Fegaiga Fou 2023
23–29 Ianuari. Mataio 3; Mareko 1; Luka 3: “Ina Teuteu ia Outou le Ala o le Alii”


“23–29 Ianuari. Mataio 3; Mareko 1; Luka 3; ‘Ina Teuteu ia Outou le Ala o le Alii,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Peraimeri: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“23–29 Ianuari. Mataio 3; Mareko 1; Luka 3,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Peraimeri: 2023

Ata
O Ioane le Papatiso o loo papatisoina Iesu

O le faamalama tioata lanu o le Malumalu o Navu Ilinoi, saunia e Tom Holdman

23–29 Ianuari

Mataio 3; Mareko 1; Luka 3

“Ina Teuteu ia Outou le Ala o le Alii”

A o e faitau e uiga ia Ioane le Papatiso ma le papatisoga o Iesu Keriso, tusifaamaumau soo se lagona uunai e te maua. O leSau, Mulimuli Mai ia te Au—mo Tagata Taitoatasi ma Aiga e mafai ona fesoasoani e te malamalama ai i nei mau, ma fesoasoani ia te oe e lagolago le aoaoina o loo faia e le fanau i le aiga.

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Ina ia tuu atu i tamaiti se avanoa e fefaasoaai ai mea ua uma ona latou aoaoina, faaali se ata o Iesu o loo papatisoina. Fai atu ia i latou e faamatala mai le mea o loo tupu i le ata ma ni o latou lagona e uiga i le papatisoina.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao atu le Aoaoga Faavae: Tamaiti Laiti

Mataio 3:13–17

E mafai ona ou papatiso e pei ona sa faia e Iesu.

E mafai faapefea ona e faaaogaina le tala i le papatisoga o Iesu e fesoasoani ai i tamaiti ina ia saunia e papatisoina?

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Aotele le tala i le papatisoga o le Faaola (tagai Mataio 3:13–17; tagai foi i le “Mataupu 10: Ua Papatisoina Iesu,” i le Tala o le Feagaiga Fou, 26–29, po o le vitio talafeagai o i luga o le ChurchofJesusChrist.org). Faamalamalama atu na papatisoina Iesu e ala i le faatofuina e se tasi sa i ai le pule o le perisitua. Toe faamatala le tala mo ni nai taimi ma valaaulia tamaiti e faasoa mai ni faamatalaga latou te manatua.

  • Faaali atu se ata o Iesu o loo papatisoina ma le itulau o gaoioiga o lenei vaiaso. Tuu i tamaiti e faasino mai mea e tutusa ai ata e lua. (O loo i ai se ata o Iesu o loo papatisoina i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga.)

  • Toe faamanatu folafolaga o le a faia e tamaiti pe a papatisoina (tagai Mosaea 18:8–10; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37; Autu o le Talalelei, “Papatisoga,” topics.ChurchofJesusChrist.org). Fesili pe o fea o nei mea ua uma ona latou faia.

  • Valaaulia se tasi o le au epikopo e ta’u i tamaiti e uiga i le faatalanoaga o le papatisoga e fai a o lei papatisoina i latou,

  • Usu faatasi se pese e faatatau i le papatisoga, e pei o le “Papatisoga” (Tusipese a Tamaiti, 98). Mafaufau e fesili atu i se tamaititi e taitai isi tamaiti a o latou usuina le pese.

Ata
teineitiiti o loo papatisoina

E mafai ona tatou mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso e ala i le papatisoina.

Mataio 3:11, 16

E fesoasoani le Agaga Paia ia te au.

E le gata i le sauniuni mo le papatisoga, ae e saunia foi tamaiti e maua le meaalofa o le Agaga Paia. E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou?

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Faaaoga le Mataio 3:11, 16 e aoao atu ai tamaiti e faapea na faapepepepe ifo le Agaga Paia i luga o Iesu ina ua papatisoina o Ia (sa faaali ifo se lupe o se faailoga e iloa ai na tupu lenei mea). Faaali le ata O Le Meaalofa o le Agaga Paia (Tusi Ata o le Talalelei, nu. 105), ma faamalamalama atu tatou te maua le meaalofa o le Agaga Paia pe a faamauina i tatou.

  • Aumai se pusa o i ai mea e pei o se ata o Iesu, se palanikete mafanafana, ma se tapasa po o se faafanua. Valaaulia tamaiti e filifili se aitema, ma faasoa atu pe faapefea ona faatusa aitema taitasi i se ala e mafai ai e le Agaga Paia ona fesoasoani ia i tatou—Na Ia molimau ia Iesu, (tagai Ioane 15:26), faamafanafana ia i tatou (tagai Ioane 14:26), ma e faaali mai ia i tatou le ala sa’o (tagai 2 Nifae 32:5).

  • Faasoa mai ou lava aafiaga i le mauaina o le fesoasoani mai le Agaga Paia.

  • Valaaulia tamaiti e faalogologo mo auala e fesoasoani ai le Agaga Paia ia i tatou a o latou usuina se pese e faatatau ia te Ia, e pei o le “O Le Agaga Paia” (Tusipese a Tamaiti Peraimeri, 56).

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao atu le Aoaoga Faavae: Tamaiti Matutua

Mataio 3

Ua faamanuiaina au i sauniga o le Perisitua Arona.

Sa umia e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona, o lea o le faitau ai e uiga ia te ia i le Mataio 3 o se avanoa lelei e aoao ai tamaiti e uiga i le Perisitua Arona. Fesoasoani ia latou iloa faamanuiaga ma le mana e oo mai ia i tatou e ala i le perisitua.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Valaaulia tamaiti e fai se lisi o tiute o le Perisitua Arona, e faaaoga ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:46, 58–60; 84:111. Fai i tamaiti e vaavaai i le Mataio 3 mo faataitaiga a Ioane i le faataunuuina o nei tiute. E mafai faapefea e i tatou uma ona valaaulia isi e o mai ia Keriso, e pei ona faia e Ioane?

  • Faaali ni nai ata o i latou o umia le Perisitua Arona o faatinoina sauniga o le papatisoga ma le faamanatuga (tagai Tusi Ata o le Talalelei, nu. 103–4, 107–8). Talanoaina pe faapefea ona saunia e nei sauniga i tatou e talia Iesu Keriso ma faamanuiaga o Lana Togiola.

  • Faitau faatasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1, ma molimau atu o Ioane le Papatiso na toefuatai maia le Perisitua Arona ia Iosefa Samita. Fesili i tamaiti pe ua faapefea ona faamanuiaina i latou ona ua toefuatai mai le Perisitua Arona.

Mataio 3:13–17; Mareko 1:1–11; Luka 3:2–18

E mafai ona ou tausia au feagaiga o le papatisoga.

O le aoao e uiga i le tala i le papatisoga o Iesu o se avanoa lelei lea e fesoasoani ai i tamaiti e toe iloilo a latou feagaiga o le papatisoga ma toe tautino atu ina ia latou tausia.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Valaaulia tamaiti e auaua’i i le faitauina o fuaiupu mai le Mareko 1:1–11. Talanoa pe aisea e finagalo ai le Tama Faalelagi ia tatou papatisoina. Aisea na papatiso ai Iesu, e ui e le’i manaomia ona faamamaina o Ia mai agasala? Fesoasoani i tamaiti e saili tali i lenei fesili o loo i le Mataio 3:13–15 ma le 2 Nifae 31:6–7.

  • Toe iloilo ia feagaiga na osia e tamaiti i le papatisoga, o loo maua i le Mosaea 18:8–10 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37. Valaaulia tamaiti e tusi nisi o nei mau i le itulau o gaoioiga o lenei vaiaso.

  • Sauniuni ni kata ta’ilua o i ai fasifuaitau e fetaui po o ni ata e faatusa ia tatou feagaiga o le papatisoga. Tuu faafao kata. Valaaulia tamaiti e feauaua’i e fuli i luga kata e lua i le taimi e tasi, ma vaavaai mo kata e fetaui lelei. A uma ona faafetaui, valaaulia tamaiti e faasoa mai auala na latou tausia ai lena feagaiga.

  • Faasoa atu pe ua faamanuiaina faapefea oe i le tausia o au feagaiga o le papatisoga.

Mataio 3:11, 16

E mafai e le Agaga Paia ona taiala au.

O loo aoao e tamaiti le ala e iloa ai ma mulimuli i le taitaiga a le Agaga Paia. Fesoasoani ia i latou e malamalama o le tausia o a latou feagaiga faalepapatisoga o le a fesoasoani latou te agavaa ai e maua Lana taitaiga.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Fai atu i tamaiti taitoatasi e faitau se tasi o mau nei ma faamalamalama pe o a mea ua aoao mai ai e uiga i le auala e tautala mai ai le Agaga Paia ia i tatou: Helamana 5:30; Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:23; 8:2–3; 11:12–13.

  • Fai i se tamaitiiti e faitau le Mataio 3:11. E faapefea ona pei le Agaga Paia o le afi? Mo se faataitaiga, o le afi e mafanafana, ma na te aumaia le malamalama e taiala ai i tatou (tagai Ioane 15:26; 2 Nifae 32:5).

  • Valaaulia tamaiti e moeiini ma tuu i luma o latou lima. Ona salo lemu lea o o latou alofilima i se fulumoa po o se manoa. Valaaulia i latou e ta’u atu pe a latou lagonaina. O le a se mea o aoao mai e lenei gaoioiga e uiga i le iloaina o lagona uunai a le Agaga Paia?

  • Valaaulia tamaiti e faasoa mai aafiaga na latou oo i ai ma le Agaga Paia. Aisea e fesoasoani ai ia i tatou le tausia o feagaiga e maua ai le taitaiga a le Agaga Paia?

Ata
aikona aoaoina

Uunaia le Aoaoina i le Aiga

Uunaia tamaiti taitasi e fesili i o latou matua, po o isi tagata o le aiga, po o uo e uiga i o latou papatisoga.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Sailia au lava musumusuga. Aua nei vaai atu i nei otootoga faapea o ni faatonuga e tatau ona e mulimuli ai a o e aoao atu. Nai lo lena, faaaoga e fai ma manatu e faaosofia ai au lava musumsuga ao e manatunatu loloto i manaoga o tamaiti o e aoaoina. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola7.)