Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
11–17 Fepueli. Sione 2– 4: ‘ʻOku Totonu ke Mou Fanauʻi Foʻou’


“11–17 Fepueli. Sione 2–4: ‘ʻOku Totonu ke Mou Fanauʻi Foʻou’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“11–17 Fepueli. Sione 2–4,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: 2019

ʻĪmisi
Jesus speaking with Nicodemus

11–17 Fepueli

Sione 2–4

“ʻOku Totonu Ke Mou Fanauʻi Foʻou”

ʻOku kamata hoʻo teuteu ke akoʻí, mei hoʻo lau e Sione 2–4. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ke mahino ʻa e ngaahi vahe ko ʻení, pea lava ke ʻoatu ʻe he lēsoni ko ʻení ha ngaahi fakakaukau ki hono akoʻí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Poupouʻi e fānaú ke nau vahevahe e meʻa ʻoku nau ako mo aʻusiá, ʻaki hano ʻeke kiate kinautolu pe ko e hā ne nau fai kimuí ni mai ke nau hoko ai ko ha kau “toutai tangata” (Mātiu 4:19 Mahalo ʻe fie maʻu ke toe vakaiʻi mo kinautolu e lēsoni ʻo e uike kuo ʻosí.

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Fānau Iiki Angé

Sione 3:1–10

ʻOku fie maʻu ke papitaiso mo hilifakinima au ke u foki ʻo nofo mo e Tamai Hēvaní.

ʻOku teuteu e fānau ʻokú ke akoʻí ke nau hoko atu ki ha ngaahi sitepu mahuʻinga ke nau toe nofo mo e Tamai Hēvaní ʻaki hono papitaiso (fanauʻi ʻi he vai) mo hilifakinima (fanauʻi ʻi he Laumālie) kinautolu. Te ke tokoniʻi fēfē nai ke mahino kiate kinautolu e mahuʻinga ʻo e ongo ouau ko ʻení?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakamatala fakanounouʻi e talanoa ʻo hono akoʻi ʻe Sīsū ʻa Nikotimasí. Palōmesi ange ki he fānaú, ko e taimi te nau papitaiso aí, ʻe foaki ange ʻe he Tamai Hēvaní e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Fakaʻaongaʻi e Sione 3:5 mo e peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní ke akoʻi ange ʻoku fie maʻu ke papitaiso mo hilifakinima kitautolu ke tau toe nofo mo e Tamai Hēvaní.

  • Kole ki he fānaú ke nau vahevahe fekauʻaki mo e meʻa ʻoku nau fai ke fanofano ai honau nimá. Fakaʻaliʻali ange e fakatātā Ko Hono Papitaiso ʻo ha Taʻahine (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 104), pea tokoniʻi e fānaú ke nau fakafehoanaki e fufulu hotau nimá ʻaki e vaí, ki he hoko ʻo maʻa fakalaumālie fakafou ʻi he papitaisó.

Sione 3:16

ʻOku ʻofaʻi au ʻe he Tamai Hēvaní, ko ia naʻá Ne ʻomi ha Fakamoʻui maʻaku.

Te ke tokoni fēfeeʻi e fānaú ke nau ako e moʻoni pelepelengesi ko ʻení?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Kole ki he fānaú ke nau fakakakato e ngaahi sētesi hangē ko ʻení: “Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻeku ongomātuʻá ʻiate au, ʻokú na. …” Lau e Sione 3:16. Tokoniʻi leva e tamasiʻi pe taʻahine takitaha ke ne toutou lau e Sione 3:16, ʻo fetongi e foʻi lea “ʻi māmani” ʻaki hono hingoa pē ʻoʻoná, pea ʻai ke fakafanongo e fānaú ki he meʻa ne fai ʻe he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tā ha ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ne tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kinautolú (hangē ko e fāmilí, natulá, folofolá, mo e alā meʻa pehē). Tuku ke nau fevahevaheʻaki ʻenau ʻū tā fakatātaá.

