagata e le auai i le Ekalesia. Afai o le tagata ua maliu e mai se isi ekalesia, e masani lava e mafai ona faia le sauniga i le faiga ua faatonuina e lena ekalesia. Afai e mananao ai le aiga, e mafai ona faatautaia le lotu e se faifeau mai lena ekalesia, pe afai e mamalu ma talafeagai. Peitai, e le mafai ona faia ni tu masani a isi ekalesia po o ni faalapotopotoga i totonu o se falelotu o le Ekalesia.

29.6

Tatalo i Sauniga a le Ekalesia

O tatalo i sauniga a le Ekalesia, e tatau ona pupuu, faigofie, ma taitaiina e le Agaga. Soo se tagata o le Ekalesia ua papatisoina, e mafai ona faia se tatalo amata po o le tatalo faaiu. O tamaiti e le’i papatiso e mafai ona tatalo i le Peraimeri. E tatau i taitai ona taumamao mai le talosagaina o se tane ma le ava e tatalo i le sauniga e tasi.

E tatau i tagata o le Ekalesia ona tatalo e faaaoga ai upu e faailoa atu ai le alofa ma le faaaloalo mo le Tama Faalelagi. I le gagana Peretania, ua aofia ai le faaaogaina o soānauna o le Thee (Lau Afio), Thy (Lau/Lou), Thine (Lau/Lou), ma le Thou (Lau Afio) pe a faalagi o Ia.

29.7

Faasalalauina o Sauniga ma le Faia o Sauniga po o Fonotaga Faatekinolosi

Pe a mafai, e tatau i tagata o le Ekalesia ona taumafai malosi e auai tino i sauniga. Peitai, o nisi taimi, e le mafai ai lenei mea. O le faasalalauina ma le faia o sauniga po o fonotaga faatekinolosi, e mafai ai ona aapa atu ia i latou o e semanu e le mafai ona auai mai. O nei tagata e mafai ona aofia ai (ae le gata ai ia) i latou o e:

  • Nonofo i nofoaga mamao ese pe tapulaa le gafatia e malaga mai ai.

  • E i ai luitau o le soifua maloloina faaletino, faalemafaufau, pe faalelagona.

  • E le lava le malosi faalenatura e teena ai faama’i pe o i ai i se nofoaga mo le tausiga po o le falemai.

  • O tagata faigaluega mo auaunaga e manaomia, pe o manaomia foi ona galulue i le Sapati.

  • Tausia se tasi ua nofofale ma e le mafai ona tuua na o ia.

  • Manaomia se faamatalaupu i le gagana fai faailoga.

  • E i ai mea e afaina gofie ai e lamatia ai lo latou soifua maloloina i se sauniga.

E avea o se tuusaunoaga mo le manuia o nei tagata ma isi, e mafai ai e le epikopo ona faataga se faasalalauga tuusao o se sauniga faamanatuga ma sauniga o maliu ma faaipoipoga e faia i falelotu. O ia faasalalauga tuusao e mafai ai e isi ona vaai ma faalogo mai se mea mamao i se sauniga ae le auai tino ai.

O se sauniga faamanatuga e faasalalau tuusao e le tatau ona aofia ai le faatautaiga o le faamanatuga. E tatau ona taofi le faasalalauga i le taimi o le faamanatuga ma toe amata pe a uma. Pe e mafai foi e le epikopo ona tuu le faatautaiga o le faamanatuga i le faaiuga o le sauniga, pe a faauma le faasalalauga tuusao. Ona tapunia lea o le sauniga i se viiga ma se tatalo.

E mafai e le epikopo ona faataga se ositaulaga po o se e umia le Perisitua Mekisateko e faatautaia patino le faamanatuga ia i latou o e le mafai ona auai mai i le sauniga (tagai i le 18.9.1).

Mo nisi sauniga po o fonotaga, e mafai e le epikopo po o le peresitene o le siteki ona faataga ia tagata o le au paia e le mafai ona auai tino mai, e auai i ala faatekinolosi. O nei fonotaga e mafai ona aofia ai:

  • Fonotaga faaleautaitai, e pei o fonotaga a le au peresitene po o le aufono.

  • Fonotaga a Korama, Aualofa, ma Tamaitai Talavou.

  • Vasega o le Aoga Sa.

  • Vasega o le Peraimeri ma taimi o pesepesega.

E le pei o faasalalauga, o fonotaga faatekinolosi e mafai ona fai ai felafolafoaiga. O i latou o e aufaatasi mai se mea mamao e mafai ona saofaga e ala i le faia o fesili, faaali mai manatu, ma auai i isi auala.

E mafai e le peresitene o le siteki ona faataga se faasalalauga tuusao o le konafesi a le siteki i isi nofoaga i le siteki, e aofia ai fale o tagata o le au paia pe a manaomia. E mafai foi ona ia faatagaina taitai o le siteki e auai faatasi i fonotaga faaleautaitai i ala faatekinolosi pe a le mafai ona latou auai tino, (mo se faataitaiga, mo mafuaaga o loo lisi atu i le vaega lenei).

O faasalalauga tuusao ma fonotaga faatekinolosi e le faia mo le faafaigofieina mo i latou o ē e mafai lava ona auai tino. Mo se faataitaiga, e le faatagaina e le epikopo le faasalalauina tuusao o le sauniga faamanatuga mo tagata o le uarota o loo malaga ese ma e mafai lava ona auai i se isi uarota.

E mafai ona fesoasoani tagata tomai faapitoa i tekinolosi a uarota ma siteki, e faatulaga ia faasalalauga tuusao ma fonotaga faatekinolosi (tagai i le 33.10). E mafai foi e nei tagata ona fesoasoani i tagata o le au paia ia maua nei sauniga ma fonotaga.

O faasalalauga tuusao ma fonotaga faatekinolosi e le tatau ona see ese mai le Agaga. E masani lava, na o le tasi le masini e tatau ona faaaoga e pu’e ai le fonotaga po o le sauniga. E tatau ona lē iloa atu e isi le masini ma le tagata o loo faaaogaina.

E tatau ona tapeese faasalalauga na pu’eina o fonotaga po o sauniga a le uarota ma le siteki i totonu o le aso e tasi pe a mavae le sauniga po o le fonotaga.

29.8

Ata Pue ma Vitio Pue o Fonotaga

Ina ia faasaoina le paia o sauniga a le Ekalesia, e le tatau i se tasi ona pueina ata pe pueina vitio o sauniga faamanatuga po o konafesi faalesiteki.

Mo faamatalaga e uiga i le faasalalauina o fonotaga, tagai i le 29.7.