Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
11–17 Māʻasi. Mātiu 10–12; Maʻake 2; Luke 7; 11: ‘Ko e Toko Hongofulu Mā Toko Ua ʻEni Naʻe Tuku Atu ʻe Sīsuú’


“11–17 Māʻasi. Mātiu 10–12; Maʻake 2; Luke 7; 11: ‘Ko e Toko Hongofulu Mā Toko Ua ʻEni Naʻe Tuku Atu ʻe Sīsuú’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“11–17 Māʻasi. Mātiu 10–12; Maʻake 2; Luke 7; 11,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
Jesus ordaining Peter

11–17 Māʻasi.

Mātiu 10–12; Maʻake 2; Luke 711

“Ko e Toko Hongofulu Mā Toko Ua ʻEni Naʻe Tuku Atu ʻe Sīsuú”

ʻI hoʻo lau ʻa e Mātiu 10–12; Maʻake 2; mo e Luke 711, fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi ueʻi ʻokú ke maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Fakakaukau ke ke fakalaulauloto mo lekooti ia.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe mafola vave e ongoongo ʻo e ngaahi mana faifakamoʻui ʻa Sīsuú. Naʻe muimui ha kakai tokolahi kiate Ia, ʻo ʻamanaki ki ha fakamoʻui mei heʻenau ngaahi mahakí. Ka ʻi he taimi naʻe ʻafio ai ʻa e Fakamoʻuí ki he haʻofanga kakaí, naʻá Ne ʻafio ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻenau ngaahi mahaki fakaesinó. Naʻá ne fonu ʻi he ʻofá, pea naʻá Ne vakai kiate kinautolu ne nau hangē ha “fanga sipi [ne ʻikai] hanau tauhí” (Mātiu 9:36). Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Ko e moʻoni ʻoku lahi ʻa e taʻú, ka ʻoku tokosiʻi ʻa e kau ngāué” (Mātiu 9:37). Ko ia naʻá Ne ui ha kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā ua, ʻo “tuku kiate kinautolu ʻa e mālohí,” pea fekauʻi kinautolu ke nau akoʻi mo malangaʻi ʻa e “fanga sipi hē ʻo e fale ʻo ʻIsilelí” (Mātiu 10:1, 6). ʻOku lahi tatau pē ʻi he kuongá ni ʻa e fie maʻu ko ia ha kau ngāue tokolahi ange ke tokoni ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku kei toko hongofulu mā ua pē ʻa e kau ʻAposetoló, ka ʻoku toe tokolahi ange ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí—ko ha kakai te nau lava ʻo fakahā ki māmani, “ʻOku ofi ʻa e puleʻanga ʻo e langí” (Mātiu 10:7).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Mātiu 10

ʻOku foaki ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ki Heʻene kau tamaioʻeikí ke nau fai ʻEne ngāué.

Ko e fakahinohino ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 10 naʻe fai ia ki Heʻene kau ʻAposetoló, ka ʻoku ʻi ai hotau takitaha fatongia ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Ko e hā e mālohi naʻe foaki ʻe Kalaisi ki Heʻene kau ʻAposetoló ke tokoni ki hono fakakakato honau misioná? Te ke lava fēfē ke maʻu Hono mālohí ʻi he ngāue kuo uiuiʻi koe ke ke faí? (vakai, 2 Kolinitō 6:1–10; T&F 121:34–46).

ʻĪmisi
Quorum of the Twelve

ʻOku fakahoko ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí he ʻahó ni.

ʻI hoʻo lau ʻa e fekau naʻe fai ʻe Kalaisi ki Heʻene kau ʻAposetoló, mahalo te ke maʻu ha ngaahi ongo fekauʻaki mo e ngāue ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke faí. ʻE ala tokoni ha saati hangē ko ʻení ke ke fokotuʻutuʻu ai hoʻo ngaahi fakakaukaú:

Mātiu 10

Ngaahi ongo ʻoku ou maʻú

Naʻe foaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mālohí ki Heʻene kau ākongá.

