Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
16–22 Tīsema. Kilisimasi: ‘Ongoongolelei ʻo e Fiefia Lahi’


“16–22 Tīsema. Kilisimasi: ‘Ongoongolelei ʻo e Fiefia Lahi’” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“16–22 Tīsema. Kilisimasi,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
valevale ko Sīsuú ʻi ha ʻaiʻanga-kai

Malu ʻi ha Tauhiʻanga ʻo e Fanga Manú, tā ʻa Dan Burr

16–22 Tīsema

Kilisimasí

“Ongoongolelei ʻo e Fiefia Lahi”

Ki ha niʻihi, ʻe lava ke hoko ʻa e Kilisimasí ko ha taimi femoʻuekina. Fakakaukau ki he founga ʻe ala tokoni ai hoʻo ako ʻa e Fuakava Foʻoú ke ne ʻomi ha laumālie ʻo e melino mo e toputapu ki hoʻo moʻuí. Fakalaulauloto ki he ivi tākiekina ʻo e ʻaloʻi mo e misiona ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí, pea hiki ha faʻahinga ongo fakalaumālie ʻokú ke maʻu.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ko e hā ʻoku ʻomai ai hano fāʻeleʻi ha kiʻi pēpē ha fuʻu fiefia lahi? Mahalo koeʻuhí ʻoku fakataipe ʻe ha pēpē foʻoú ʻa e ʻamanaki lelei. ʻOku hanga ʻe he moʻui foʻou ʻoku fonu ʻi he ngaahi faingamālié ʻo fakaafeʻi kitautolu ke tau fakalaulauloto ki he moʻui ʻa e kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ko iá mo e ngaahi meʻa fakaofo te na aʻusiá. Kuo teʻeki ha taimi ʻe moʻoni ange ai ʻeni ka ko hono ʻaloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko Sīsū Kalaisí. Kuo teʻeki ha taimi ʻe hilifaki ai ha fuʻu fakatetuʻa lahi pehē ʻi ha kiʻi tamasiʻi, pea kuo teʻeki ha taha ʻe fanauʻi mai mo ha talaʻofa lahi pehē.

ʻI he taimi naʻe fakaafeʻi ai ʻe ha ʻāngelo ha kau tauhisipi ke nau fekumi ki ha kiʻi pēpē valevale ʻi ha ʻaiʻangakai ʻo e manú, naʻá ne toe ʻoange foki ha pōpoaki fekauʻaki mo e valevale ko iá. Ko ha pōpoaki ia ʻo e ʻamanaki lelei—kuo ʻaloʻi ʻa e pēpē ko ʻení ki he māmaní ke Ne fakahoko ha misiona toputapu. Naʻe hanga ʻe he kau tauhisipí ʻo talaki ʻenau pōpoakí ke “ongoongoa … pea ofo ai ʻa kinautolu kotoa pē naʻe fanongo ʻi he ngaahi meʻa ko ia naʻe fakahā ʻe he kau tauhisipí kiate kinautolú. “Ka naʻe faʻoa ʻe Mele ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē ki hono lotó, ʻo fifili ki ai” (Luke 2:17–19). Mahalo ʻe lelei ke muimui ki he sīpinga ʻa Melé he Kilisimasi ko ʻení: ke fakalaulauloto ʻi ho lotó ki he ngaahi meʻa kuó ke ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi he taʻú ní. Naʻá Ne fakahoko fēfē ʻEne misiona ʻo e huhuʻí ʻi he ngaahi fakamatala kuó ke laú? Kae hiliō aí, kuo liliu fēfē ʻe Heʻene misiona ʻa hoʻo moʻuí?

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Mātiu 1:18–25; 2:1–12; Luke 1:26–38; 2:1–20

Naʻe afeitaulalo ʻa Sīsū Kalaisi ke ʻaloʻi Ia ʻi hotau lotolotongá ʻi māmani.

Neongo kapau kuó ke toutou lau pe fanongo ʻi he talanoa ʻo hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí kimuʻa, ako ia he taimí ni mo fakakaukau ki heni: “ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa e Kilisimasí ko ha kātoanga ʻo e founga naʻe ʻaloʻi mai ai ʻa Sīsū ki he māmaní ka ko hono ʻiloʻi foki pe ko hai Ia—ko hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí—pea mo e ʻuhinga naʻá Ne hāʻele mai aí” (Craig C. Christensen, “Ko e Talanoa Kakato ʻo e Kilisimasí” [fakataha lotu Kilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, Tīs. 4, 2016], broadcasts.lds.org).

Ko e hā ʻokú ke ʻiloʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi kimuʻa pea ʻaloʻi Iá? (hangē ko ʻení, vakai, Sione 17:5; Mōsaia 3:5; TF 76:13–14, 20–24; Mōsese 4:2). ʻOku tokoni fēfē ʻa e ʻilo ko ʻení ki he ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi naʻá ke lau ai fekauʻaki mo Hono ʻaloʻí?

Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe ʻaloʻi mai ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní? (hangē ko ʻení, vakai, Luke 4:16–21; Sione 3:16–17; 3 Nīfai 27:13–16; TF 20:20–28). ʻOku tokoni fēfē ʻa e ʻilo ko ʻení ki he ongo ʻokú ke maʻu ki he Fakamoʻuí? ʻOku tokoni fēfē ia ki hoʻo tōʻonga moʻuí?

