Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
11–17 Fepueli. Sione 2– 4: ‘ʻOku Totonu ke Mou Fanauʻi Foʻou’


“11–17 Fepueli. Sione 2–4: ‘ʻOku Totonu ke Mou Fanauʻi Foʻou’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“11–17 Fepueli. Sione 2–4,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
Jesus speaking with Nicodemus

11–17 Fepueli.

Sione 2–4

“Kuo Pau Ke Mou Fanauʻi Foʻou”

ʻE akoʻi atu ʻe he Laumālié kiate koe fekauʻaki mo ho fakauluí, ʻi hoʻo lau ʻa e Sione 2–4. Hiki ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻokú ke maʻú. ʻE lava ke ke maʻu ha toe ngaahi ʻilo fakalaumālie mei he ngaahi fakakaukau tokoni ʻi he lēsoni ko ʻení.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe liliu ʻe Kalaisi ʻa e vaí ko e uaine ʻi ha kātoanga mali ʻi Kena—ko ha meʻa naʻe ui ʻe Sione ko e “fuofua maná” (Sione 2:11). ʻOku moʻoni ia ʻi he ngaahi ʻuhinga kehekehe: neongo ko e fuofua mana ia naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻi he kakaí, ka ʻe lava foki ke ne fakataipe ha kamataʻanga fakaofo—ʻa e founga ʻe liliu ai hotau lotó ʻi heʻetau hoko ʻo hangē ko hotau Fakamoʻuí. ʻOku kamata ʻaki ʻa e mana ko ʻení ʻetau fili ke muimui kia Sīsū Kalaisí, ke liliu ʻetau moʻuí ki ha tuʻunga lelei ange ʻo fakafou ʻiate Ia. ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha liliu fakaʻaufuli ʻe iku feʻunga ke fakaʻaongaʻi ʻa e “fanauʻi foʻoú” ko e founga lelei taha ia ke fakamatalaʻi ʻakí (Sione 3:7). Ka ko e fanauʻi foʻoú ko e kamataʻanga pē ia ʻo e hala ki he tuʻunga fakaākongá. ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he folofola ʻa Kalaisi ki he fefine Samēliá, kapau te tau kei fononga ʻi he hala fakaākonga ko ʻení, ʻe iku pē ʻo hoko ʻa e ongoongoleleí “ko e matavai” ʻi hotau lotó ʻo “mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá” (Sione 4:14).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Sione 2:1–11

ʻE lava ke liliu au ʻe he mālohi ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI hoʻo lau ʻi he Sione 2:1–11 fekauʻaki mo hono liliu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e vaí ki he uainé, ko e hā ʻa e ngaahi fakakaukau ʻokú ke maʻu kau ki he mālohi ʻo Kalaisi ke Ne liliu koé?

ʻE lava ke ke maʻu ha ʻilo lahi ange ʻi hoʻo fakakaukau ki he ngaahi fakakaukau ʻa e kakai kehekehe ne ʻi aí, hangē ko Mele, kau ākongá, mo e niʻihi kehé. Naʻe aʻusia fēfē nai ʻe he kakai ko ʻení ʻa e maná? Te ke lava ʻo fakafehoanaki ʻa e meʻa naʻá ke ako ʻi he ngaahi veesi ko ʻení kau ki he ngaahi maná mo e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi kia Nikotīmasí (vakai, Sione 3:1–8) mo e fefine ʻi he veʻe vaikelí (vakai, Sione 4:3–26).

Sione 3:1–21

Kuo pau ke u toe fanauʻi foʻou kae lava ke u hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Naʻe vakai fakalongolongo pē ʻa Nikotīmasi ʻi he taimi naʻá ne haʻu ai kia Sīsū ʻi he liló. Ka kimui angé naʻá ne taukapoʻi ʻa Sīsū ki he kakaí (vakai, Sione 7:45–52) pea kau fakataha mo e kakai tuí ʻi he telio ʻo e Fakamoʻuí (vakai, Sione 19:38–40). Ko e hā ha ngaahi akonaki ʻokú ke maʻu ʻi he Sione 3:1–21 ne ngali ueʻi ai ʻa Nikotīmasi ke ne muimui ʻia Sīsū ʻo toe fanauʻi foʻoú?

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, “Ko e fanauʻi foʻoú, ʻoku hoko mai ia ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouaú” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 109). Ko e hā ʻa e kaunga ʻa hoʻo papitaisó (fanauʻi “ʻi he vaí” [Sione 3:5]) ki he hilifakinimá (fanauʻi ʻi he “Laumālié” [Sione 3:5]) ki he fanauʻi foʻoú? Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku fai ke hokohoko atu e liliu ko ʻení? (Vakai, ʻAlamā 5:11–14).

Vakai foki, Mōsaia 5:7; 27:25–26; David A. Bednar, “ʻOku Totonu ke Mou Fanauʻi Foʻou,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 19–22.

Sione 3:16–17

ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻEne ʻofa kiate aú ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Jeffrey R. Hōland ʻo pehē, “Ko e ʻuluaki foʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻo ʻitānití ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú ʻaki e kotoa Hono lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí” (“ʻE Fai ʻe [he ʻEikí] ha Ngaahi Mana ʻIate Kimoutolu ʻApongipongí na,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 127). Kuó ke ongoʻi fēfē ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he meʻaʻofa ʻo Hono ʻAló?