Ngaahi ongo ʻoku ou maʻú

ʻE foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi ʻoku ou fie maʻú ke fai ʻaki ʻeku ngāué.

Ngaahi ongo ʻoku ou maʻú

Vakai foki, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:6; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻAposetolo”; “ʻOku ui ʻe Sīsū e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke Malanga pea Faitāpuekina e Niʻihi Kehé” (vitiō, LDS.org).

Mātiu 10:17–20

ʻI he taimi ʻoku ou fai ai e ngāue ʻa e ʻEikí, te Ne ueʻi au ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa ke lea ʻakí.

Ne tomuʻa ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻe fakatangaʻi mo fehuʻia ʻEne kau ākongá fekauʻaki mo ʻenau tuí—ko e meʻa tatau pē ia mo e meʻa ʻoku aʻusia ʻe he kau ākonga ʻo e kuonga ní. Ka naʻá Ne talaʻofa ki he kau ākongá te nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ke lea ʻakí ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié. Kuo ʻi ai nai ha taimi kuó ke aʻusia ai hano fakahoko ʻa e talaʻofa fakalangi ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí, mahalo ʻi hoʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoní, tuku ha tāpuaki, pe fepōtalanoaʻaki mo ha taha? Fakakaukau ke vahevahe hoʻo ngaahi aʻusiá mo ha taha ʻokú ke ʻofa ai pe hiki ia ʻi ha tohinoa.

Vakai foki ki he Luke 12:11–12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:85.

Mātiu 10:34–39

Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa e folofola ʻa Sīsū ʻo pehē “Naʻe ʻikai te u haʻu ke ʻomi ʻa e melinó, ka ko e heletaá”?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Todd Christofferson ʻo pehē: “ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai hamou niʻihi kuo fakasītuʻaʻi mo motuhi koe ʻe ha tamai mo ha faʻē, ngaahi tokoua mo e tuofāfine koeʻuhí ko hoʻo tali e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo kau ʻi Heʻene fuakavá. Kuo hanga ʻi ha founga, ʻe hoʻo ʻofa lahi ange kia Kalaisí ʻo fie maʻu ke feilaulauʻi ʻa e ngaahi fetuʻutaki naʻe mahuʻinga kiate koé, pea kuo lahi e tō ho loʻimatá. Ka ʻi he ʻikai hōloa hoʻo ʻofá, ʻokú ke pīkitai ai ki he kolosí ni, ʻo fakahaaʻi ʻoku ʻikai ke ke maaʻi e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.” (“Ko Hono Maʻu Hoʻo Moʻuí,” Ensign, Mar. 2016, 28).

ʻOku ʻi ai ha talaʻofa maʻanautolu ko ia ʻoku nau loto-fiemālie ke feilaulauʻi ʻenau ngaahi vā fetuʻutaki mahuʻingá ka nau muimui ki he Fakamoʻuí ʻa ia ʻoku pehē “ko ia ʻoku mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko aú, ʻe maʻu ʻe ia ia” (Mātiu 10:39).

Mātiu 11:28–30

ʻE foaki ʻe Sīsū Kalaisi kiate au ʻa e fiemālié ʻi he taimi te u falala ai kiate Ia mo ʻEne Fakaleleí.

