Fuakava Motuʻá 2022
Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: Ko e Fale ‘o ‘Isilelí


“Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: Ko e Fale ‘o ‘Isilelí,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: Ko e Fale ‘o ‘Isilelí,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
faka‘ilonga ʻo e ngaahi fakakaukaú

Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí

Ko e Fale ʻo ʻIsilelí

Naʻe tailiili ʻa Sēkope ʻi heʻene talitali ʻi ha feituʻu he toafá he fakahahake ʻo Kēnaní, ke fetaulaki mo hono māhanga ko ʻĪsoá. Ko e taimi fakamuimuitaha naʻe sio ai ʻa Sēkope kia ʻĪsoa he taʻu nai ʻe 20 kimuʻá, naʻe fakamanamanaʻi ʻe ʻĪsoa ke tamateʻi ia. Na‘e fāinga ʻa Sēkope he pō kakato ʻi he toafá, ʻi he fekumi ki ha tāpuaki mei he ʻOtuá. Ko e ola ʻo e tui, vilitaki, mo e loto-fakapapau ʻa Sēkopé, naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻene ngaahi lotú. Naʻe liliu e hingoa ʻo Sēkopé ʻi he pō ko iá ki he ʻIsileli, ko ha hingoa ʻoku ʻuhinga “ʻokú ne fai mālohi mo e ʻOtuá” (Sēnesi 32:28, footnote b; vakai foki Sēnesi 32:24–32).1

ʻĪmisi
vaitafe Sapokí

Naʻe maʻu ʻe Sēkope ʻa e hingoa ʻIsilelí ofi ki he Vaitafe Sapokí.

Ko e fuofua taimi ʻeni ʻoku hā ai ʻa e hingoa ʻIsilelí ʻi he Tohi Tapú, pea ko ha hingoa ia ʻoku hā ʻi he toenga ʻo e tohí pea tuʻuloa ʻi he hisitōliá. Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo ʻuhinga e hingoá ki ha kau tangata tokolahi ange. Na‘e ʻi ai ha ngaahi foha ʻe toko 12 ʻo ʻIsileli, pea naʻe ʻiloa honau hakó fakalūkufua ko e “fale ʻo ʻIsilelí,” ko e “faʻahinga ʻo ʻIsilelí,” ko e “fānau ʻa ʻIsilelí,” pe ko e “kakai ʻIsilelí.”

‘I he kotoa ʻo e hisitōliá, naʻe fakamahuʻingaʻi lahi ʻe he fānau ʻa ʻIsilelí ʻa ʻenau tupu mei ha taha ʻo e faʻahinga ʻe toko hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí. Naʻe hoko honau hakó ko ha konga mahuʻinga ʻo honau tuʻunga fakafuakavá. Naʻe fakahā ʻe he ʻAposetolo ko Paulá naʻá ne haʻu mei he “faʻahinga ʻo Penisimaní” (Loma 11:1). ʻI hono fekauʻi ʻe Līhai hono ngaahi fohá ke foki ki Selusalema ʻo ʻomai e ʻū lauʻi peleti palasá, ko e ʻuhinga ʻe tahá he naʻe maʻu ʻi he ʻū lauʻi peletí “ha tohi hohoko ʻo ʻene ngaahi tamaí” (1 Nīfai 5:14; vakai foki, 1 Nīfai 3:3). Naʻe ʻiloʻi ai ʻe Līhai ko ha hako ia ʻo Siosefa, pea naʻe mahuʻinga ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí ʻa e mahino ki hono hakó ʻenau fehokotaki mo e fale ʻo ʻIsilelí (vakai, ʻAlamā 26:36; 3 Nīfai 20:25).

Mahalo te mou fanongo ʻi he Siasí he ʻahó ni fekauʻaki mo ʻIsileli ʻi ha ngaahi lea hangē “[ko] hono tānaki mai ʻo ʻIsilelí.” ʻOku tau hiva fekauʻaki mo e “Huhuʻi ʻo ʻIsileli,” “ʻE Kāinga Kuo Hao,” mo e “ʻA Kimoutolu ʻa e Kau Faifekau.”2 ‘I he ngaahi tūkunga ko ʻení, ʻoku ʻikai ke tau talanoa pe hiva pē fekauʻaki mo e puleʻanga motuʻa ʻo ʻIsilelí pe ko e puleʻanga ʻi onopooni ʻoku ui ko ʻIsilelí. Ka, ‘oku tau ʻuhinga kiate kinautolu kuo tānaki mai mei he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ‘Oku tau ʻuhinga ki he kakai ʻoku nau vilitaki ki he ʻOtuá, ʻoku nau fekumi fakamātoato ki Heʻene ngaahi tāpuakí, pea kuo nau hoko ko ʻEne kakai ʻo e fuakavá ʻo fakafou ʻi he papitaisó.

‘Oku fakahā hoʻo tāpuaki fakapēteliaké hoʻo fehokotaki ki he taha ʻo e ngaahi faʻahinga ʻo e fale ‘o ‘Isilelí. ʻOku mahulu hake ia ʻi ha konga mālie pē ʻo e fakamatala ʻi he hisitōlia fakafāmilí. ‘Oku ʻuhinga ʻa e hoko ko ha konga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻoku ʻi ai ho vā fetuʻutaki ʻi he fuakava mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻuhinga ia, hangē ko ʻĒpalahamé ʻoku taumuʻa ke ke “hoko ko e tāpuaki” ki he fānau ʻa e ʻOtuá (Sēnesi 12:2; ʻĒpalahame 2:9–11). ʻOku ʻuhinga ia ʻi hono fakalea ʻe Pitá, “ko e kakai kuo fili ʻa kimoutolu, ko e kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki, ko e kakai māʻoniʻoni, ko e kakai kuo fakatau; koeʻuhí ke mou fakahā ʻa e ʻulungaanga lelei ʻo ia naʻá ne ui mai ʻa kimoutolu mei he poʻulí ki heʻene maama lahí” (1 Pita 2:9). ʻOku ʻuhinga ia ʻokú ke “fai mālohi ki he ʻOtuá” ʻi hoʻo tauhi hoʻo ngaahi fuakava mo Iá.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. ‘Oku ʻi ai mo ha ngaahi ʻuhinga kehe ki he hingoa ʻIsilelí, kau ai e “ʻoku pule ʻa e ʻOtuá” pe “ʻoku tau pe fai mālohi ʻa e ʻOtuá.”

  2. Ngaahi Himí, fika 5, 161, mo e 202.

ʻĪmisi
fuʻu ʻakau fakafāmili ʻa Sēkopé

Tā fakatātā ʻo e ʻakau fakafāmili ʻa Sēkopé, ʻe Keith L. Beavers