ʻOku ʻomi ʻe he sākalamēnití ha taimi ke tau fakalaulauloto ai ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá mo e meʻaʻofa ʻo Hono ʻAló. Ko e hā e ngaahi himi ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ʻa e ʻofa ko ʻení? Fakakaukau ke mou hivaʻi fakataha ʻa e foʻi hiva, “ʻOku Fakaofo” (Himi fika 102). Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke mahuʻingamālie ange ai ʻa e sākalamēnití?

Sione 4:24

Ko ha Laumālie ʻa e ʻOtuá?

ʻE lava ke puputuʻu ha niʻihi ʻi he folofola ʻa Sīsū ko e ʻOtuá ko ha Laumālié. ʻOku ʻomi ʻi he Liliu ʻe Siosefa Sāmita ki he veesi ko ʻení ha fakamaʻalaʻala mahuʻinga: “He ko e faʻahinga peheé kuo ʻosi talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ʻa hono Laumālié kiate kinautolu” (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá Sione 4:26). ʻOku toe akoʻi mai foki ʻi he ngaahi fakahā kimui ní ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ha sino ʻo e kakano mo e hui (vakai, T&F 130:22–23; vakai foki, Sēnesi 5:1–3; Hepelū 1:1–3).

Sione 4:7–26

ʻOku foaki mai ʻe Kalaisi kiate au ʻa ʻEne vai moʻuí.

Ko e hā nai e ʻuhinga ʻa Sīsū ʻi Heʻene folofola ki he fefine Samēliá ʻo pehē ko hai pē ʻe inu ʻi he vai te Ne foakí he ʻikai ʻaupito toe fieinua? ʻOku faitatau fēfē ʻa e ongoongoleleí mo e vai moʻuí?

ʻĪmisi
stream of water

Ko e ongoongolelei ʻo Kalaisí ko e vai moʻui ia ʻokú ne fafangaʻi hotau laumālié.

Ko e taha e ngaahi pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí ki he fefine Samēliá naʻá Ne folofola ange ʻoku mahuʻinga ange ʻa e founga ʻoku tau moihū aí ʻi he feituʻu ʻoku tau moihū aí (vakai, Sione 4:21–24). Ko e hā ʻokú ke fai ke “hū ai ki he Tamaí” ʻi he “laumālie mo e moʻoni”? (Sione 4:23).

Vakai foki ki he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Huú”; Dean M. Davies, “Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Mōihuú,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 93–95.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí, kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Sione 2–4

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí ʻa e ngaahi vahe ko ʻení ʻi he uike ní, tokanga makehe ki he founga ne fakaʻaongaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi meʻa fakaʻahó—fanauʻí, havilí, vaí, mo e meʻatokoní—ke akoʻi ʻaki e ngaahi moʻoni fakalaumālié. Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻi homou ʻapí te ke lava fakaʻaongaʻi ke akoʻi ʻaki e ngaahi moʻoni fakalaumālié?

Sione 2:13–17

ʻI hoʻomou fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa te ne fakaʻuliʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie homou ʻapí, ʻe lava ke hoko ia ko ha potu toputapu—hangē ko e temipalé. Ko e hā ʻoku fie maʻu ke taʻofi mei homou ʻapí kae lava ke hoko ia ko ha potu toputapú? Ko e hā e meʻa te ke fai ke taʻofi ai ʻa e ngaahi meʻa ko iá?

Sione 3:1–6

Kole ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fakakaukau ki he mana ʻo e feitamá mo e fanauʻí—ʻa e founga ʻo hono faʻu ʻo ha tokotaha ʻoku moʻui, longomoʻui, mo ʻatamai poto. Naʻe akoʻi ʻe Kalaisi kuo pau ke tau fanauʻi foʻou kimuʻa pea tau toki hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e hā ʻoku hoko ai e fanauʻi foʻoú ko e fakatātā lelei ia ki he liliu ʻoku fie maʻu ke tau fakahoko kimuʻa pea tau toki hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Kuo tau aʻusia fēfē nai ʻa e founga ʻo e fanauʻi foʻou fakalaumālié?

Sione 3:16.

Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau toe fakalea ʻa e veesi ko ʻení ʻi he lea pē ʻanautolu ʻo hangē haʻanau fakamatalaʻi ki hanau kaungāmeʻá. Kuo tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe Kalaisi ke tau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí?

Sione 4:5–15

Ko e hā naʻe akonaki mai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu ʻi he taimi naʻá Ne fakafehoanaki ai ʻEne ongoongoleleí ki he vai moʻuí? Fakakaukau ke ke fakaʻaliʻali ha ipu vai sioʻata pea kole ki ho fāmilí ke nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e vaí. Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau inu vai he ʻaho kotoa peé? Ko e hā ka fakahoa ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne ongoongoleleí ki ha “matavai mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá”? (Sione 4:14).

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fekumi ki ha ngaahi fakaʻilonga. ʻOku faʻa fakaʻaongaʻi ʻi he folofolá ha ngaahi nāunau, meʻa ne hoko, ngāue, pe akonaki ke fakatātā ʻaki e ngaahi moʻoni fakalaumālié. ʻE tokoni e ngaahi fakatātā ko ʻení ke fakatupulaki hoʻo mahino ki he tokāteline ʻoku akoʻí. Hangē ko ʻení, ne fakatatau ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakauluí ki he fanauʻi foʻoú.

ʻĪmisi
Jesus and the Samaritan woman at the well

Vai Moʻui, tā ʻe Simon Dewey