ʻOku tau fuesia kotoa pē ha ngaahi kavenga—ko ha niʻihi ko e tupu mei heʻetau ngaahi angahalá mo e fehalākí, ko ha niʻihi naʻe tupu mei he fili ʻa e niʻihi kehé, pea ko ha niʻihi ne ʻikai ko ha foʻui ia ʻa ha taha ka ko ha konga pē ia ʻo e moʻui ʻi he māmaní. Neongo pe ko e hā e ʻuhinga ʻo ʻetau ngaahi faingataʻá, ka ʻoku kole mai ʻe Sīsū ke tau haʻu kiate Ia ke Ne tokoniʻi kitautolu ʻi hono fuesia ʻetau ngaahi kavengá pea maʻu ʻa e fiemālié (vakai foki, Mōsaia 24). Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā David A. Bednar ʻo pehē, “ʻOku hanga ʻe heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú ʻo haʻi kitautolu ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (“Ke Nau Lava ʻo Fua Faingofua ʻEnau Ngaahi Kavengá,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 88). ʻI heʻetau fakakaukau ki hení, fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení ke mahino lelei ange ai ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení: “Ko e hā ha founga ʻoku haʻi ai au ki he Fakamoʻuí, ʻe heʻeku ngaahi fuakavá?” “Ko e hā ʻoku fie maʻu ke u fai ke u haʻu ai kia Kalaisí?” pe “ʻOku faingofua fēfē e haʻamonga ʻa e Fakamoʻuí pea ʻoku maʻamaʻa fēfē ʻEne kavengá?”

Ko e hā mo ha toe ngaahi fehuʻi kehe ʻokú ke fakakaukau ki ai? Lekooti pea fekumi ki he ngaahi talí ʻi he ngaahi folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá he uiké ni. Te ke lava ʻo maʻu e tali ki he niʻihi ʻo hoʻo ngaahi fehuʻí ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā David A. Bednar ʻoku lave ki ai ʻi ʻolungá.

Luke 7:36–50

ʻOku loloto ange ʻeku ʻofa ki he Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku fakamolemoleʻi ai ʻeku ngaahi angahalá.

ʻOkú ke sioloto nai kiate koe ʻi he talanoa ʻi he ngaahi veesi ko ʻení kau ki he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí kia Saimone ko e Fālesí? ʻOku ʻi ai nai ha taimi ʻokú ke hangē ai ko Saimoné? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ke muimui ai ki he sīpinga ʻa e fefiné, ʻo fakahā ʻa e loto-fakatōkilaló mo e ʻofa kia Sīsū Kalaisí? Ko e fē nai e taimi kuó ke aʻusia ai e ʻofa ongoʻingofua mo e ʻaloʻofa naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ki he fefiné? Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi veesi ko ʻení kau ki he founga ʻoku fakamālohia ai ʻe he faʻa fakamolemolé ʻetau ʻofa ki he Fakamoʻuí?

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí, kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Mātiu 10:40

ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahi fakamuimui tahá, ʻoku founga fēfē ʻetau feinga fakafāmili ke maʻu mo muimui ki he akonaki ʻa e kau ʻAposetolo ʻo e kuonga ní? ʻOku hoko fēfē ʻetau talangofua ki heʻenau akonakí ke tau ofi ange ai kia Sīsū Kalaisí?

Mātiu 11:28–30

Te ke lava ʻo tokoni ke sioloto ho fāmilí ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻaki ʻenau taufetongi ʻi hono fusi ha meʻa mamafa, ʻo ʻuluaki feinga fakataautaha pē pea toki feinga leva ʻaki ha tokoni mei he niʻihi kehé. Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi kavenga ʻoku tau fuesiá? ʻOku ʻuhinga ki he hā ke toʻo kiate kitautolu e haʻamonga ʻa Kalaisí? ʻE ala tokoni ʻa e fakatātā ʻoku ʻoatu fakataha mo e lēsoni ko ʻení ke ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo ha haʻamonga.

Mātiu 12:10–13; Maʻake 2:23–28

ʻE founga fēfē haʻatau “fai lelei” ʻi he ʻaho Sāpaté? (Mātiu 12:12). Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ke fakamoʻui kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ʻaho Sāpaté?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fakafanongo ki he Laumālié. Tokanga ki hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ongó lolotonga hoʻo akó (vakai, T&F 8:2–3), neongo kapau ʻoku ʻikai felāveʻi ia mo e meʻa ʻokú ke laú. ʻE lava ke hoko e ngaahi ongo ko iá ko e meʻa ia ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke ʻiloʻi mo talangofua ki aí.

ʻĪmisi
construction of Kirtland Temple

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu” (Mātiu 11:29).

Ko Ketilani mo e Fuofua Temipalé, tā ʻe Dan Burr