Vakai foki, 2 Kolinitō 8:9; Hepelū 2:7–18; 1 Nīfai 11:13–33; ʻAlamā 7:10–13; “Ko e ʻAloʻí” (video, LDS.org).

1 Kolinitō 15:21–26; Kolose 1:12–22; 1 Pita 2:21–25

Naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi Hono misioná pea malava ai ke u maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

Neongo naʻe ʻākilotoa ʻa e talanoa ki hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí ʻe he ngaahi meʻa fakaofo, ka naʻe mei hoko pē ia ko ha fanauʻi angamaheni ka ne taʻeʻoua ʻa e ngāue maʻongoʻonga naʻá Ne fakahoko ʻi he konga kimui ʻo ʻEne moʻuí. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Gordon B. Hinckley, “Naʻe mei hoko pē ʻa e valevale ko Sīsū ʻo Pētelihemá ko ha pēpē angamaheni ʻo ka ne taʻeʻoua ʻa e Kalaisi ne huhuʻi ʻi Ketisemani mo Kālevalé, mo e foʻi moʻoni taʻeliua ʻo e Toetuʻú” (“The Wondrous and True Story of Christmas, Ensign, Dec. 2000, 5).

ʻĪmisi
Ko e tūʻulutui ʻa Sīsū ʻi he Ngoue ʻi Ketisemaní

Ketisemani, tā ʻa J. Kirk Richards

ʻOku maʻu ha fakamoʻoni ʻo e misiona fakalangi ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ʻofa mālohi ki he niʻihi kehé ʻi he Fuakava Foʻoú kotoa. Ko e ngaahi potufolofola pe fakamatala fē ʻokú ke manatuʻí? Te ke lava ʻo toe vakai ki he konga kimuʻa ʻo e tohi lēsoni ko ʻení pe ko hoʻo tohinoa akó ʻo toe vakaiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi ongo naʻá ke lekōtí. Te ke lava foki ʻo lau ʻa e 1 Kolinitō 15:21–26; Kolose 1:12–22; 1 Pita 2:21–25 pea fakalaulauloto ki he founga kuo tāpuekina ai ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne ngāué hoʻo moʻuí. Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke liliu ʻi hoʻo moʻuí? Te ke maʻu ivi fēfē nai mei he mālohi ʻa e Fakamoʻuí?

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Mātiu 1:18–25; 2:1–12; Luke 1:26–38; 2:1–20

Te ke fakamanatua fēfē ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí mo ho fāmilí? Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi, pe te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi haʻo fakakaukau pē ʻaʻau:

  • Lau pe fakatātaaʻi ha ngaahi konga ʻo e talanoa ki he ʻAloʻí.

  • Vakaiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi he christmas.mormon.org; jesuschrist.lds.org.

  • Mamata ʻi ha fakataha lotu Fakakilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí (broadcasts.lds.org;).

  • Hivaʻi fakataha ha ngaahi himi Kilisimasi, pe fili ha ngaahi kaungāʻapi pe kaungāmeʻa ke mou ʻaʻahi mo hiva ki ai (vakai, Ngaahi Himí, fika 110–22).

  • Fakahoko ha ngāue tokoni.

  • Kole ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fekumi ki ha fakaikiiki ʻi he talanoa ki he ʻAloʻí ʻokú ne ʻoange ha ngaahi fakakaukau ki he ʻū meʻa teuteu te nau lava ʻo ngaohi ke fakamanatu kiate kinautolu ʻa Sīsū Kalaisi.

1 Kolinitō 15:21–26; Kolose 1:12–22; 1 Pita 2:21–25

Ko e hā ʻoku tau houngaʻia ai naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū Kalaisí? Ko e hā ha ngaahi meʻaʻofa kuó Ne foaki mai maʻatautolu? Te tau fakahaaʻi fēfē kiate Ia ʻetau houngaʻiá?

“Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló”

Kapau ʻokú ke fakaʻamu ke tokoni ki ho fāmilí ke tukutaha ʻenau fakakaukaú ʻi he Fakamoʻuí ʻi he taimi Kilisimasí, mahalo ʻe lava ke mou laukonga mo ako fakataha ʻa e “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló” (Ensign pe Liahona, Mē 2017, ʻi loto ʻi he takafi muʻá). Mahalo te ke lava ʻo ako maʻuloto ha ngaahi potufolofola mei he “Ko e Kalaisi Moʻuí” pe fekumi ki ha fakamatala ki he moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Fuakava Foʻoú ʻokú ne poupouʻi ʻa e fakamatala ʻi aí. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi ʻa e fāmilí ke nau hiki ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí pea lau ia ki he fāmilí, kapau ʻe ueʻi kinautolu ki ai.

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

Fekumi kia Sīsū Kalaisi. ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ʻoku fakamoʻoni ʻa e meʻa kotoa pē kia Sīsū Kalaisi (vakai, Mōsese 6: 62–63), ko ia ʻoku totonu ke tau fekumi kiate Ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē. ʻI hoʻo lau e folofolá, fakakaukau ke fakatokangaʻi pe fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi veesi ʻokú ne akoʻi kiate koe fekauʻaki mo Iá. Tuku ha taimi feʻunga ʻi he ngaahi ʻaho kimuʻa ʻi he Kilisimasí ke ke fekumi ai ʻi ho ʻātakaí ki he ngaahi meʻa ʻokú ne fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi.