Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
28 ʻOkatopa–3 Nōvema. 1 mo e 2 Tīmote; Taitusi; Filimone: ‘Ke ke ʻi he Kakai Tuí ko e Fakaʻilonga’


“28 ʻOkatopa–3 Nōvema. 1 mo e 2 Tīmote; Taitusi; Filimone: ‘Ke ʻi he Kakai Tuí’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“28 ʻOkatopa–3 Nōvema. 1 mo e 2 Tīmote; Taitusi; Filimone,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: 2019

ʻĪmisi
kau fefine ʻe toko tolu ʻoku nau tuʻu ʻi tuʻa ʻi he temipalé

28 ʻOkatopa–3  Nōvema.

1 mo e 2 Tīmote; Taitusi; Filimone

“Ke ke ʻi he Kakai Tuí ko e Fakaʻilonga”

Ako ʻa e 1 mo e 2 Tīmote; Taitusi; mo e Filimone ʻi he faʻa lotu ke ʻiloʻi e founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi tohi ko ʻení ke akoʻi e fānaú ki he angatonú (vakai 2 Tīmote 3:16).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Kole ki he fānaú ke nau talanoa kau ki ha taha ʻa ia ko ha “fakaʻilonga ʻo e kakai tuí” kiate kinautolu. Ko e hā ʻoku nau fai ke nau hoko ai ko ha kau tā sīpinga lelei ki he niʻihi kehé?

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Fānau Iiki Angé

1 Tīmote 3:1–2; Taitusi 1:7–9

Ko e kau pīsopé ko ha kau tamaioʻeiki kinautolu ʻo e ʻOtuá ʻoku nau tataki e uōtí.

Naʻe akoʻi ʻe Paula kia Tīmote mo Taitusi ʻa e mahuʻinga ʻo e kau pīsopé. Te ke lava fēfē ʻo akoʻi ki he fānaú e meʻa ʻoku fakahoko ʻe he pīsopé? (ʻOku mei tatau ha palesiteni fakakolo mo ha pīsope.)

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Tā ha fakatātā faingofua ʻo hoʻo pīsopé ʻi he palakipoé. Kole ki he fānaú ke nau ʻomi ha ngaahi meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e pīsopé. Ko e tangata fēfē nai ia? Ko e hā e ngāue ʻokú ne faí? ʻOkú ne tāpuekina fēfē ʻa e uōtí? (Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi ʻulungaanga ʻe niʻihi ʻo ha pīsope ʻi he 1 Tīmote 3:1–2 mo e Taitusi 1:7–9.) ʻI hono vahevahe ʻe he fānaú ʻenau ngaahi fakakaukaú, hiki kinautolu ʻi ha ngaahi laʻi pepa pea tuku ki he fānaú ke nau fokotuʻu ia ki he palakipoé ʻi he tafaʻaki ʻo e fakatātaá.

    ʻĪmisi
    talanoa ha pīsope ʻi hono ʻōfisí mo ha talavou

    ʻOku uiuiʻi ʻa e kau pīsopé ke nau ʻomi ha tataki fakalaumālie ki he kau mēmipa ʻo e uōtí.

  • Hiki ʻa e ngaahi fatongia ʻo ha pīsope ʻi ha fanga kiʻi laʻi pepa—hangē ko hono tali ʻa e vahehongofulú mo e ngaahi foaki ʻaukaí, ʻoatu ha ngaahi uiuiʻi, ʻinitaviu e kāingalotú, tokoniʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá, mo lotua e niʻihi kehé. Faʻo e ngaahi laʻi pepa ko ʻení ʻi ha poulu, pea fakaafeʻi e fānaú takitaha ke nau toʻo taki taha. Tokoniʻi leva ʻa e tokotaha ko iá ke ne fakatātaaʻi mo koe ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní, ʻoku uiuiʻi ʻa e pīsopé ʻe he ʻOtuá.

  • Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tā ha fakatātā ʻoku tokoni ʻa e pīsopé ki he ngaahi mēmipa ʻo e uōtí. Fokotuʻu ange ke nau foaki ʻenau ngaahi fakatātaá ki he pīsopé mo fakamālō ange kiate ia. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoni ai kiate iá?

1 Tīmote 4:12

Te u lava ʻo hoko ko ha “fakaʻilonga ʻo e kakai tuí.”

Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ueʻi fakalaumālie ai ʻa e fānaú ke nau loto falala ʻi heʻenau malava ko ia ke hoko ko ha “[kau] fakaʻilonga ʻo e kakai tuí”?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Hivaʻi fakataha mo e fānaú “Do as I’m Doing” (Children’s Songbook, 276). Kole ki he fānaú ke nau muimui ki hoʻo sīpingá ʻaki hono fakahoko ʻa ia ʻokú ke fakahokó. Tuku ki he fānaú ke nau taufetongi ʻi hono tataki e toenga ʻo e kalasí ʻi he muimui ki heʻenau ngaahi ngāue ʻoku faí. Lau e 1 Tīmote 4:12, pea fehuʻi ki he fānaú pe ko e hā te nau lava ʻo fai ke nau hoko ai ko ha kau tā sīpinga lelei ki he niʻihi kehé.

  • Vahevahe ha aʻusia ʻi ha taimi naʻá ke feinga ai ke hoko ko ha tā sīpinga lelei ki ha taha pe ko ha taimi naʻe hoko ai ha taha ko ha tā sīpinga lelei kiate koe. Tokoniʻi e fānaú ke mahino kiate kinautolu, ko e taimi ʻoku nau hoko ai ko ha kau tā sīpinga leleí, te nau lava ʻo tokoniʻi e ngaahi mēmipa ʻo honau fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá.

2 Tīmote 3:14–17

ʻE tokoniʻi au ʻe he folofolá ke u ʻilo ʻa e moʻoní.

Kapau ʻe lava ke ke tokoni ki he fānaú ke nau ako ke ʻofa ʻi he folofolá, te ke faitāpuekina ʻenau moʻuí ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaʻaliʻali ha ngaahi folofola, pea tokoniʻi e fānaú ke nau maheni mo e folofolá ʻaki hono fakahā kiate kinautolu e ngaahi peesi talamuʻaki ʻo e Tohi Tapú, ko e Tohi ʻa Molomoná, ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. Fakaafeʻi ha taha ʻi he fānaú ke ne puke ʻa e ngaahi tohi ko ʻení lolotonga hoʻo lau e 2 Tīmote 3:15–17. Fakamatalaʻi ange, kuo fekauʻi ʻe he Tamai Hēvaní ki he kau palōfitá ʻi he hisitōliá kotoa ke tohi e ngaahi moʻoni ʻokú Ne fakahā kiate kinautolú. Te tau lava ʻo ako e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi heʻetau lau e folofolá.

  • Kole ki he fānaú ke nau talanoa kau ki heʻenau koloa mahuʻinga tahá. Ko e hā ʻoku nau fai ʻaki e koloa mahuʻinga ko iá? Tuku ke nau taufetongi ʻi hono puke ʻa e folofolá mo huke ʻa e ngaahi pēsí. Ko e hā ʻoku tau fakaʻaongaʻi ki ai e folofolá? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau tokangaʻi lelei kinautolú? Tokoniʻi e fānaú ke nau faʻu hano fakatātaaʻi e ngaahi hiva kau ki he folofolá, hangē ko e “Fekumi, Fifili pea mo Lotu” “Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 66, 62).

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Fānau Lalahi Angé

1 Tīmote 4:12

Te u lava ʻo hoko ko ha “fakaʻilonga ʻo e kakai tuí.”

Naʻe kei siʻi ʻa Tīmote ke ne hoko ko ha taki ʻo e Siasí, ka naʻe fie maʻu ʻe Paula ke ʻilo te ne kei lava pē ʻo hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga. Te ke lava ʻo tokoniʻi e fānau ʻokú ke akoʻí ke nau loto falala ki he meʻa te nau malavá, ke nau tā ai ha sīpinga lelei.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Lau fakataha e 1 Tīmote 4:12, pea kole ki he fānaú ke nau fekumi ki ha ngaahi founga ʻe ono naʻe pehē ʻe Paula te tau lava ai ʻo hoko ko ha “fakaʻilonga ʻo e kakai tuí.” Vahevahe ʻa e fānaú ke nau tautau toko ua, pea fakaafeʻi e hoa takitaha ke na fakakaukau ki ha tuʻunga ʻa ia te na lava ai ʻo hoko ko ha fakaʻilonga ʻo e kakai tuí. Kole ange ke nau fakatātaaʻi ʻena tuʻunga ko iá ki he toenga ʻo e kalasí.

  • Kole ki he fānaú pe te nau fie vahevahe ha faʻahinga aʻusia pē ʻi he taimi ne nau feinga ai ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he niʻihi kehé. Talaange kiate kinautolu e founga kuo nau hoko ai ko ha fakaʻilonga ʻo e kakai tuí kiate koe, pea mo e founga kuó ke fakatokangaʻi ai kinautolu ʻi heʻenau tā ha ngaahi sīpinga lelei maʻá e niʻihi kehé.

1 Tīmote 6:7–12

ʻOku totonu ke u ʻofa ʻi he ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá ʻo lahi ange ʻi he paʻangá.

ʻI ha māmani ʻoku fakaʻau ke lahi ange ai e ʻofa ʻi he koloá, te ke tokoniʻi fēfē ʻa e fānaú ke nofotaha ʻenau tokangá mo e ʻofá ʻi he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau talanoa kau ki he meʻa te nau fakatau mai kapau ne nau maʻu e paʻanga kotoa ʻi he māmaní. Fakaafeʻi ha taha ʻi he fānaú ke ne lau e 1 Tīmote 6:7–12, pea kole ki he toenga ʻo e fānaú ke nau fakamatala fakanounouʻi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula kia Tīmote kau ki he paʻangá. Fakaafeʻi leva ʻa e fānaú ke toe lau e ngaahi vēsí, ʻo fekumi ki he ngaahi meʻa naʻe lave ki ai ʻa Paula ʻoku mahuʻinga lahi ange ʻi he paʻangá.

  • Fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi meʻa fakamāmaní (hangē ko e paʻangá, ngaahi meʻa vaʻinga, pe fakafiefia) pea mo e meʻa ʻoku taʻengatá (hangē ko e ngaahi fāmilí pe ngaahi temipalé). Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fokotuʻutuʻu e ngaahi fakatātaá ki ha fokotuʻunga ʻe ua—ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻomi kitautolu ke tau ofi ange kia Kalaisí mo e ngaahi meʻa ʻoku lava ke ne tohoakiʻi kitautolu meia Kalaisi ʻo kapau te tau ʻofa ai ʻo lahi ange ʻi heʻetau ʻofa kiate Iá. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku hoko ai e “ʻofa ki he koloá … ko e tefito ia ʻo e kovi kotoa pē”?

 Tīmote 3:14–17

Naʻe ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní e folofolá ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi e moʻoní mei he halá.

ʻOku lava ke aʻusia ʻe he fānaú ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lau e folofolá. ʻI hoʻo akoʻi e fānaú fekauʻaki mo e folofolá, fekumi ki ha ngaahi founga ke poupouʻi ai kinautolu ke nau maʻu ʻenau ngaahi aʻusia mālohí ʻaki ʻa e folofola ʻo e ʻOtuá.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi e fānaú ke lau e 2 Tīmote 3:15–17. ʻOmi ha fakatātā ʻokú ne fakamatalaʻi ha talanoa mei he ngaahi folofola ʻe faá takitaha, pea tuku e ngaahi fakatātaá ki ha puha kuo kofukofuʻi. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻi he fānaú ke ne toʻo ha fakatātā pea fai e talanoa ko iá. Kole ki he fānaú pe te nau lava ʻo vahevahe ha meʻa makehe fekauʻaki mo e tohi folofola ko iá. ʻOku malava fēfē nai ʻe he folofolá ke ne “ngaohi kitautolu ke [tau] poto ki he fakamoʻuí”?

  • Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke vahevahe e veesi folofola ʻoku nau manako aí pe ko ha aʻusia ʻi he taimi naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe ha moʻoni ʻi he folofolá. Te ke lava ʻo vahevahe haʻo veesi pe aʻusia pē ʻaʻau.

  • Kole ki ha taha ʻi he fānaú ke ne lau e Molonai 10:4–5. Ko e hā naʻe palōmesi mai ʻe Molonai ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? Fehuʻi ki he fānaú ko e hā kuo nau fai ke nau maʻu ai ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e folofolá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau toutou lau mo fanongo ki he folofolá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Fakaafeʻi e fānaú ke vahevahe ki honau ngaahi fāmilí e meʻa ne nau ako kau ki he folofolá, pea fekumi ki ha veesi ʻe taha ʻi he folofolá te nau lava ʻo vahevahe mo e kalasí ʻi he uike kahaʻú (fakataha mo ha tokoni mei heʻenau mātuʻá, ʻo ka fie maʻu).

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

Liliu ʻa e ngaahi ʻekitivitií ke feau e ngaahi fie maʻú. Fakaʻaongaʻi e ngaahi fokotuʻutuʻu ko ʻení ko ha maʻuʻanga fakakaukau ke ne ʻomi kiate koe ha ueʻi fakalaumālie lolotonga hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi fie maʻu ʻo e fānau ʻokú ke akoʻí, kae ʻikai hoko pē ko ha ngaahi fakahinohino kuo pau ke ke muimui ki ai. Te ke lava ʻo fulihi e ngaahi ʻekitivitií ke akoʻi e fānau ʻi ha faʻahinga taʻu motuʻa pē.