  • Tuku ki he fānaú ke nau hiki hake ha fakatātā ʻo Sīsū ʻi he taimi kotoa pē ʻoku nau hivaʻi ai e “ʻAló” ʻi he “Naʻá Ne Fekau Hono ʻAló,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 20.

Sione 4:5–15

Ko Sīsū Kalaisi ʻeku “vai moʻuí.”

ʻOku lava ke fakafehokotaki kotoa e fānau ʻi ho kalasí, ki he ongoʻi fieinuá. Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e aʻusia ko iá ke tokoniʻi ke mahino ki he fānaú e lahi ʻo ʻetau fie maʻu e vai moʻui ʻoku foaki mai ʻe Sīsū Kalaisí?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaʻaongaʻi e fakatātā ʻi he lēsoni ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ke fai e talanoa ʻo Sīsū mo e fefine ʻi he veʻe vaí. Kole ki he fānaú ke nau toe fai e talanoá.

  • Fakaʻaliʻali ha ipu vai, pea kole ki he fānaú e meʻa ʻe hoko kapau ne tau fuʻu fieinua ka ʻoku maha e ipú. Fakamatala fakanounouʻi e Sione 4:5–15, pea fakamoʻoniʻi ange ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí ʻa e moʻui ki hotau laumālié, ʻo hangē ko hono ʻomi ʻe he vaí e moʻui ki hotau sinó.

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Fānau Lalahi Angé

Sione 2:1–11

Te u lava ʻo fakaʻapaʻapaʻi ʻeku faʻeé hangē ko ia ne fai ʻe Sīsuú.

ʻI he taʻane ʻi Kená, ne tala ange ʻe Mele kia Sīsū kuo ʻosi ʻa e uainé. Falatatau ki he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe tali ʻa Sīsū ki Heʻene faʻeé ʻaki ʻene fehuʻi, “Fefine, ko e hā te ke loto ke u faí? ko ia ia te u faí.” Ko Sīsū ʻa e sīpinga ke muimui ki ai e fānaú ʻi heʻenau feohi mo ʻenau ngaahi faʻeé.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau lau e Sione 2:1–11 pea nau taufetongi hono toe fakamatalaʻi ia ʻi he lea pē ʻanautolu.

  • Kole ki he fānaú ke nau lisi e ngaahi meʻa ʻe ala fie maʻu tokoni ai ʻenau faʻeé. Fakaafeʻi kinautolu ke nau akoako fakahoko ʻa e meʻa ʻe lava ke nau lea ʻaki kiate iá, ʻo fakaʻaongaʻi ʻe ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Ko e hā ho finangalo ke u fai maʻaú?”

  • Fakaafeʻi ha ngaahi faʻē ke nau ʻaʻahi mai ki hoʻo kalasí pea vahevahe e meʻa ‘oku fai ʻe heʻenau fānaú ke fakahaaʻi ʻaki ʻenau fakaʻapaʻapá.

ʻĪmisi
Ko e folofola ʻa Sīsū kia Mele ʻi he kātoanga taʻané

Naʻe folofola ʻa Sīsū ki heʻene faʻeé, “Ko e hā ʻokú ke loto ke u fai maʻaú?” (Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Sione 2:4 ).

Sione 3:1–8

ʻOku hangē hono papitaiso mo hilifakinima kitautolú ko hano toe fanauʻi foʻoú.

ʻI he taimi ʻoku papitaiso ai kitautolú, ʻa ia ne ui ʻe Sisū ko hono “papitaiso ʻi he vaí,” ʻoku tau maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá pea lava ke tau “hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5). Te ke tokoniʻi fēfē e fānau ʻokú ke akoʻí ke mahino kiate kinautolu e ʻuhinga ʻo hono toe fanauʻi foʻoú?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Veteki e fakahokohoko ʻo e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Sione 3:3 pea tuku ki he fānaú ke nau fakahokohoko totonu ia. Ko e hā e founga ʻoku tatau ai hono papitaiso mo hilifakinima kitautolú mo e toe fanauʻi foʻoú?

  • Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha pēpē ne toki fāʻeleʻi pea mo ha tokotaha ʻoku papitaiso mo hilifakinima (vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika  104,105). Ko e hā e founga ʻoku tau hangē ai ha kiʻi pēpē toki fāʻeleʻí, hili hono papitaiso mo hilifakinima kitautolú? (vakai, Sione 3:3–5).

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau vahevahe ha ngaahi mea ʻoku nau manatuʻi ʻi hono papitaiso kinautolú. Lau e Mōsaia 18:8–10 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37 ke toe vakaiʻi e fuakava ʻo e papitaisó. Akoʻi ange ki he fānaú, ko hono maʻu ʻo e sākalamēnití ʻi he faʻa fakakaukau he uike kotoá, ko ha founga ia ʻoku tau hokohoko atu ai he ngāue ke tau hoko ai ʻo toe fanauʻi foʻou.

  • Tokoniʻi e fānaú ke nau maʻuloto e Tefito ʻo e Tuí 1:4.

Sione 3:16–17

ʻOku ʻofaʻi au ʻe he Tamai Hēvaní, ko ia naʻá Ne ʻomi Hono ʻAló.

Te ke tokoniʻi fefe ʻa e fānaú ke nau ʻiloʻi naʻe ʻomi ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní ke fakahaaʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Kole ki he fānaú ke nau tā ha ngaahi fakatātā ʻo e meʻaʻofa ʻoku nau manako taha aí pea mo e tokotaha naʻá ne foaki ange e meʻaʻofá kiate kinautolú. Pea kole ki ha tamasiʻi pe taʻahine ke ne lau e Sione 3:16. Ko e hā ha meʻaʻofa naʻe foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolu? ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he meʻaʻofa ko ʻení ʻEne ʻofá?

  • Kole ki he fānaú ke nau fakafanongo ki ha ngaahi tali ki he fehuʻi, “Ko e hā e ʻuhinga naʻe ʻomi ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Sīsū Kalaisí?” ʻi heʻenau hivaʻi pe fanongo ki he “Naʻá Ne Fekau Hono ʻAló,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 20.

Sione 4:6–23

ʻOku foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi kiate au ʻa e “vai moʻuí.”

Hangē ko hono fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻa e vaí ke akoʻi e fefine Samēliá, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e vaí ke akoʻi ki he fānaú e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • ʻOange ki he fānaú ha vai ke inu, pea kole kiate kinautolu ke nau vahevahe ha ngaahi aʻusia ʻi he taimi ne nau fieinua aí. Talanoa fekauʻaki mo e ongo naʻe maʻu ʻi he faifai ange pea nau inu ha vaí.

  • Tohi ha ngaahi sētesi fakanounou mei he talanoa ʻo e fefine ʻi he veʻe vaí, pea kole ki he fānaú ke nau fakaʻaongaʻi e Sione 4:6–23 ke fokotuʻutuʻu e ngaahi sētesí ʻi he hokohoko totonú. Ko e hā naʻe feinga ʻa Sīsū ke akoʻi ki he fefiné?

  • Tā ʻi he palakipoé ha ipu vai mo ha vaikeli pe vaitafe. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fakahingoa e ngaahi meʻa ʻoku nau feau ʻetau fie maʻú ʻi ha momeniti, hangē ko ha ipu vai. Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻo taʻengata, hangē ko e “vai moʻuí”?

  • Hiki ʻi he palakipoé ʻa e ʻOku founga fēfē e tatau ʻa e ongoongoleleí mo e vaí? Kole ki he fānaú ke nau fakakaukau ki he founga te nau tali ʻaki e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau lau e Sione 4:6–23.

ʻĪmisi
learning icon

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Fakakaukau ke kole ki he fānaú ke nau ʻave ha ipu vai ki he ngaahi mēmipa honau fāmilí, ʻi heʻenau aʻu ki ʻapí. ʻI heʻenau fai iá, ʻe lava ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako fekauʻaki mo e vai moʻuí.

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

Fakaʻaongaʻi e ngaahi peesi ʻekitivitií. ʻI hono fakakakato ʻe he fānaú ʻa e ngaahi peesi ʻekitivitií, fakaʻaongaʻi e taimi ko iá ke toe vakaiʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he lēsoní.