Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
4–10 Fepueli. Mātiu 4; Luke 4–5: ‘ʻOku ʻiate Au ʻa e Laumālie ʻo [e ʻEikí]’


“4–10 Fepueli. Mātiu 4; Luke 4–5: ‘ʻOku ʻiate Au ʻa e Laumālie ʻo [e ʻEikí]’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“4–10 Fepueli. Mātiu 4; Luke 4–5,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
Christ triumphs over Satan

ʻOku Ikunaʻi ʻe Kalaisi ʻa Sētane, tā ʻe Robert T. Barrett

4–10 Fepueli.

Mātiu 4; Luke 4–5

“ʻOku ʻiate Au ʻa e Laumālie ʻo [e ʻEikí]”.

Kamata ʻaki hano lau ʻa e Mātiu 4 mo e Luke 4–5, pea tokanga ki he ngaahi ʻilo te ke maʻú. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi fakakaukau ʻi he lēsoni ko ʻení ke ke ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻi he ngaahi vahe ko ʻení.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe hangē naʻe ʻafioʻi pē ʻe Sīsū ʻi Heʻene kei ʻeiki siʻí naʻe ʻi ai Hono misiona toputapu makehe. Ka ʻi he teuteu ʻa Sīsū ke kamata ʻEne ngāue fakafaifekaú ʻi he māmaní, naʻe feinga ʻa e filí ke fakaveiveiuaʻi ʻEne fakakaukaú. Naʻe pehē ange ʻe Sētane, “Kapau ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtuá” (Luke 4:3, tānaki atu e fakamamafá). Ka naʻe fefolofolai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne Tamai ʻi he Langí. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻa e folofolá, pea naʻá Ne ʻafioʻi ko hai Ia. Kiate Iá, naʻe taʻeʻaonga ʻa e palōmesi ʻa Sētane—“Te u ʻatu moʻou ʻa e mālohí ni kotoa pē” (Luke 4:6)—he naʻe hoko ʻa e teuteu ʻa e Fakamoʻuí ʻi he kotoa ʻo ʻEne moʻuí ke Ne maʻu ai ʻa e “mālohi ʻo e Laumālié” (Luke 4:14). Ko ia neongo e ngaahi ʻahiʻahí, faingataʻá mo Hono fakafisingaʻí ka naʻe ʻikai teitei mavahe ʻa Sīsū Kalaisi mei Heʻene ngāue kuo vahe ange ke Ne faí: “ʻOku totonu ke u malanga ʻaki ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá … he ko ia kuo fekau ai aú” (Luke 4:43).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Mātiu 4:1–2

ʻOku teuteuʻi au ʻe he fetuʻutaki mo e ʻOtuá ke u ngāue kiate Ia.

Ke teuteu ki Heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻalu ʻa Sīsū Kalaisi ki he toafá “ke Ne feʻao ai mo e ʻOtuá” (Liliu ʻe Siosefa Sāmitá, Mātiu 4:1). Fakakaukau ki he meʻa te ke fai ke ke ongoʻi ofi ange ai ki he ʻOtuá. Ko e hā ha founga ʻoku teuteuʻi ai koe heni ki he ngāue ʻokú Ne finangalo ke ke faí?

Mātiu 4:1–11; Luke 4:1–13

Naʻe tā ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e sīpingá kiate au ʻaki ʻEne matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí.

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ongoʻi halaia ʻa e kakaí ʻi hono ʻahiʻahiʻi kinautolu ke nau faiangahalá. Kae naʻa mo e Fakamoʻuí naʻe “ʻikai haʻane angahalá” (Hepelū 4:15), naʻe ʻahiʻahiʻi pē mo Ia. ʻE lava ke tau ongoʻi fiemālie ʻi heʻetau ʻiloʻi naʻe fehangahangai foki ʻa Kalaisi mo e ʻahiʻahí peá Ne ikunaʻi iá, ʻokú Ne ʻafioʻi e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fehangahangai mo iá pea te Ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi ia (vakai, Hepelū 2:18; ʻAlamā 7:11–12).

ʻI hoʻo lau ʻa e Mātiu 4:1–11 mo e Luke 4:1–13, ko e hā e meʻa ʻokú ke ako ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e ʻahiʻahí? Te ke lava ʻo fokotuʻutuʻu hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi ha tēpile hangē ko ʻení:

Sīsū Kalaisi

Ko au

Sīsū Kalaisi

Ko e hā e meʻa naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Kalaisi ke Ne faí?

Fakaʻaongaʻi Hono mālohí ke fakanonga ʻEne hālofiá.

Ko au

Ko e hā e meʻa ʻoku ahiʻahiʻi au ʻe Sētane ke u faí?

Sīsū Kalaisi

Ko e hā naʻe mateuteu ai ʻa Kalaisi ke Ne matuʻuaki e ʻahiʻahí?

Naʻá Ne ʻaukai; Naʻá Ne hāʻele ke feohi mo e ʻOtuá; Naʻá Ne ʻafioʻi ʻa e folofolá.

Ko au

ʻE founga fēfē haʻaku mateuteu ke u matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí?

Sīsū Kalaisi

Ko au

Ko e hā ha toe ʻilo makehe ʻokú ke maʻu mei he Liliu ʻe Siosefa Sāmita ki he Mātiu 4?

Vakai foki ki he 1 Kolinitō 10:13; ʻAlamā 13:28; Mōsese 1:10–22.

Luke 4:16–32

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mīsaia naʻe kikiteʻí.

Kapau naʻe kole atu ke ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe hāʻele mai ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní, ko e hā e meʻa te ke lea ʻakí? Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻuí ha konga ʻo ʻEne misioná ʻi he Luke 4:18–19, ʻaki ʻEne lau mei he taha ʻo e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaia kau ki he Mīsaiá (vakai, ʻĪsaia 61:1–2). Ko e hā ʻokú ke ako kau ki Heʻene misioná ʻi hoʻo lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení?

ʻĪmisi
Jesus teaching in a synagogue

Naʻe fakamoʻoni ʻa Sīsū Kalaisi ko Ia ʻa e Mīsaiá.

Neongo naʻe laui senituli ʻa e tatali ʻa e kau Siú ke fakahoko ʻa e kikite ʻa ʻĪsaiá, ka naʻe tokolahi ʻa e niʻihi naʻe ʻikai ke nau tali ʻa Sīsū ko e Mīsaiá ʻi Heʻene folofola ʻo pehē, “Kuo fakamoʻoni ʻi he ʻahó ni ʻa e tohi ko ʻení ʻi homou telingá” (Luke 4:21). ʻI hoʻo lau ʻa e Luke 4:20–30 (vakai foki, Maʻake 6:1–6), feinga ke ke fakakaukauloto ko ha taha koe ʻo e kakai ʻo Nasaletí. ʻOku ʻi ai nai ha meʻa te ne taʻofi koe mei hono tali kakato ʻa Kalaisi ko ho Fakamoʻui fakafoʻituituí?

Vakai foki, Mōsaia 3:5–12; “Fakahā ʻe Sīsū Ko Ia ʻa e Mīsaiá” (vitiō, LDS.org).

Mātiu 4:18–22; Luke 5:1–11

ʻE lava ke tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ʻi heʻeku falala kiate Iá ke u aʻusia hoku natula faka-ʻOtuá.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻo pehē, “Ko e tangata mo e fefine kuo momoi ʻene moʻuí maʻá e ʻOtuá, te ne fakatokangaʻi e toe lahi ange ʻa e meʻa te ne lava ke fai ʻaki ʻene moʻuí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni [2014], 50). Ko e meʻa tatau naʻe hoko kia Pita mo hono kaungā-toutaí. Naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Sīsū ke nau ʻiloʻi ʻe lava ke lahi ange e meʻa te nau malava ʻo faí—te nau lava ʻo hoko ko e kau “toutai tangata” (Mātiu 4:19; vakai foki Luke 5:10). Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ha ngaahi aʻusia naʻa nau angamaheni ki ai ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻeni.

Ko e fē nai ha taimi kuó ke ongoʻi ai ʻa e ui ʻa e Fakamoʻuí ke ke muimui ʻiate Iá? Te ke fakahaaʻi fēfē ki he ʻEikí ʻokú ke loto fiemālie ke ke “liʻaki kotoa pē” (Luke 5:11) ka ke muimui ʻiate Iá? Fakalaulauloto ki he ongo fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo lau ʻa e Mātiu 4:18–22 mo e Luke 5:1–11.

Vakai foki, “Muimui ʻIate Au,” Ngaahi Himí, fika 57.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí, kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Mātiu 4:1–2; Luke 4:1–2

Naʻe ʻaukai ʻa Sīsū kimuʻa pea ʻahiʻahiʻi Ia ʻe he filí. Ko e hā ha ngaahi fakakaukau te tau lava ʻo maʻu mei he fakamatala ko ʻení kau ki he mālohi ʻo e ʻaukaí? ʻE ala tokoni atu ʻa e fakamatala ʻi he “Fasting and Fast Offerings,” Gospel Topics, topics.lds.org ke tataki ha fealēleaʻaki fakafāmili fekauʻaki mo e ʻaukaí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau vahevahe ʻenau ngaahi aʻusia ʻi he ʻaukaí. Mahalo ʻe lava ke palani ho fāmilí ʻi he faʻa lotu ke mou ʻaukai fakataha ki ha faʻahinga taumuʻa pau.

Mātiu 4:3–4; Luke 4:3–4

ʻI he taimi naʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻe Sētane ʻa Kalaisi ke Ne liliu e maká ki he maá, naʻá ne poleʻi ʻa e tuʻunga fakalangi ʻo Kalaisí ʻaki ʻene pehē ange, “Kapau ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtuá” (Mātiu 4:3, tānaki atu e fakamamafá). Ko e hā ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke tau tālaʻa ʻi hotau tuʻunga fakalangí? Ko e hā ʻa e founga ʻokú ne feinga ai ke fai ʻení? (Vakai foki, Mōsese 1:10–23.)

Liliu ʻe Siosefa Sāmita, Mātiu 4:11

Hili hono siviʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻa Sīsuú, naʻá Ne fakakaukau ki he ngaahi fie maʻu ʻa Sione Papitaisó, ʻa ia naʻá ne ʻi he fale fakapōpulá: “Pea ko ʻeni naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū kuo tuku ʻa Sione ki he fale fakapōpulá, pea naʻá ne fekau atu ʻa e kau ʻāngelo, pea vakai, naʻa nau haʻu ʻo tauhi [ʻa Sione]” (Liliu ʻe Siosefa Sāmitá, Mātiu 4:11 [ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ). ʻOku tāpuekina fēfē kitautolu ʻi heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa Kalaisí ʻo fakamuʻomuʻa ʻa e niʻihi kehé? Te tau muimui fēfē ki Heʻene tā sīpingá?

Luke 4:16–21

ʻOku tau ʻiloʻi nai ha taha ʻoku loto mafesifesi pe ʻokú ne fie maʻu ke “vete ange” ke fiemālie? (Luke 4:18). Te tau tokoniʻi fēfē ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e faifakamoʻui mo e fakahaofi ʻa e Fakamoʻuí? Mahalo te mou aleaʻi ʻa e founga ʻoku tokoni ai hono fakahoko e ngaahi ouau ʻo e temipalé ke “huhuʻi [e] kau pōpulá” (Luke 4:18).

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. “Mahalo ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku lava ke ke faí [ʻi hoʻo hoko ko e mātuʻa pe faiakó], ko hoʻo … moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻaki ho lotó kotoa. … Ko e tefitoʻi founga ʻeni ke tuha mo taau ai pea mo e feohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau haohaoa, ka ʻoku fie maʻu ke tau feinga tōtōivi pē—mo fekumi ki he faʻa fakamolemolé ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻokú ke humu ai” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí 13).

ʻĪmisi
Jesus calling Apostles to be fishers of men

Ko e Uí, tā ʻe Jorge Cocco